Kako znam imam li pravo na otpremninu?

Pravo na otpremninu imate ako ste radili najmanje dvije godine kod poslodavca i ako vam je poslodavac dao redoviti otkaz iz poslovnih ili osobnih razloga. Ako sami date otkaz, potpišete sporazumni raskid ili dobijete izvanredni otkaz zbog teške povrede, nemate pravo na zakonsku otpremninu osim ako se drugačije ne dogovorite.

Što ako poslodavac ne isplati otpremninu?

Ako poslodavac ne isplati zakonsku otpremninu u roku, možete podnijeti tužbu na Općinski radni sud u mjestu sjedišta poslodavca. Rok za podnošenje tužbe je 30 dana od dana kad ste trebali primiti otpremninu. Sud može naložiti isplatu otpremnine uvećanu za zatezne kamate.

Mogu li dobiti naknadu od HZZ-a ako sam dao otkaz?

Ne, ako ste sami dali otkaz ili potpisali sporazumni raskid, nemate pravo na novčanu naknadu za nezaposlene od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pravo na naknadu imaju samo osobe koje su izgubile posao bez vlastite krivnje — ako im je poslodavac dao otkaz iz poslovnih ili osobnih razloga.

Koliki je otkazni rok ako radim 5 godina?

Ako imate između 5 i 10 godina radnog staža kod poslodavca, zakonski otkazni rok iznosi 1 mjesec i 2 tjedna. Ako imate 50 ili više godina, otkazni rok se produžava za dodatnih 1 tjedan, a ako imate 55 ili više godina, produžava se za dodatna 2 tjedna.

Kako zakonito raskinuti ugovor o radu u Hrvatskoj: Potpuni vodič

Q: Što je pravilo 65 godina i kako utječe na moja prava?

Pravilo 65 godina znači da zaposlenik koji navrši 65 godina i ima 15 godina mirovinskog staža gubi zaštitu otkaznog roka i pravo na zakonsku otpremninu ako mu poslodavac da otkaz. Ovo je jedna od najkontraintuitivnijih odredbi Zakona o radu i često iznenađuje starije zaposlenike koji očekuju standardnu zaštitu.

Pravni okvir za raskid ugovora o radu u Hrvatskoj

Raskid ugovora o radu u Hrvatskoj strogo je reguliran Zakonom o radu (NN 93/14, 151/22, 64/23) i zahtijeva poštivanje jasno definiranih procedura, otkaznih rokova i prava na otpremninu. Bez obzira jeste li poslodavac koji planira otpustiti zaposlenika ili zaposlenik koji razmišlja o davanju otkaza, poznavanje zakona ključno je za izbjegavanje skupih pravnih pogrešaka.

U trenutku kad pišem ovaj članak (travanj 2026.), hrvatsko tržište rada prolazi kroz period povijesno niske nezaposlenosti od svega 4,5%, što znači da poslodavci sve teže pronalaze radnu snagu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), krajem 2025. godine bilo je registrirano samo 82.625 nezaposlenih osoba. Ovakva situacija bitno utječe na dinamiku otkaza - poslovno uvjetovani otkazi smanjuju se, dok dobrovoljni odlasci zaposlenika rastu.

Razumijevanje tri glavna oblika raskida ugovora - redoviti otkaz, izvanredni otkaz i sporazumni raskid - osnova je za zakonitu proceduru koja štiti obje strane.

Vrste raskida ugovora o radu

Hrvatski Zakon o radu prepoznaje tri glavna načina na koja se radni odnos može okončati: redoviti otkaz, izvanredni otkaz i sporazumni raskid. Svaki od njih ima specifične uvjete, postupke i pravne posljedice.

Redoviti otkaz (redoviti raskid)

Redoviti otkaz može dati poslodavac ili zaposlenik, ali uz poštivanje otkaznog roka. Poslodavac mora imati opravdan razlog koji spada u jednu od tri kategorije: poslovni razlozi (tehnološke ili organizacijske promjene, smanjenje obima posla), osobni razlozi (nesposobnost zaposlenika da obavlja posao) ili razlozi ponašanja (disciplinska odgovornost za lakše povrede radnih obveza).

Zaposlenik može dati otkaz bez navođenja razloga, ali mora poštivati otkazni rok koji ovisi o duljini radnog staža u tvrtki. Ključno je da otkaz bude u pisanom obliku i uredno dostavljen - usmeni otkazi nemaju pravnu težinu u Hrvatskoj.

Izvanredni otkaz (izvanredni raskid)

Izvanredni otkaz primjenjuje se u slučajevima teških povreda ugovora o radu i djeluje trenutno, bez otkaznog roka. Poslodavac ga može dati ako zaposlenik počini težu povredu radne obveze (krađa, nasilje, otkrivanje poslovne tajne), dok zaposlenik može dati izvanredni otkaz ako poslodavac ne isplaćuje plaću dulje od dva mjeseca ili ugrožava zdravlje i sigurnost zaposlenika.

Ključna proceduralna zamka: poslodavac mora dati izvanredni otkaz u roku od točno 15 dana od saznanja o teškoj povredi. Propust ovog roka čini otkaz nezakonitim, što često dovodi do gubitka sudskih sporova.

Sporazumni raskid

Sporazumni raskid nastaje kad se poslodavac i zaposlenik dogovore o uvjetima prestanka radnog odnosa. Ova opcija omogućava fleksibilnost u dogovaranju datuma prestanka, visine otpremnine i drugih uvjeta. Međutim, zaposlenik koji potpiše sporazumni raskid gubi pravo na novčanu naknadu od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), što je najčešća zabluda građana.

Otkazni rokovi prema Zakonu o radu

Otkazni rok ovisi o duljini neprekidnog radnog staža kod poslodavca i starosti zaposlenika, kreće se od 2 tjedna do 3 mjeseca, a za starije zaposlenike dodatno se produžuje.

Duljina radnog staža	Otkazni rok	Dodatak za 50+ godina	Dodatak za 55+ godina
Do 1 godine	2 tjedna	+1 tjedan	+2 tjedna
1-2 godine	1 mjesec	+1 tjedan	+2 tjedna
2-5 godina	1 mjesec i 1 tjedan	+1 tjedan	+2 tjedna
5-10 godina	1 mjesec i 2 tjedna	+1 tjedan	+2 tjedna
10-20 godina	2 mjeseca	+1 tjedan	+2 tjedna
20+ godina	3 mjeseca	+1 tjedan	+2 tjedna
Probni rad	1 tjedan	/	/

Tijekom otkaznog roka zaposlenik ima pravo koristiti preostali godišnji odmor ili dobiti novčanu naknadu za neiskorištene dane. Ovo pravo poslodavci često zanemaruju, što može dovesti do dodatnih troškova.

Otpremnina: tko ima pravo i koliko iznosi

Zakonska otpremnina pripada zaposleniku koji je radio najmanje dvije godine kod poslodavca i kojem je poslodavac dao redoviti otkaz iz poslovnih ili osobnih razloga - minimalno 1/3 prosječne bruto plaće za svaku godinu radnog staža.

Prema podacima Porezne uprave za 2025. godinu, otpremnina je oslobođena poreza do 960,00 EUR po godini radnog staža. To znači da zaposlenik s 10 godina staža može primiti do 9.600,00 EUR potpuno bez oporezivanja. Svaki iznos iznad te granice oporezuje se kao redovni dohodak.

Kad NEMATE pravo na otpremninu

Ako sami date otkaz (osim ako se ne dogovorite drugačije)
Ako dobijete izvanredni otkaz zbog teške povrede obveza
Ako potpišete sporazumni raskid bez dogovora o otpremnini
Ako imate 65 godina i 15 godina mirovinskog staža (pravilo 65 godina)

Pravilo o 65 godina često iznenađuje građane: zaposlenik koji navrši 65 godina i ima 15 godina staža gubi zaštitu otkaznog roka i pravo na zakonsku otpremninu ako mu poslodavac da otkaz. Ovo je jedna od najkontraintuitivnijih odredbi Zakona o radu.

Otpremnina pri odlasku u mirovinu

Ako odlazite u mirovinu, otpremnina je oslobođena poreza do 1.500,00 EUR, bez obzira na broj godina radnog staža. Mnogi poslodavci nude povoljnije pakete za zaposlenike koji dobrovoljno odlaze u mirovinu kako bi izbjegli komplicirane postupke redovitih otkaza.

Postupak raskida: korak po korak

Proceduralna točnost ključna je za valjanost raskida - većina sudskih sporova zbog nezakonitog otkaza nastaje zbog proceduralnih propusta, a ne zbog nepostojanja opravdanog razloga.

Ako ste poslodavac koji daje otkaz

Dokumentirajte razlog: Pripremite pisanu dokumentaciju koja opravdava otkaz (poslovni plan, dokazi o smanjenju obima posla, zapisnici o disciplinskim postupcima).
Saslušajte zaposlenika: Prije donošenja odluke, zaposleniku morate omogućiti da se izjasni o razlozima otkaza.
Pisana odluka: Otkaz mora biti u pisanom obliku, sadržavati jasno navedene razloge, datum stupanja na snagu i pouku o pravnom lijeku.
Uredno dostavljanje: Dostavite otkaz osobno uz potpis primitka ili preporučenom poštom s povratnicom.
Isplata otpremnine i naknada: Isplatite zakonsku otpremninu i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor najkasnije na dan prestanka radnog odnosa.

Ako ste zaposlenik koji daje otkaz

Pisana izjava: Napišite kratku izjavu o otkazu s navedenim datumom prestanka radnog odnosa.
Poštujte otkazni rok: Provjerite svoj ugovor o radu i kolektivni ugovor za točan otkazni rok.
Predajte na siguran način: Osobno predajte otkaz nadređenom ili pošaljite preporučenom poštom.
Zatražite potvrdu: Tražite potvrdu o primitku i potvrdu o radnom stažu (M obrazac).

HZZ i pravo na naknadu za nezaposlene

Pravo na novčanu naknadu od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) imaju samo osobe koje su izgubile posao bez vlastite krivnje - ako vam je poslodavac dao otkaz iz poslovnih ili osobnih razloga.

Morate se prijaviti u HZZ u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa. Visina naknade ovisi o duljini radnog staža i kreće se od 70% prosječne plaće u prva tri mjeseca do 35% u kasnijim mjesecima, ovisno o duljini primanja.

Ako date otkaz sami ili potpišete sporazumni raskid, nemate pravo na naknadu - ovo je najčešća zabluda hrvatskih građana. Mnogi potpisuju sporazumni raskid misleći da će ipak dobiti naknadu, što nije točno.

EU direktive i novi standardi za 2026.

Direktiva EU o transparentnosti plaća (Directive (EU) 2023/970) bit će potpuno integrirana u hrvatski Zakon o radu do kraja 2026. godine, što znači da će poslodavci morati javno objavljivati raspone plaća i opravdavati razlike veće od 5%.

Ova direktiva utječe na pregovore o otpremnini jer zaposlenici sada mogu pravno osporavati povijesne nejednakosti u plaćama tijekom procesa raskida ugovora. Ako ste primali manju plaću od kolega na istoj poziciji bez objektivnog opravdanja, to može biti osnova za veću otpremninu ili naknadu štete.

Također, nedavne izmjene Zakona o radu strože reguliraju platformske radnike (Wolt, Glovo, Uber). Otpuštanje platformskih radnika sada podliježe istim pravilima kao i standardni radni odnosi, što znači da agregatori ne mogu proizvoljno prekidati suradnju bez poštivanja formalnih procedura.

Najčešće greške i kako ih izbjeći

Pravni sporovi zbog nezakonitog otkaza najčešće nastaju zbog proceduralnih grešaka, ne zbog nedostatka opravdanog razloga - propust jednog dana ili nedostatak pisane potvrde može učiniti cijeli postupak nevažećim.

Greške poslodavaca

Propuštanje 15-dnevnog roka za izvanredni otkaz: Ako saznate za tešku povredu u ponedjeljak, morate dati otkaz najkasnije za 15 dana - propust jednog dana čini otkaz nezakonitim.
Nedostatak pisane dokumentacije: Usmeni otkazi ili nedostatak pisanih dokaza o razlozima najčešći su razlog gubitka sudskih sporova.
Neisplata otpremnine na vrijeme: Otpremnina mora biti isplaćena na dan prestanka radnog odnosa, ne kasnije.
Nedavanje mogućnosti zaposleniku da se izjasni: Prije donošenja odluke o otkazu, morate saslušati zaposlenika.

Greške zaposlenika

Potpisivanje sporazumnog raskida bez čitanja: Mnogi zaposlenici potpisuju sporazumni raskid pod pritiskom, ne shvaćajući da gube pravo na HZZ naknadu.
Neregistriranje u HZZ na vrijeme: Ako propustite 30-dnevni rok, gubite pravo na naknadu za nezaposlene.
Davanje otkaza bez osiguranog novog posla: Ako date otkaz, nemate pravo na otpremninu ni HZZ naknadu - osigurajte novi posao prije nego date otkaz.

Praktični savjeti za građane Hrvatske

Ako ste u situaciji da razmatrate raskid ugovora o radu, bilo kao poslodavac ili zaposlenik, evo konkretnih koraka koji će vam pomoći:

Konzultirajte pravnika prije potpisivanja: Trošak pravnog savjetovanja od 100-200 EUR može vam uštedjeti tisuće eura u izgubljenim pravima.
Zatražite sve u pisanom obliku: Nikad se ne oslanjajte na usmene dogovore - sve mora biti dokumentirano.
Provjerite svoj ugovor o radu i kolektivni ugovor: Mnogi kolektivni ugovori nude povoljnije uvjete od zakonskog minimuma.
Čuvajte svu dokumentaciju: Ugovori, dopisi, obavijesti, potvrde o primitku - sve može biti presudno u eventualnom sporu.
Ako dobijete otkaz, nemojte odmah potpisivati sporazumni raskid: Zatražite rok za razmišljanje i savjet pravnika.

Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) iz 2025. godine, više od 60% malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj susreće se s pravnim sporovima zbog neadekvatno provedenih otkaza. Istovremeno, nezaposlenost od svega 4,5% znači da je ovo trenutak kad zaposlenici imaju veću pregovaračku moć nego ikad prije.