Kako sastaviti sporazumni raskid ugovora o radu: Sve što morate znati 2026.

Što je sporazumni raskid ugovora o radu i kada ga koristiti

Sporazumni raskid ugovora o radu je dvostrani dogovor između poslodavca i radnika kojim se radni odnos prekida po obostrano prihvaćenim uvjetima, bez otkaznih rokova i bez potrebe za obrazloženjem. Za razliku od jednostranog otkaza, ovdje obje strane aktivno pristaju na prestanak radnog odnosa.

U Hrvatskoj trenutno svjedočimo rekordno niskoj nezaposlenosti — prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječan broj zaposlenih u 2025. godini iznosio je 1,702 milijuna ljudi, dok je anketna stopa nezaposlenosti pala na 4,9%. Registrirana nezaposlenost, koju bilježi Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), početkom 2026. godine iznosi 4,7%. [Izvor: DZS, 2025-2026]

Zbog zategnутог tržišta rada, sporazumni raskidi postali su iznimno česti. Zaposlenici ih često iniciraju kako bi zaobišli zakonske otkazne rokove prilikom prelaska na novo radno mjesto. No, ono što mnogi ne shvaćaju je da ovaj naizgled jednostavan dokument može imati ozbiljne financijske i pravne posljedice — od gubitka prava na naknadu za nezaposlene do potpune oporezivosti otpremnine.

Pravni okvir: Zakon o radu i EU direktive

Sporazumni raskid ureguliran je Zakonom o radu, objavljenim u Narodnim novinama, konkretno člancima 112. i 113. Zakon jasno propisuje da sporazum mora biti sastavljen u pisanom obliku — usmeni dogovor nema pravnu valjanost.

Članak 112. Zakona o radu navodi da ugovor o radu može prestati sporazumom radnika i poslodavca. Članak 113. dodatno naglašava obvezu pisane forme. [Izvor: Narodne novine, Zakon o radu]

Hrvatska pravna regulativa usklađena je s europskim standardima, osobito s Direktivom EU 2019/1152 o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada. EU propisi naglašavaju da radnici moraju biti jasno informirani o svojim pravima te da nijedan sporazum ne smije kršiti antidiskriminacijske zakone ili zaštitu osjetljivih skupina (trudnice, roditelji maloljetne djece). [Izvor: EUR-Lex]

Ključna razlika: sporazumni raskid vs. otkaz

Pravni stručnjaci upozoravaju na čest terminološki nesporazum. Izraz "sporazumni otkaz" koji se koristi u svakodnevnom govoru zapravo je pravni oksimoron. Otkaz je jednostrani akt (daje ga poslodavac ili radnik), dok je sporazumni raskid dvostrani ugovor. Ova razlika nije samo semantička — ima konkretne pravne posljedice.

Kako sastaviti sporazum: obvezni elementi i struktura

Pravovaljani sporazum o prestanku radnog odnosa mora biti rezultat slobodne volje obiju strana i jasno definirati prava i obveze kako bi se izbjegao bilo kakav budući spor.

Pet obveznih elemenata sporazuma

1. Identifikacija stranaka: Puni podaci o poslodavcu (naziv tvrtke, OIB, adresa sjedišta) i radniku (ime, prezime, OIB, adresa)
2. Datum prestanka radnog odnosa: Točan datum kada prestaje radni odnos. Za razliku od redovnog otkaza, ovdje nije potreban otkazni rok — stranke mogu dogovoriti prestanak istog dana
3. Godišnji odmor: Jasna odredba hoće li radnik iskoristiti preostali godišnji odmor prije prestanka ili će poslodavac isplatiti naknadu za neiskorištene dane
4. Financijske obveze: Potvrda da će biti izmirene sve neisplaćene plaće, bonusi i eventualna otpremnina
5. Povrat imovine: Odredba o vraćanju službene opreme (laptop, mobitel, službeno vozilo, pristupne kartice)

Primjer strukture sporazuma

Sporazum treba započeti naslovom "SPORAZUM O PRESTANKU UGOVORA O RADU" i uvodnom klauzulom koja navodi obje stranke. Zatim slijede članci koji detaljno reguliraju gore navedene elemente. Dokument završava datumom i potpisima obiju strana.

Važno je da sporazum bude sastavljen na način da jasno pokazuje da je radnik potpuno razumio sve posljedice potpisivanja, posebno one koje se tiču gubitka prava na HZZ naknadu.

Financijske posljedice: oporezivanje i cijene u eurima

Najvažnije što morate znati: otpremnina isplaćena temeljem sporazumnog raskida je u potpunosti oporeziva, za razliku od otpremnine kod redovnog poslovnog otkaza.

Prema propisima Porezne uprave, svaki iznos koji radnik primi kao otpremninu u sklopu sporazumnog raskida tretira se kao redovna plaća. To znači da podliježe porezu na dohodak (prema poreznim razredima) te obveznim doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. [Izvor: Porezna uprava RH]

Praktičan primjer izračuna

Pretpostavimo da ste radili 10 godina u tvrtki u Zagrebu i dogovorili otpremninu od 10.000 €. Kod redovnog poslovnog otkaza, otpremnina do 8.494,40 € bila bi oslobođena poreza. Kod sporazumnog raskida, cijeli iznos od 10.000 € podliježe oporezivanju, što znači da ćete nakon poreza i doprinosa dobiti oko 6.000-6.500 €, ovisno o vašoj poreznoj stopi.

Tri najveće zablude o sporazumnom raskidu

Pravni stručnjaci upozoravaju na tri najčešće zablude koje mogu koštati radnike tisuće eura i mjeseci prava na naknadu.

Zabluda 1: "Imam pravo na naknadu za nezaposlene od HZZ-a"

Ovo je najrasprostranjenija i najskuplja zabluda. Prema Zakonu o tržištu rada, potpisivanje sporazumnog raskida u pravilu diskvalificira radnika od primanja financijske naknade za nezaposlene od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Jedina rijetka iznimka je situacija kada je sporazum potpisan isključivo na prijedlog poslodavca u sklopu formalnog postupka kolektivnog viška radnika. [Izvor: HZZ]

U praksi to znači: ako potpišete sporazumni raskid jer "želite promjenu" ili "našli ste bolji posao", nemate pravo na HZZ naknadu. Ako pak poslodavac kaže "moramo smanjiti broj radnika", a ponudi vam sporazumni raskid umjesto redovnog otkaza, također gubite to pravo.

Zabluda 2: "Imam automatsko pravo na otpremninu"

Za razliku od poslovnog otkaza gdje je otpremnina zakonski obvezna za radnike s više od dvije godine radnog staža, kod sporazumnog raskida ne postoji automatsko zakonsko pravo na otpremninu. Sve ovisi o pregovorima između poslodavca i radnika. Ako ne dogovorite otpremninu, nećete je dobiti — bez obzira koliko dugo ste radili u tvrtki.

Zabluda 3: "Termin 'sporazumni otkaz' je isto što i sporazumni raskid"

Kao što je već navedeno, ovo je pravni oksimoron. Otkaz je jednostrani akt, sporazumni raskid dvostrani ugovor. Korištenje pogrešnog termina može dovesti do nesporazuma o pravima i obvezama.

Kada odbiti sporazumni raskid: savjet pravnih stručnjaka

Ako vam poslodavac predlaže sporazumni raskid jer ste "tehnološki višak" ili iz poslovnih razloga, pravni stručnjaci savjetuju da odbijete i inzistirate na redovnom poslovnom otkazu.

Razlozi su jasni:

• Kod redovnog poslovnog otkaza zadržavate pravo na HZZ naknadu (do 390 dana, ovisno o radnom stažu)
• Otpremnina je neoporeziva do zakonskog limita (849,44 € po godini staža)
• Imate zaštitu od nezakonitog otkaza — možete tužiti poslodavca ako otkaz nije opravdan
• Poslodavac mora poštovati otkazni rok (minimalno 2 tjedna, ovisno o stažu)

Prihvaćanjem sporazumnog raskida u ovoj situaciji gubiš sva ta prava. Poslodavci često nude sporazumni raskid jer im je financijski i administrativno povoljniji — ali to rijetko odgovara interesu radnika.

Postupak nakon potpisivanja: što očekivati

Nakon što obje strane potpišu sporazum, poslodavac ima zakonsku obvezu isplatiti sve dospjele obveze najkasnije na dan prestanka radnog odnosa ili u dogovorenom roku.

Kontrolna lista za radnika

• Provjerite je li vam isplaćena posljednja plaća i svi neisplaćeni dodaci
• Potvrdite isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor
• Dobijte potvrdu o prestanku radnog odnosa (potrebna za HZZ prijavu, čak i ako nemate pravo na naknadu)
• Vratite svu službenu opremu i dobijte potvrdu o vraćanju
• Zatražite radnu knjižicu ili elektronički zapis o radnom stažu

Poslodavac je dužan prijaviti prestanak radnog odnosa nadležnim institucijama (HZMO, Porezna uprava) u roku od 8 dana.

Praktični savjeti za pregovaranje

Ako ste u situaciji gdje sporazumni raskid ima smisla (npr. odmah prelazite na novo radno mjesto), evo kako maksimizirati svoju poziciju u pregovorima.

1. Nikada ne potpisujte na licu mjesta: Zatražite rok od barem 3-5 dana da pregledate sporazum, po mogućnosti s pravnikom
2. Pregovarajte o otpremnini: Čak i ako nemate zakonsko pravo, možete zatražiti kompenzaciju za gubitak HZZ prava
3. Tražite pisanu potvrdu o svim usmenim dogovorima: Ako je poslodavac obećao referencu ili preporuku, to mora biti u pisanom obliku
4. Razjasnite status zdravstvenog osiguranja: Provjerite do kada ste osigurani nakon prestanka radnog odnosa
5. Dogovorite datum isplate: Sve financijske obveze trebaju biti jasno definirane — što, kada i kako će biti isplaćeno

Alternativne opcije: kada razmotriti redovni otkaz

U nekim situacijama je za radnika povoljnije dati ili primiti redovni otkaz nego sklapati sporazumni raskid. Evo usporedbe:

Posebne situacije: zaštićene kategorije radnika

Određene kategorije radnika uživaju pojačanu zaštitu prema Zakonu o radu, no sporazumni raskid može zaobići tu zaštitu — što je još jedan razlog za oprez.

Zaštićene kategorije uključuju:

• Trudnice i rodilje (do navršene godine dana života djeteta)
• Radnici koji koriste roditeljski dopust
• Radnici s invaliditetom
• Radnici stariji od 55 godina s dugim radnim stažom
• Sindikalni predstavnici

Poslodavac ne može dati otkaz ovim kategorijama osim uz pristanak nadležnog tijela ili u slučaju stečaja. Međutim, ako radnik dobrovoljno potpiše sporazumni raskid, ta zaštita pada. Zato stručnjaci savjetuju poseban oprez — u nekim slučajevima poslodavci pokušavaju "nagovoriti" zaštićene radnike na sporazumni raskid umjesto da poštuju zakonsku zaštitu.