Kako sporazumno raskinuti ugovor o radu: Vodič za radnike u Hrvatskoj 2026.

Što je sporazumni prestanak ugovora o radu?

Sporazumni prestanak ugovora o radu je bilateralni dogovor između poslodavca i radnika kojim obje strane dobrovoljno prekidaju radni odnos na određeni datum. Za razliku od otkaza, gdje jedna strana jednostrano prekida ugovor, sporazumni prestanak zahtijeva suglasnost i poslodavca i radnika.

Prema Zakonu o radu (članci 112. i 113.), sporazum mora biti u pisanom obliku kako bi bio pravno valjan. Usmeni dogovor nema pravnu snagu. Najvažnija prednost ovakvog načina prekida radnog odnosa je činjenica da ne postoji obvezan otkazni rok — radni odnos prestaje točno na datum koji obje strane dogovore.

U praksi, sporazumni prestanak se često koristi kada radnik želi brže prijeći na novo radno mjesto ili kada poslodavac želi izbjeći složenu proceduru poslovnog otkaza. Međutim, ova naizgled jednostavna procedura krije brojne zamke koje mogu koštati radnike njihovih osnovnih prava.

Pravni okvir: Hrvatski zakon o radu i EU direktive

Hrvatski Zakon o radu usklađen je s europskim standardima, posebno s Direktivom EU 2019/1152 o transparentnim i predvidivim uvjetima rada.

Ključne odredbe Zakona o radu

Zakon o radu jasno definira minimalne uvjete za sporazumni prestanak:

• Pisana forma: Sporazum mora biti u pisanom obliku i potpisan od obje strane
• Slobodna volja: Obje strane moraju dobrovoljno pristati na prestanak, bez prisile ili prijevare
• Datum prestanka: Mora biti jasno naveden točan datum prestanka radnog odnosa
• Reguliranje obveza: Sporazum treba jasno definirati sve financijske i druge obveze (neiskorišteni godišnji odmor, isplata plaće, otpremnina)

EU direktive i zaštita radnika

Direktiva EU 2019/1152 osigurava da radnici budu potpuno informirani o svojim pravima i posljedicama prestanka radnog odnosa. Posebnu zaštitu uživaju ranjive skupine — trudnice, radnici na roditeljskom dopustu i osobe s invaliditetom ne smiju biti diskriminirane u postupku sporazumnog prestanka. [Izvor: EUR-Lex, Direktiva EU 2019/1152]

Kako funkcionira postupak sporazumnog prestanka?

Postupak započinje prijedlogom jedne od strana, a završava potpisivanjem pisanog sporazuma koji definira sve uvjete prestanka radnog odnosa.

Koraci u postupku

1. Inicijativa: Bilo poslodavac bilo radnik može predložiti sporazumni prestanak
2. Pregovori: Strane dogovaraju uvjete — datum prestanka, visinu otpremnine (ako postoji), način korištenja godišnjeg odmora
3. Sastavljanje sporazuma: Pisani dokument mora sadržavati sve dogovorene elemente
4. Potpisivanje: Obje strane potpisuju sporazum u dva primjerka
5. Provedba: Radni odnos prestaje na dogovoreni datum, poslodavac isplaćuje sve dospjele iznose

Obvezni elementi pisanog sporazuma

Svaki sporazum o prestanku radnog odnosa mora sadržavati:

• Puni podaci o poslodavcu i radnику
• Točan datum prestanka radnog odnosa
• Način reguliranja neiskorištenog godišnjeg odmora
• Visinu i uvjete isplate otpremnine (ako je ugovorena)
• Reguliranje svih drugih financijskih obveza (prekovremeni rad, bonusi, troškovi)
• Potpise obje strane i datum potpisivanja

Financijski aspekti: Plaće, otpremnina i porezi u 2026. godini

Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u siječnju 2026. iznosila je 1.511 EUR, dok je medijalna neto plaća bila 1.304 EUR. Ovi podaci bitni su za razumijevanje visine otpremnina i naknada za nezaposlene koje radnici mogu očekivati.

Otpremnina — pravo ili privilegija?

Prema Zakonu o radu, poslodavac nije obvezan isplatiti otpremninu u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa. Međutim, strane mogu pregovarati o takozvanoj stimulativnoj otpremnini.

Porezne posljedice otpremnine

Ključna razlika: dok je zakonska otpremnina kod poslovnog otkaza oslobođena poreza do određenog iznosa, stimulativna otpremnina dogovorena sporazumnim prestankom tretira se kao redovni prihod. To znači da podliježe:

• Porezu na dohodak (20% ili 30% ovisno o iznosu)
• Prirezima (ovisno o gradu/općini)
• Doprinosima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje (20%)

Primjer: Dogovorena otpremnina od 3.000 EUR može nakon poreza i doprinosa iznositi samo oko 1.800-2.000 EUR. [Izvor: Porezna uprava, 2026]

Neiskorišteni godišnji odmor

Poslodavac mora omogućiti radniku korištenje neiskorištenog godišnjeg odmora prije datuma prestanka ili isplatiti naknadu za neiskorišteni odmor. Ova naknada se izračunava na temelju prosječne plaće radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka.

Naknada za nezaposlene: Zašto sporazumni prestanak najčešće znači gubitak prava?

Prema Zakonu o tržištu rada (članak 48.), potpisivanje sporazumnog prestanka radnog odnosa u pravilu diskvalificira radnika od primanja naknade za nezaposlene. Ovo je najčešća i najskuplja zamka u koju padaju radnici.

Uvjeti za naknadu za nezaposlene

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) isplaćuje naknadu samo ako je radni odnos prestao bez krivnje radnika. U praksi, sporazumni prestanak se tretira kao dobrovoljni odlazak, što automatski isključuje pravo na naknadu.

U 2026. godini, naknada za nezaposlene iznosi:

• Prvih 90 dana: 70% prosječne plaće u posljednjih 3 mjeseca (minimum 429 EUR, maksimum 1.014 EUR)
• Sljedećih 90 dana: 35% prosječne plaće

Prema podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ranom 2026. iznosi rekordno niskih 4,7-4,9%. Unatoč tome, gubitak prava na naknadu može biti katastrofalan za radnike koji ne nađu novi posao odmah. [Izvor: DZS, 2026]

Iznimka: Kada sporazumni prestanak ne isključuje naknadu?

Postoji samo jedna situacija u kojoj radnik zadržava pravo na naknadu za nezaposlene nakon sporazumnog prestanka:

Ako je sporazum iniciran od strane poslodavca zbog višak radnika ili drugih poslovnih razloga, a to je eksplicitno navedeno u pisanom sporazumu.

U tom slučaju, sporazum mora jasno navesti da je do prestanka došlo isključivo zbog poslovnih razloga na strani poslodavca, a ne zbog volje radnika. Međutim, mnogi poslodavci odbijaju ovako formulirati sporazum jer im to nameće dodatne obveze.

Česte zamke i zablude koje koštaju radnike

Pravni stručnjaci upozoravaju da radnici često potpisuju sporazumni prestanak ne shvaćajući posljedice, misleći da je to isto što i redoviti otkaz ili da im garantira ista prava.

Zabluda #1: "Mogu dobiti naknadu za nezaposlene"

Ovo je najrasprostranjenija i najskuplja zabluda. Većina radnika koji potpišu sporazumni prestanak izgubi pravo na mjesečnu naknadu koja može iznositi i do 1.014 EUR kroz 90 dana — ukupno preko 3.000 EUR.

Zabluda #2: "Sporazumni prestanak je isto što i otkaz"

Radnici često govore "dao sam sporazumnu ostavku", što je pravno nemoguće. Sporazumni prestanak zahtijeva suglasnost poslodavca. Ako poslodavac odbije potpisati, radnik mora podnijeti redoviti otkaz i odraditi otkazni rok (obično 2 tjedna do 3 mjeseca, ovisno o dužini radnog staža).

Zabluda #3: "Moram potpisati ako mi poslodavac ponudi"

Poslodavci često guraju sporazumni prestanak tijekom otpuštanja kako bi izbjegli složenu proceduru poslovnog otkaza i isplatu zakonske otpremnine. Radnici nisu pod nikakvom obvezom potpisati takav sporazum.

Zabluda #4: "Otpremnina je automatska"

Za razliku od poslovnog otkaza, gdje je otpremnina zakonska obveza (za radnike sa 2+ godine staža), kod sporazumnog prestanka nema automatske otpremnine. Sve mora biti pregovarano i jasno navedeno u sporazumu.

Savjeti pravnih stručnjaka: Kada potpisati, a kada odbiti?

Odvjetnici specijalizirani za radno pravo i pravne klinike u Hrvatskoj snažno savjetuju oprez prije potpisivanja bilo kakvog sporazuma o prestanku radnog odnosa.

Kada je sporazumni prestanak dobar izbor?

• Imate siguran novi posao: Ako već imate potpisani ugovor s novim poslodavcem i želite izbjeći otkazni rok
• Dobra otpremnina: Ako poslodavac nudi značajnu stimulativnu otpremninu (preporučeno minimum 3-6 mjesečnih plaća)
• Loši odnosi: Ako je radni odnos toliko narušen da želite izaći što prije, a imate financijsku rezervu
• Freelance/poduzetništvo: Ako planirate postati samostalni poduzetnik i nemate potrebu za naknadom za nezaposlene

Kada odbiti sporazumni prestanak?

• Otpuštanje zbog viška radnika: Inzistirajte na poslovnom otkazu koji osigurava zakonsku otpremninu i pravo na HZZ naknadu
• Nemате novi posao: Bez osiguranog prihoda, gubitak prava na naknadu može biti financijski katastrofalan
• Pritisak poslodavca: Ako vas poslodavac prisiljava ili prijeti, sporazum je pravno pobojno i možete ga pobijati na sudu
• Niska ili nikakva otpremnina: Ako poslodavac ne nudi nikakvu kompenzaciju, bolje je pričekati redoviti otkaz

Pravna zaštita: Što ako potpišem pod pritiskom?

Zakon štiti radnike od prisile i prijevare. Ako poslodavac prijeti radniku da mora potpisati sporazumni prestanak, takav sporazum je pravno pobojno. Međutim, dokazivanje prisile ili prijevare na sudu je notorno teško i skupo. Stoga je najbolja strategija: nikada ne potpisujte pod pritiskom i odmah zatražite savjet pravnog stručnjaka.

Praktični vodič: Kako pregovarati o sporazumnom prestanku?

Ako ste odlučili pristati na sporazumni prestanak, ključno je voditi čvrste pregovore i osigurati sve svoje interese u pisanom obliku.

Što pregovarati?

Pregovaračke taktike

1. Ne žurite: Nikada ne potpisujte na licu mjesta. Zatražite vrijeme za razmišljanje (minimum 48 sati)
2. Tražite pravni savjet: Besplatne pravne klinike postoje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku
3. Sve u pisanom obliku: Ne prihvaćajte usmene obećaje. Sve mora biti u sporazumu
4. Budite spremni otići: Ako uvjeti nisu prihvatljivi, bolje je podnijeti redoviti otkaz
5. Dokumentirajte sve: Čuvajte kopije svih e-mailova, poruka i bilješki s sastanaka

Usporedba: Sporazumni prestanak vs. ostale vrste otkaza

Razumijevanje razlika između različitih vrsta prestanka radnog odnosa ključno je za donošenje informirane odluke.

*Izuzetak: Ako je u sporazumu jasno navedeno da je do prestanka došlo isključivo zbog poslovnih razloga na strani poslodavca.

Najčešće greške koje radnici prave

Analiza sudskih sporova i savjetovanja pravnih klinika pokazuje da radnici najčešće griješe u sljedećim situacijama:

Greška #1: Potpisivanje bez čitanja

Mnogi radnici potpišu sporazum ne pročitavši ga detaljno. Poslodavci ponekad uključuju klauzule kojima se radnik odriče prava na tužbu ili drugih zakonskih prava. Takve klauzule su pravno upitne, ali mogu kompplicirati buduće sporove.

Greška #2: Prihvaćanje usmenih obećanja

"Isplatit ćemo vam dodatnu otpremninu sljedeći mjesec" — ako nije u pisanom sporazumu, ne postoji. Sve što nije dokumentirano je pravno neprovedivo.

Greška #3: Zanemarivanje godišnjeg odmora

Radnici često zaborave regulirati neiskorišteni godišnji odmor. Za radnika s 20 dana neiskorištenog odmora i plaćom od 1.500 EUR, to je gubitak od približno 1.000 EUR.

Greška #4: Potpisivanje pod emocionalnim pritiskom

Nakon sukoba s poslodavcem, radnici često žele "što prije izaći" i potpišu loš sporazum. Bolje je uzeti 48 sati za razmišljanje i savjetovanje.

Greška #5: Nezapošljavanje pravnog savjetnika

Mnogi misle da ne mogu priuštiti odvjetnika. Međutim, besplatne pravne klinike postoje u svim većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), a troškovi konzultacija su često manji od financijskih gubitaka zbog lošeg sporazuma.

Regionalne specifičnosti: Zagreb, Split, Rijeka, Osijek

Iako je Zakon o radu jednako primjenjiv u cijeloj Hrvatskoj, postoje određene regionalne razlike u praksi i dostupnosti pravne pomoći.

Zagreb

Kao glavni grad i gospodarsko središte, Zagreb ima najrazvijeniju mrežu pravnih klinika i savjetovališta. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu nudi besplatne konzultacije za radnike. Prosječna plaća u Zagrebu je viša od nacionalnog prosjeka (oko 1.650 EUR neto), što utječe na visinu potencijalnih otpremnina.

Split

U Splitu je turistički sektor dominantan, pa su sporazumni prestanci česti na kraju sezone. Radnici često pristaju na loše uvjete misleći da će lako naći novi posao sljedeće sezone. Pravni fakultet u Splitu također nudi besplatne konzultacije.

Rijeka

Rijeka ima snažan industrijski sektor i sindikalno organizirane radnike. Sindikat često pruža pravnu pomoć članovima u pregovorima oko sporazumnog prestanka.

Osijek

U Osijeku i Slavoniji, gdje su plaće ispod nacionalnog prosjeka (oko 1.250 EUR neto), gubitak prava na HZZ naknadu može biti posebno težak. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Osijeku nudi besplatne konzultacije.

Kontrolna lista: Što provjeriti prije potpisivanja?

Prije nego što potpišete sporazum o prestanku radnog odnosa, provjerite sljedeće:

• ☐ Je li sporazum u pisanom obliku?
• ☐ Je li jasno naveden točan datum prestanka radnog odnosa?
• ☐ Je li definiran način reguliranja neiskorištenog godišnjeg odmora?
• ☐ Je li dogovorena otpremnina (ako da, koliko i kada)?
• ☐ Jesu li regulirane sve neisplaćene plaće, bonusi i troškovi?
• ☐ Je li naveden način isplate (jednokratno ili u ratama)?
• ☐ Je li formulacija razloga prestanka neutralna ili pozitivna?
• ☐ Postoji li klauzula o odricanju od tužbe? (Ako da, konsultirajte odvjetnika!)
• ☐ Jeste li razumjeli da najvjerojatnije gubite pravo na HZZ naknadu?
• ☐ Jeste li razumjeli porezne posljedice otpremnine?
• ☐ Imate li dovoljno vremena za prijelaz na novi posao ili financijsku rezervu?
• ☐ Jeste li razgovarali s pravnim stručnjakom ili sindikalnim predstavnikom?
• ☐ Imate li kopiju sporazuma za svoje arhive?