Kako se odreći nasljedstva i izbjeći nasljeđivanje dugova u 2026. godini

Što znači odreći se nasljedstva i kada to učiniti

Odricanje od nasljedstva je pravni čin kojim nasljednik izjavljuje da ne želi primiti imovinu pokojnika, čime se automatski oslobađa i obveze plaćanja njegovih dugova. U Hrvatskoj, prema Zakonu o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19), nasljednik koji se odrekne nasljedstva nije odgovoran ni za jedan dug ostavitelja.

Ovo pitanje postaje sve aktualnije u 2026. godini. S više od 200.000 građana s blokiranim računima i milijardama eura ukupnog duga, prezadužena nasljedstva više nisu rijetkost u Hrvatskoj. Pravni stručnjaci bilježe rastući trend opreznosti – potencijalni nasljednici sve češće detaljno provjeravaju financijsko stanje pokojnika prije nego što prihvate nasljedstvo.

Odluka o odricanju nije jednostavna. Mora se donijeti prije prvostupanjske odluke o nasljeđivanju, a nakon što je izjava dana, uglavnom je neopoziva. Zato je ključno razumjeti sve aspekte – od točnog pravnog postupka do financijskih posljedica i čestih zamki koje mogu nasljednika dovesti u još gore probleme.

Kako funkcionira odgovornost nasljednika za dugove

Nasljednik koji prihvati nasljedstvo odgovara za dugove pokojnika, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ova ključna odredba iz članka 139. Zakona o nasljeđivanju često se krivo tumači, što dovodi do ozbiljnih financijskih problema.

Važno je razumjeti tri ključna aspekta odgovornosti:

Ograničena odgovornost prema vrijednosti imovine

Ako naslijedite stan vrijedan 100.000 EUR, a pokojnik ima dugova od 150.000 EUR, vaša odgovornost je ograničena na 100.000 EUR. Međutim, ovdje dolazi do najopasnije zablude: za tih 100.000 EUR odgovarate cijelom svojom imovinom (cjelokupnom svojom imovinom), ne samo naslijeđenom.

To znači da vjerovnici mogu tražiti naplatu iz vaše plaće, vašeg osobnog bankovnog računa ili vaše druge imovine – ne moraju čekati da prodate naslijeđeni stan. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, ovo je najčešći razlog financijskih problema nasljednika koji nisu bili svjesni pune težine prihvaćanja nasljedstva.

Solidarna odgovornost više nasljednika

Kada postoji više nasljednika, svi oni solidarno odgovaraju za dugove. To praktično znači da vjerovnik može zahtijevati cijeli dug od samo jednog nasljednika, koji se zatim mora sam naplatiti od ostalih sunasljednika. Ova situacija je posebno problematična u obiteljima gdje neki nasljednici imaju imovinu, a drugi ne.

Obveza aktivnog prigovora u sudskom postupku

Pravni stručnjaci upozoravaju na kritičnu proceduralnu nijansu: sud ili javni bilježnik ne provjerava automatski vrijednost naslijeđene imovine u odnosu na dugove. Ako vas vjerovnik tuži za dug koji premašuje vrijednost nasljedstva, morate sami aktivno istaknuti formalni prigovor (prigovor) tijekom postupka. Propustite li to učiniti, sud vas može obvezati na plaćanje cijelog duga, čak i ako premašuje vrijednost nasljedstva.

Kako se pravilno odreći nasljedstva – korak po korak

Odricanje od nasljedstva mora se izvršiti službenim putem i u zakonskom roku – putem javno ovjerene izjave ili izjave pred sudom/javnim bilježnikom prije donošenja prvostupanjske odluke o nasljeđivanju. Postupak je relativno jednostavan, ali zahtijeva preciznost i razumijevanje pravnih konsekvenci.

Korak 1: Provjera financijskog stanja ostavine

Prije donošenja odluke, temeljito istražite financijsko stanje pokojnika:

• Zatražite izvadak iz kreditnog registra HNB-a (dostupno putem banke)
• Provjerite postoje li neplaćeni računi (struja, plin, voda)
• Kontaktirajte Poreznu upravu za provjeru poreznih dugovanja
• Provjerite postoje li aktivne ovrhe preko FINA-e
• Zatražite informacije od banaka gdje je pokojnik imao račune

Korak 2: Pravovremena izjava o odricanju

Izjavu o odricanju možete dati na tri načina:

1. Kod javnog bilježnika – najbrža opcija, javnobilježnička ovjerena izjava
2. Pred ostavinskim sudom – izjava za zapisnik
3. Kod javnog bilježnika kao povjerenika suda – tijekom ostavinskog postupka

Ključno je da izjavu date prije donošenja prvostupanjske odluke o nasljeđivanju. Nakon što je odluka donesena, odricanje više nije moguće.

Korak 3: Formulacija izjave – apsolutno vs. u korist određene osobe

Ovdje dolazi do najčešće i najskuplje pogreške. Postoje dva tipa odricanja:

Prema tumačenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odricanje u korist određene osobe se pravno tretira kao prihvaćanje nasljedstva pa potom ustupanje nasljednog dijela. Budući da ste tehnički prvo prihvatili nasljedstvo, ostajete potpuno odgovorni za dugove pokojnika. Ovo je daleko najčešća pogreška koja građane dovodi do financijske propasti.

Korak 4: Troškovi postupka

Prema Pravilniku o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika (NN), troškovi ostavinskog postupka u 2026. godini su:

• Maksimalna javnobilježnička nagrada: 331,81 EUR + 25% PDV = 414,76 EUR
• Ako pokojnik nije ostavio nikakvu imovinu, javni bilježnik ne smije naplatiti naknadu
• Trošak javnobilježničke ovjerene izjave o odricanju: 20-50 EUR (ovisno o bilježniku)

Posebne situacije: maloljetnici, prekogranična nasljedstva i ošasna imovina

Odricanje od nasljedstva u ime maloljetne djece, kao i situacije s prekograničnim nasljedstvima, zahtijevaju posebne postupke i odobrenja nadležnih institucija. Ove situacije su pravno složenije i zahtijevaju dodatnu pažnju.

Odricanje za maloljetnike

Roditelji ne mogu samostalno odreći nasljedstvo u ime svoje maloljetne djece ako to uključuje odustajanje od imovine. Potrebno je odobrenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji mora utvrditi da je odricanje u najboljem interesu djeteta.

Postupak uključuje:

1. Podnošenje zahtjeva centru za socijalnu skrb
2. Dostavljanje dokaza o prezaduženosti ostavine (potvrde o dugovima, procjena imovine)
3. Čekanje odluke – obično 15-30 dana
4. Nakon odobrenja, izjava o odricanju pred sudom/javnim bilježnikom

Prekogranična nasljedstva i EU Uredba 650/2012

Za hrvatske građane koji se suočavaju s prekograničnim nasljedstvima (npr. rođak koji je živio i umro u Njemačkoj ili Irskoj), primjenjuje se Uredba EU br. 650/2012 o nasljeđivanju.

Ključna načela prema EUR-Lex dokumentaciji:

• Pravilo uobičajenog boravišta: Nadležnost i mjerodavno pravo određuju se prema uobičajenom boravištu pokojnika u trenutku smrti, ne prema državljanstvu
• Ako je hrvatski državljanin umro dok je uobičajeno boravio u Njemačkoj, mogu se primijeniti njemački zakoni o nasljeđivanju (i odgovornosti za dugove), osim ako je u oporuci izričito odabrao hrvatsko pravo
• Europska potvrda o nasljeđivanju: Omogućuje nasljednicima da lako dokažu svoj status diljem EU, što je ključno prilikom dokazivanja stranim vjerovnicima da je nasljedstvo odbijeno

Ošasna imovina – što se događa kad se svi odreknu

Ako se svi zakonski nasljednici odreknu nasljedstva, imovina postaje ošasna imovina i prelazi u vlasništvo lokalne jedinice – općine ili grada gdje se imovina nalazi.

Prema smjernicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije:

• Općina/grad postaje nasljednik i preuzima odgovornost za dugove – ali samo do visine vrijednosti stečene imovine
• U praksi, lokalne jedinice često odbijaju prihvatiti ošasnu imovinu ako je prezadužena
• U takvim slučajevima, imovina ostaje neraspoređena, a vjerovnici mogu pokušati naplatiti dugove iz same imovine

Najčešće zamke i pogreške kod odricanja nasljedstva

Postupak odricanja od nasljedstva obiluje zamkama koje mogu poništiti vašu namjeru i ostaviti vas odgovornim za dugove unatoč formalnom odricanju. Pravni stručnjaci upozoravaju na sljedeće najčešće pogreške.

Pogreška 1: Raspolaganje naslijeđenom imovinom prije formalne odluke

Ako prije donošenja odluke o nasljeđivanju počnete koristiti ili raspolagati imovinom pokojnika (prodaja automobila, pražnjenje bankovnog računa, useljenje u stan), smatrat će se da ste prešutno prihvatili nasljedstvo. Tada odricanje više nije moguće.

Pogreška 2: Nepoznavanje svih dugova

Mnogi nasljednici misle: "Ako ne znam za dugove, ne moram ih platiti." To je potpuno pogrešno. Neznanje o postojanju dugova pokojnika ne oslobađa nasljednika od odgovornosti. Dugovi (neplaćeni komunalni računi, krediti, porezna dugovanja) mogu se pojaviti mjesecima ili godinama nakon ostavinskog postupka.

Stvarni primjer iz prakse zagrebačkih odvjetnika: Nasljednica je prihvatila stan u Zagrebu vrijedan 150.000 EUR, ne znajući da pokojnik ima neplaćeni kredit od 80.000 EUR i porezno dugovanje od 25.000 EUR. Dugovi su se pojavili 18 mjeseci nakon ostavinskog postupka. Nasljednica je morala platiti 105.000 EUR iz vlastite imovine.

Pogreška 3: Odricanje "u korist" umjesto apsolutnog odricanja

Ovo smo već spomenuli, ali vrijedi ponoviti jer je to najskuplja pogreška. Primjer formulacije:

• POGREŠNO: "Odričem se svog dijela nasljedstva u korist moje sestre Ane."
• ISPRAVNO: "Odričem se nasljedstva nakon pokojnika Ivana Horvata u svoje ime."

Prema sudskoj praksi i Zakonu o nasljeđivanju (čl. 139, st. 2), samo apsolutno odricanje oslobađa od odgovornosti za dugove.

Pogreška 4: Propuštanje prigovora u sudskom postupku

Kada vas vjerovnik tuži, sud neće automatski provjeriti prelazi li traženi iznos vrijednost nasljedstva. Morate sami, kroz svog odvjetnika, istaknuti prigovor ograničene odgovornosti i dostaviti dokaze o vrijednosti naslijeđene imovine. Propustite li to, sud može donijeti presudu za cijeli iznos duga.

Alternativa odricanju: prihvaćanje s inventarom (dobrobit popisa)

Prihvaćanje nasljedstva s dobrobiti popisa (beneficium inventarii) je alternativa koja omogućuje nasljedniku da prihvati imovinu, ali ograniči odgovornost za dugove isključivo na naslijeđenu imovinu, bez ugrožavanja vlastite. Ova opcija je u praksi rijetko korištena, ali može biti idealna u određenim situacijama.

Prema članku 141. Zakona o nasljeđivanju, nasljednik može zatražiti da se napravi popis (inventar) cijele ostavine – imovine i dugova. Kada je inventar završen:

• Nasljednik odgovara za dugove samo iz naslijeđene imovine
• Vjerovnici ne mogu ići na nasljednikovu osobnu imovinu
• Postupak je složeniji i duže traje (obično 6-12 mjeseci)
• Troškovi su viši – procjena imovine, sudski troškovi, odvjetnik

Ova opcija ima smisla kada:

1. Vrijednost imovine otprilike odgovara visini dugova
2. Postoji vrijedna nekretnina koju želite zadržati, ali sumnjate u skrivene dugove
3. Želite zaštititi vlastitu imovinu od mogućih budućih potraživanja

Međutim, u praksi, ako sumnjate da su dugovi veći od imovine, najsigurnija opcija ostaje apsolutno odricanje.

Što se događa nakon odricanja – praktične posljedice

Nakon što se odreknete nasljedstva, vaš nasljedni dio prelazi na sljedeće zakonske nasljednike istog reda, a vi gubite sva prava na imovinu pokojnika, ali i svaku odgovornost za njegove dugove. Razumijevanje tih posljedica je ključno za donošenje informirane odluke.

Prijelaz nasljednog dijela

Kada se odreknete, vaš dio nasljedstva ne "nestaje" – prelazi na druge zakonske nasljednike prema nasljednom redu:

Neopozivost odluke

Jednom dana izjava o odricanju je, po pravilu, neopoziva. Iznimke su rijetke i zahtijevaju dokazivanje:

• Da je izjava dana pod prisilom ili prijetnjom
• Da je postojala bitna zabluda (npr. lažne informacije o dugovima)
• Da nasljednik u trenutku davanja izjave nije bio poslovno sposoban

Praktično, jednom kada se odreknete, nema povratka – čak i ako se kasnije ispostavi da ostavina ima vrijednu imovinu koju niste znali.

Utjecaj na buduća nasljedstva

Važno pitanje koje mnogi postavljaju: "Ako se odreknem nasljedstva svog oca, hoću li naslijediti od majke?"

Odgovor: Da. Odricanje od jednog konkretnog nasljedstva ne utječe na vaša prava u budućim nasljedstvima. Svako nasljedstvo je zasebna pravna situacija. Odricanje od nasljedstva nakon oca ne znači da ste se odrekli nasljeđivanja uopće – samo tog konkretnog nasljedstva.

Praktični savjeti za donošenje odluke

Odluka o prihvaćanju ili odricanju nasljedstva je jedna od najvažnijih financijskih odluka koju ćete donijeti, i zahtijeva temeljitu analizu, pravni savjet i razumijevanje svih posljedica. Evo konkretnih koraka koje biste trebali poduzeti.

Kontaktirajte stručnjake

• Odvjetnik specijaliziran za nasljedno pravo: Investicija od 100-300 EUR za konzultaciju može vam uštedjeti desetke tisuća eura
• Ovlašteni procjenitelj: Za procjenu tržišne vrijednosti nekretnina (troškovi 300-800 EUR ovisno o objektu)
• Porezni savjetnik: Za analizu poreznih dugovanja pokojnika

Napravite detaljnu financijsku analizu

Izradite tablicu s dvije kolone:

Ako je vrijednost PASIVE veća ili približno jednaka AKTIVI, odricanje je najsigurnija opcija.

Razgovarajte s ostalim nasljednicima

Ako se vi odreknete, vaš dio prelazi na druge nasljednike – što znači da oni preuzimaju i veći dio odgovornosti za dugove. Transparentna komunikacija može spriječiti obiteljske sukobe i osigurati da svi donose informirane odluke.

Nemojte čekati do posljednjeg trenutka

Iako zakon dopušta odricanje sve do donošenja prvostupanjske odluke, to može biti prekasno za temeljitu analizu. Počnite istraživati odmah nakon smrti bliskog člana obitelji. Ostavinski postupak u Hrvatskoj u prosjeku traje 6-9 mjeseci, što vam daje dovoljno vremena za odluku.