Kako otvoriti zaštićeni račun u slučaju ovrhe: Vodič za 2026. godinu

Što je zaštićeni račun i zašto ga trebate?

Zaštićeni račun omogućuje vam da zadržite dio plaće nužan za preživljavanje čak i kad vam je redovni račun blokiran zbog dugova. U 2026. godini možete zaštititi do 956 EUR mjesečno.

Prema podacima Financijske agencije (FINA) iz siječnja 2026., čak 197.400 hrvatskih građana ima blokirane bankovne račune, s ukupnim dugom od 4,2 milijarde eura. Od toga iznosa, nevjerojatnih 1,2 milijarde eura odnosi se isključivo na kamate. Zaštićeni račun nije opcija — to je zakonsko pravo koje štiti vaš egzistencijalni minimum dok otplaćujete dug.

Ključna zabluda: mnogi misle da će FINA ili banka automatski zaštititi dio plaće. Neće. Ako sami ne otvorite zaštićeni račun, vjerovnik može blokirati cijelu vašu prvu plaću nakon ovrhe.

Koliko novca možete zaštititi u 2026. godini?

Iznosi zaštite ovise o vrsti duga i referentnoj plaći iz Ovršnog zakona. Za 2026. godinu, referentna plaća iznosi 1.434,00 EUR neto.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je službeni prosjek neto plaće za razdoblje siječanj–kolovoz 2025., koji služi kao pravna osnova za zaštitu od ovrhe. Ovaj iznos objavljen je u Narodnim novinama (NN 113/2025) i određuje koliko novca vjerovnik ne može dirnuti.

Važna napomena: ako vaša neto plaća iznosi manje od 1.434,00 EUR, zaštićeno je 3/4 vaše stvarne plaće, ali taj iznos ne može biti veći od 956,00 EUR.

Primjeri zaštite po vrstama primanja

Prema Ovršnom zakonu i pravilima Porezne uprave, potpuno su izuzeti od ovrhe:

• Doplatak za djecu (cjelokupni iznos)
• Rodiljne i roditeljske naknade
• Socijalna pomoć
• Otpremnina do neoporezivog iznosa
• Naknada za bolovanje duže od 90 dana
• Dnevnice za službena putovanja financirana iz EU proračuna

Kako otvoriti zaštićeni račun: Korak po korak

Postupak je besplatan, ali morate ga sami pokrenuti. FINA neće otvoriti zaštićeni račun automatski — čak ni ako vam je račun blokiran godinama.

Ovršni zakon (članak 212) jasno propisuje da dužnik mora podnijeti Obavijest kako bi aktivirao zaštitu. Evo konkretnih koraka:

Korak 1: Pripremite potrebne podatke

Prije nego krenete u FINA-u ili na e-Građani portal, pripremite:

1. Vaš OIB (osobni identifikacijski broj)
2. OIB isplatitelja plaće (poslodavac, HZMO za umirovljenike, HZZ za nezaposlene)
3. IBAN vašeg postojećeg (blokiranog) računa
4. Podatke o vrsti duga (ako znate — nije obavezno)

Korak 2: Podnesite Obavijest FINA-i

Imate dva načina:

• Osobno: Posjetite bilo koji ured FINA-e s osobnom iskaznicom. Tamo ćete ispuniti obrazac Obavijesti. Djelatnici će vam pomoći.
• Digitalno: Prijavite se na portal e-Građani (https://gov.hr/pristup) pomoću e-Osobne ili AAI@EduHr pristupnih podataka. U aplikaciji e-Dugovanja odaberite opciju "Zahtjev za otvaranje zaštićenog računa" i unesite tražene podatke.

FINA će zatim proslijediti vaš zahtjev banci kod koje imate račun. Banka je zakonski obvezna otvoriti zaštićeni račun u roku od 3 radna dana.

Korak 3: Obavijestite poslodavca

Ovo je kritičan korak koji mnogi zanemare. Kada dobijete novi IBAN zaštićenog računa od banke, morate ga dostaviti računovodstvu poslodavca. Poslodavac će tada podijeliti isplatu plaće:

• Zaštićeni iznos (npr. 956 EUR) ide na zaštićeni račun
• Ostatak plaće ide na blokirani račun i automatski se koristi za otplatu duga

Ako ne obavijestite poslodavca, ili ako računovodstvo koristi pogrešne šifre primanja, FINA može slučajno blokirati i zaštićeni dio.

Korak 4: Promijenili ste posao? Ponovite proceduru

Zaštićeni račun nije vezan uz poslodavca — vezan je uz OIB isplatitelja. Ako promijenite posao, morate podnijeti novu Obavijest FINA-i s OIB-om novog poslodavca. U suprotnom, nova plaća neće biti zaštićena.

Najčešće greške i zablude o zaštićenom računu

Hrvatski građani gube tisuće eura godišnje zbog nedovoljnog poznavanja prava i procedura. Evo najčešćih zamki.

Zabluda 1: "FINA će sve automatski riješiti"

Prema istraživanju Ministarstva financija, više od 40% dužnika s blokiranim računima ne zna da moraju sami zatražiti zaštićeni račun. Rezultat: gube cijelu prvu plaću nakon ovrhe. Zakon je jasan — ako ne podnesete Obavijest, banka je obvezna cijeli iznos preusmjeriti vjerovniku.

Zabluda 2: "Mogu koristiti zaštićeni račun kao normalan račun"

Zaštićeni račun je račun posebne namjene. To znači:

• Ne možete dobiti prekoračenje (overdraft)
• Ne možete vezati kreditnu karticu
• Ne možete podići kredit koristeći taj račun kao primateljski
• Ne možete imati trajne naloge za usluge koje nisu životno nužne

Možete plaćati stanarinu, režije, hranu i lijekove — ali ne Netflix pretplatu ili teretanu.

Zabluda 3: "Sve plaće su jednako zaštićene"

Ako dugujete alimentaciju za dijete, zakon drastično smanjuje zaštitu. Umjesto 956 EUR, štiti se samo 358,50 EUR. Razlog: Ovršni zakon prioritizira dobrobit djeteta iznad egzistencijalnog minimuma dužnika. Ovo je kontroverzno, ali zakonito.

Zabluda 4: "EU vjerovnici ne mogu dirati zaštićeni račun"

Djelomično točno. Prema EU Uredbi 655/2014 (European Account Preservation Order), strani vjerovnici mogu blokirati račune u Hrvatskoj. Međutim, članak 31 te uredbe jasno kaže da se moraju poštovati nacionalna pravila o zaštićenim iznosima. Dakle, i dalje imate pravo na 956 EUR — ali morate imati aktivan zaštićeni račun.

Pravna osnova: Ovršni zakon i nacionalni propisi

Zaštićeni račun reguliran je Ovršnim zakonom (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20), s ažuriranim iznosima objavljenim u NN 113/2025.

Članak 212 Ovršnog zakona propisuje da dužnik može u svakom trenutku podnijeti Obavijest FINA-i. Članak 174 definira koje su vrste primanja potpuno izuzete od ovrhe. Hrvatska narodna banka (HNB) nadzire provedbu kroz banke, dok FINA vodi evidenciju blokiranih računa.

Prema podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite u Hrvatskoj krajem 2025. iznosila je 7,2% godišnje. Ovo objašnjava zašto je od ukupnog duga od 4,2 milijarde EUR čak 1,2 milijarde samo kamate — mnogi građani otplaćuju dugove godinama, a kamata raste brže nego što mogu otplaćivati glavnicu.

Što se događa nakon otvaranja zaštićenog računa?

Otvaranje zaštićenog računa ne briše dug — samo štiti vaš egzistencijalni minimum dok ga otplaćujete.

Nakon što FINA i banka aktiviraju zaštićeni račun, svaki mjesec se automatski događa sljedeće:

1. Poslodavac uplaćuje zaštićeni iznos (956 EUR) na zaštićeni račun
2. Ostatak plaće ide na blokirani račun
3. FINA automatski preusmjerava sredstva s blokiranog računa vjerovniku
4. Postupak se ponavlja dok se dug u potpunosti ne isplati

Važno: kamate i dalje teku. Ako vaša mjesečna otplata pokriva samo kamatu, nikad nećete zatvoriti dug. U tom slučaju, kontaktirajte vjerovnika i pokušajte pregovarati o reprogramiranju duga ili otpisu dijela kamate.

Mogu li imati više zaštićenih računa?

Ne. Zakon dopušta samo jedan zaštićeni račun po OIB-u. Ako imate primanja iz više izvora (npr. plaća + honorar), sva moraju ići na isti zaštićeni račun. FINA će zbrojiti sve prihode i zaštititi ukupno 956 EUR, ne po izvoru.

Alternativne strategije: Što ako 956 EUR nije dovoljno?

Ako vaši mjesečni troškovi prekoračuju zaštićeni iznos, imate nekoliko legalnih opcija.

Prema analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK), prosječni mjesečni troškovi života za samca u Zagrebu 2026. godine iznose oko 1.100 EUR (stanarinu, režije, hranu, prijevoz). To znači da zaštićeni iznos možda neće biti dovoljan.

Opcija 1: Pregovarajte s vjerovnikom

Vjerovnici često preferiraju dogovor umjesto dugotrajne ovrhe. Možete predložiti:

• Reprogramiranje duga (produljenje roka otplate)
• Djelomični otpis kamate
• Odgodu otplate za 6-12 mjeseci

Ministarstvo financija podržava izvanredne nagodbe, posebno za dugove prema komunalnim poduzećima i lokalnim vlastima.

Opcija 2: Obiteljski dodatak kao buffer

Doplatak za djecu je potpuno zaštićen od ovrhe. Ako imate dvoje djece, primjećete dodatnih 140-180 EUR mjesečno koji nisu dostupni vjerovnicima. Kombinacija zaštićene plaće i dječjeg doplatka može biti dovoljna za osnovne potrebe.

Opcija 3: Privremeni rad "na crno" (ne preporučujemo)

Neki građani pribjegavaju neformalnoj ekonomiji kako bi izbjegli ovrhu. Ovo je ilegalno, kažnjivo, i dugoročno pogoršava situaciju jer:

• Ne stječete staž za mirovinu
• Nemate zdravstveno osiguranje
• Dug i dalje raste zbog kamata
• Porezna uprava može dodatno kazniti

EU kontekst: Kako Hrvatska stoji u odnosu na druge zemlje?

Hrvatska ima jednu od najstroženijih zaštita egzistencijalnog minimuma u EU, ali i jedan od najviših postotaka blokiranih građana.

Prema podacima EUR-Lex baze EU propisa, većina članica EU nema koncept "zaštićenog računa" — umjesto toga, ovrha se provodi direktno preko sudova, a postoje iznimke po vrstama primanja. Hrvatska je implementirala hibridni model gdje FINA centralizirano upravlja blokadom, što je efikasnije ali i birokratskije.

Usporedba sa susjednim zemljama (podaci Europske komisije, 2025.):