Kako sastaviti ugovor o pozajmici novca: Potpuni pravni vodič

Što je ugovor o pozajmici novca i zašto je potreban?

Ugovor o pozajmici novca (mutuum) pravno je obvezujući dokument kojim se jedna strana (zajmodavac) obvezuje predati drugu stranu (zajmoprimac) određeni novčani iznos, a zajmoprimac se obvezuje vratiti isti iznos, uz eventualne kamate. Prema Zakonu o obveznim odnosima (ZOO, članci 499-508), ugovor o pozajmici može biti i usmeni, no stručnjaci iz financijskog i pravnog sektora snažno preporučuju pisanu formu - posebno u 2026. godini, kada Porezna uprava pojačano kontrolira pozajmice između povezanih osoba i poslovnih subjekata.

Pisani ugovor nije samo dokaz o postojanju duga već i zaštita obje strane u slučaju spora. Bez njega, dokazivanje uvjeta pozajmice pred sudom postaje iznimno složeno, a rizik od poreznih sankcija drastično raste. Prema podacima Ministarstva financija, u 2025. godini čak 23% poreznih inspekcija nad malim poduzećima uključivalo je provjeru neformalno sklopljenih pozajmica. [Izvor: Ministarstvo financija, 2025]

Obvezni elementi ugovora o pozajmici

Svaki valjan ugovor o pozajmici mora sadržavati sedam ključnih elemenata: identifikaciju stranaka, iznos pozajmice, način predaje novca, rok vraćanja, kamatnu stopu, način otplate i potpise. Nedostatak bilo kojeg elementa može dovesti do pravne nesigurnosti ili poništenja ugovora.

Identifikacija ugovornih strana

Ugovor mora sadržavati puna imena, adrese prebivališta i OIB brojeve obje strane. Za pravne osobe potreban je i MBS (matični broj subjekta) te naziv i sjedište tvrtke. Ovi podaci ključni su za eventualnu ovrhu ili poreznu prijavu.

Iznos pozajmice i valuta

Točan iznos mora biti naveden i brojčano i slovima (npr. "5.000,00 EUR - pet tisuća eura"). Od 2023. godine sve pozajmice u Hrvatskoj zaključuju se u eurima, što eliminira valutni rizik koji je ranije postojao kod pozajmica u kunama.

Način predaje novca

Izričito preporučujem bankovni transfer umjesto gotovine. Prema iskustvu sudskih vještaka, u 78% sporova oko pozajmica presudnu ulogu igra upravo dokaz o prijenosu sredstava. Bankovni izvod s jasnom svrhom plaćanja ("pozajmica prema ugovoru od...") neoboriv je dokaz.

Rok vraćanja i otplatni plan

Ako rok nije definiran, ZOO propisuje da zajmoprimac mora vratiti novac u "primjerenom roku" - minimalno dva mjeseca nakon zahtjeva zajmodavca. U praksi, nejasnoće oko roka glavni su uzrok sporova, stoga uvijek navedite točan datum ili detaljni raspored otplate (mjesečne rate, kvartalne rate...).

Kamatne stope: Zakonski okvir i porezne implikacije

Za prvo polugodište 2026. godine, maksimalna dopuštena ugovorna kamatna stopa između građana iznosi 7,725%, dok je zakonska zatezna kamata 5,15%. Ove stope izravno su vezane uz referentnu stopu Europske središnje banke (ECB), koja za glavne refinancirajuće operacije trenutno iznosi 2,15%.

Kamatne stope prema vrsti odnosa

Zakon razlikuje tri kategorije:

• Odnosi između građana (C2C): Maksimalna ugovorna kamata = zatezna kamata + polovica zatezne kamate = 7,725% (H1 2026)
• Poslovni odnosi (B2B): Maksimalna ugovorna kamata = 17,76%, zatezna kamata = 10,15%
• Povezane osobe: Propisana "tržišna" kamata za 2026. iznosi 2,65% (sniženo s 4,38% u 2025.) [Izvor: Narodne novine 150/2025]

Porezni tretman kamata

Ako privatna osoba naplaćuje kamate na pozajmicu, te kamate smatraju se dohotkom od kapitala i oporezuju se po stopi od 12%. Zajmoprimac (ako je pravna osoba) dužan je obračunati i uplatiti porez po odbitku te ga prijaviti Poreznoj upravi putem obrasca JOPPD. Propust prijave kamata može rezultirati kaznama do 50.000 EUR. [Izvor: Porezna uprava, 2025]

Beskamatne pozajmice - zamke i pravila

Beskamatne pozajmice između privatnih osoba potpuno su legalne. Međutim, ako tvrtka daje beskamatnu pozajmicu zaposleniku ili vlasniku, razlika između propisane tržišne kamate (2,65% za 2026.) i stvarne kamate (0%) smatra se primitkom u naravi i podliježe porezu na dohodak i doprinosima.

Primjer: Tvrtka "Zagreb Commerce" d.o.o. daje direktoru beskamatnu pozajmicu od 20.000 EUR na godinu dana. Propisana kamata bila bi 530 EUR (20.000 × 2,65%). Ta razlika tretira se kao dohodak direktora, što znači dodatnih ~265 EUR poreza i doprinosa koje tvrtka mora uplatiti.

Kako sastaviti ugovor: Korak po korak

Sastavljanje ugovora o pozajmici odvija se u pet faza: priprema podataka, pisanje ugovora, provjera zakonitosti, potpisivanje i opcijska solemnizacija kod javnog bilježnika. Svaki korak ima specifične zahtjeve koje ne smijete zanemariti.

Korak 1: Prikupite sve potrebne podatke

1. OIB brojeve obiju strana (za građane) ili MBS i OIB (za tvrtke)
2. Točne adrese prebivališta/sjedišta
3. Iznos pozajmice u eurima
4. IBAN račune za transfer sredstava
5. Odluku o kamatnoj stopi (beskamatna ili kamatna)

Korak 2: Napišite ugovor prema zakonskom predlošku

Ugovor može biti sastavljen na običnoj A4 papiru, ali mora sadržavati:

• Naslov: "UGOVOR O POZAJMICI NOVCA"
• Mjesto i datum zaključenja
• Preambulu s identifikacijom stranaka
• Članak 1: Predmet ugovora ("Zajmodavac daje zajmoprimcu na pozajmicu iznos od...")
• Članak 2: Način predaje novca
• Članak 3: Rok i način vraćanja
• Članak 4: Kamatna stopa (ili izričita odredba da je pozajmica beskamatna)
• Članak 5: Zatezna kamata u slučaju kašnjenja (5,15% za građane)
• Članak 6: Ovršna klauzula (ako planirate solemnizaciju)
• Članak 7: Rješavanje sporova (nagodba ili nadležni sud)
• Potpisi obje strane

Korak 3: Provjera zakonitosti

Prije potpisivanja, provjerite:

• Je li kamatna stopa ispod zakonskog maksimuma (7,725% za građane)?
• Postoji li jasna odredba o roku vraćanja?
• Ako je pozajmica između povezanih osoba, je li kamata minimalno 2,65%?

Korak 4: Potpisivanje i prijenos novca

Obje strane potpisuju ugovor (preporučujem 2 izvorna primjerka - po jedan za svaku stranu). Odmah nakon potpisivanja, zajmodavac prenosi novac na račun zajmoprimca s jasnom svrhom: "Pozajmica prema ugovoru od [datum]".

Korak 5: Solemnizacija kod javnog bilježnika (opcija, ali preporučljivo)

Solemnizacija je postupak kojim javni bilježnik ovjerava ugovor i dodaje ovršnu klauzulu. Time ugovor postaje ovršna isprava, što znači da u slučaju neplaćanja možete izravno tražiti ovrhu preko FINA-e, bez dugotrajnog sudskog postupka.

Trošak solemnizacije kreće se od 300 do 800 EUR (ovisno o iznosu pozajmice i bilježničkoj tarifi), ali investicija se višestruko isplati kod većih iznosa. Prema podacima Hrvatske komore javnih bilježnika, u 2025. godini 92% solemniziranih pozajmica bilo je naplaćeno u roku, dok je kod nesolemniziranih taj postotak bio samo 61%.

Ovršna klauzula i njezina moć

Ovršna klauzula je izjava zajmoprimca da pristaje na izravnu ovrhu u slučaju neplaćanja, bez potrebe za sudskim postupkom. Ova klauzula mora biti formulirana točno prema Ovršnom zakonu i može se dodati samo uz solemnizaciju.

Standardna formulacija glasi: "Zajmoprimac se obvezuje da će u slučaju neispunjenja obveze vraćanja pozajmice u ugovorenom roku, trpjeti ovrhu na svoj cjelokupnoj imovini, bez prethodne opomene i sudskog postupka."

Ovršna klauzula omogućava vam da, u slučaju duga, podnesete prijedlog za ovrhu izravno Financijskoj agenciji (FINA), koja može blokirati račune dužnika i naplatiti dug iz svih dostupnih izvora. Ovaj proces traje 7-14 dana, nasuprot redovnom sudskom postupku koji može potrajati 12-24 mjeseca.

Najčešće greške pri sastavljanju ugovora

Analiza 450 spornih pozajmica iz 2024-2025. godine pokazala je da 67% problema proizlazi iz pet ponavljajućih grešaka: nejasnog roka, nedostatka dokaza o prijenosu novca, previsoke kamate, izostanka porezne prijave i nedostatka ovršne klauzule.

Pozajmice između povezanih osoba: Posebna pravila

Kada tvrtka daje pozajmicu vlasniku, članu uprave ili povezanoj tvrtki, primjenjuju se strožija pravila. Ministarstvo financija propisalo je minimalnu "tržišnu" kamatnu stopu od 2,65% za 2026. godinu (pad s 4,38% u 2025.). Ako tvrtka daje pozajmicu po nižoj stopi ili beskamatno, razlika se tretira kao skrivena raspodjela dobiti ili primitak u naravi.

Primjer iz prakse: "Split Invest" d.o.o. daje vlasniku pozajmicu od 50.000 EUR beskamatno. Propisana kamata bila bi 1.325 EUR godišnje (50.000 × 2,65%). Ta razlika smatra se primitkom u naravi, što znači da vlasnik mora platiti porez na dohodak od ~663 EUR, a tvrtka mora uplatiti doprinose. Ukupan trošak: ~930 EUR - više nego što bi bilo da je tvrtka odmah naplatila 2,65% kamate.

Porezna uprava u 2025. godini pojačala je nadzor nad takvim pozajmicama, s fokusom na mikro i mala poduzeća. Prema internim podacima, 41% kontrola uključivalo je analizu pozajmica između povezanih osoba. [Izvor: Porezna uprava, godišnje izvješće 2025]

Primjer gotovog ugovora

Evo praktičnog primjera ugovora o pozajmici između dva građana, prilagođenog hrvatskom pravnom sustavu za 2026. godinu:

UGOVOR O POZAJMICI NOVCA

Sklopljen u Zagrebu, dana 15. travnja 2026. godine, između:

1. ZAJMODAVCA: Ivan Horvat, OIB: 12345678901, Ilica 42, 10000 Zagreb
2. ZAJMOPRIMCA: Marko Kovač, OIB: 98765432109, Savska 15, 10000 Zagreb

ČLANAK 1 - PREDMET UGOVORA
Zajmodavac daje zajmoprimcu na pozajmicu iznos od 10.000,00 EUR (slovima: deset tisuća eura).

ČLANAK 2 - NAČIN PREDAJE
Iznos iz članka 1. bit će prenesen na račun zajmoprimca IBAN: HR1234567890123456789 najkasnije do 20. travnja 2026.

ČLANAK 3 - ROK I NAČIN VRAĆANJA
Zajmoprimac se obvezuje vratiti pozajmicu u 12 jednakih mjesečnih rata po 833,33 EUR, najkasnije do 5. u mjesecu, počevši od 5. svibnja 2026., na račun zajmodavca IBAN: HR9876543210987654321.

ČLANAK 4 - KAMATNA STOPA
Pozajmica je beskamatna.

ČLANAK 5 - ZATEZNA KAMATA
U slučaju kašnjenja s plaćanjem bilo koje rate, zajmoprimac duguje zakonsku zateznu kamatu u visini od 5,15% godišnje.

ČLANAK 6 - OVRŠNA KLAUZULA
Zajmoprimac izjavljuje da pristaje da će u slučaju neispunjenja obveze vraćanja pozajmice trpjeti ovrhu na cjelokupnoj svojoj imovini.

ČLANAK 7 - RJEŠAVANJE SPOROVA
Eventualne sporove stranke će pokušati riješiti sporazumno. U slučaju neuspjeha, nadležan je Općinski sud u Zagrebu.

Ugovor je sastavljen u 2 istovjetna primjerka, po jedan za svaku ugovornu stranu.

ZAJMODAVAC: ZAJMOPRIMAC:
_________________ _________________
Ivan Horvat Marko Kovač

Digitalne alternative: Ugovori putem platformi

U 2026. godini sve je popularnija praksa korištenja online platformi za peer-to-peer (P2P) lending, koje automatski generiraju pravno valjane ugovore. Platforme poput Mintos, Twino ili domaćih rješenja nude standardizirane predloške koji automatski uključuju sve zakonske elemente, no važno je razumjeti da takvi ugovori podliježu istim poreznim pravilima kao i klasični.

Prednosti platformi:

• Automatsko generiranje ugovora prema aktualnim propisima
• Integrirana naplata i praćenje otplata
• Kreditna provjera zajmoprimaca (kod poslovnih platformi)
• Automatska prijava kamata Poreznoj upravi

Nedostaci:

• Provizije platforme (obično 1-3% iznosa pozajmice)
• Manja fleksibilnost u uvjetima
• Rizik propasti platforme (gubite evidenciju ugovora)

Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore iz 2025., samo 8% malih poduzeća u Hrvatskoj koristi P2P platforme za financiranje, što je znatno ispod europskog prosjeka od 23%. Glavni razlog je nedostatak povjerenja i nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura. [Izvor: HGK, digitalizacija MSP 2025]

Što učiniti ako zajmoprimac ne vraća novac?

Ako zajmoprimac ne ispunjava obvezu vraćanja pozajmice, imate tri opcije: izvanredna nagodba, sudski postupak ili izravna ovrha (ako imate solemniziran ugovor s ovršnom klauzulom).

Opcija 1: Izvanredna nagodba

Prije bilo kakvih pravnih koraka, pokušajte postići dogovor. Možete ponuditi produljenje roka, smanjenje rata ili djelomični otpis duga. Svaka nagodba mora biti u pisanom obliku i potpisana od obje strane.

Opcija 2: Sudski postupak

Ako nagodba ne uspije, podnosite tužbu nadležnom općinskom sudu (za iznose do 50.000 EUR) ili županijskom sudu (iznad 50.000 EUR). Prosječno trajanje parničnog postupka u Hrvatskoj je 18-24 mjeseca, a troškovi odvjetnika kreću se od 1.500 do 5.000 EUR ovisno o složenosti slučaja.

Opcija 3: Izravna ovrha (samo uz solemnizaciju)

Ako imate solemniziran ugovor s ovršnom klauzulom, možete podnijeti prijedlog za ovrhu izravno Financijskoj agenciji (FINA). FINA će blokirati račune dužnika i naplatiti dug iz dostupnih sredstava. Postupak traje 7-14 dana i košta 200-500 EUR (sudska pristojba + troškovi FINA-e).

Statistika Vrhovnog suda RH za 2024. godinu pokazuje da je 76% ovršnih postupaka temeljenih na solemniziranim ugovorima završilo naplatom u roku od 3 mjeseca, dok je kod redovnih sudskih postupaka taj postotak bio samo 34%.