Kako izračunati otpremninu u slučaju otkaza — Vodič. godinu

Što je otpremnina i tko ima pravo na nju?

Otpremnina je novčana naknada koju poslodavac isplaćuje radniku u slučaju otkaza ugovora o radu, pod uvjetom da je otkaz poslodavan i da radnik nije kriv za prestanak radnog odnosa. Prema Zakonu o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), pravo na otpremninu stječe se ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti.

U Hrvatskoj, otpremnina nije automatsko pravo svakog radnika koji ostane bez posla. Mnogi pogrešno misle da će dobiti otpremninu i kad daju otkaz sami ili potpišu sporazumni raskid — to je mit. Zakon jasno definira tri ključna uvjeta za stjecanje prava na otpremninu:

• Poslodavac mora biti taj koji otkazuje ugovor (poslovni ili osobni razlog)
• Radnik mora imati najmanje dvije godine neprekidnog radnog staža kod tog poslodavca
• Otkaz ne smije biti posljedica krivnje radnika (npr. teška povreda radne obveze)

Ova tri uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u 2025. godini oko 35% radnika koji su dobili otkaz nisu ostvarili pravo na otpremninu upravo zbog nedostatka dvogodišnjeg staža ili zbog sporazumnog raskida.

Zakonska osnova za izračun otpremnine

Otpremnina se izračunava prema bruto plaći (Bruto 1), a ne prema neto iznosu koji radnik prima na račun. Ovo je jedna od najčešćih zabluda koja dovodi do nesporazuma između poslodavca i radnika.

Članak 126. Zakona o radu propisuje da otpremnina ne može biti manja od jedne trećine (1/3) prosječne mjesečne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, pomnožene sa svakom navršenom godinom radnog staža kod tog poslodavca.

Formula za osnovni izračun

Osnovna formula glasi:

Otpremnina = (Prosječna bruto plaća zadnja 3 mjeseca × 1/3) × Broj godina staža

Primjer: Marko iz Zagreba radi 8 godina u tvrtki, a njegova prosječna bruto plaća u zadnja tri mjeseca iznosi 1.500 EUR.

Zakonski maksimum

Zakon o radu propisuje i gornju granicu: otpremnina ne može prelaziti 6 prosječnih bruto plaća iz zadnja tri mjeseca, osim ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu ne predviđaju povoljnije uvjete.

U Markovom slučaju, maksimalna zakonska otpremnina bi bila 9.000 EUR (1.500 × 6), ali budući da mu po formuli pripada 4.000 EUR, on će dobiti taj niži iznos.

Neoporezivi iznosi otpremnine za 2026. godinu

Poslodavci mogu isplatiti otpremninu bez plaćanja poreza i doprinosa do određenih limita propisanih Pravilnikom o porezu na dohodak. Za 2026. godinu, neoporezivi limiti su sljedeći:

Prema podacima Porezne uprave, ovi limiti omogućavaju poslodavcima da isplate otpremninu bez dodatnih fiskalnih opterećenja, što je posebno važno za mala i srednja poduzeća. Ako izračunata otpremnina prelazi neoporezivi limit, razlika se oporezuje kao redovni dohodak od nesamostalnog rada.

Primjer oporezivanja

Ana iz Splita radi 10 godina u tvrtki, prosječna bruto plaća joj je 2.000 EUR. Njena otpremnina iznosi:

(2.000 × 1/3) × 10 = 6.666,67 EUR

Neoporezivi limit: 896 × 10 = 8.960 EUR

Budući da je Anina otpremnina (6.666,67 EUR) niža od neoporezivog limita (8.960 EUR), cijeli iznos se isplaćuje bez poreza i doprinosa.

Posebni slučajevi i izuzeci

Zakon predviđa posebne uvjete za određene kategorije radnika i specifične okolnosti prestanka radnog odnosa. Ovi izuzeci mogu značajno utjecati na visinu otpremnine.

Ozljeda na radu ili profesionalna bolest

Ako je otkaz posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, radnik ima pravo na dvostruku otpremninu u odnosu na standardni izračun. To znači da se formula mijenja u:

Otpremnina = 2 × [(Prosječna bruto plaća × 1/3) × Broj godina staža]

Ovaj uvjet je propisan člankom 126. stavkom 3. Zakona o radu i predstavlja dodatnu zaštitu radnika koji su pretrpjeli zdravstvene posljedice na radnom mjestu.

Tehnološki višak i kolektivni otkazi

U slučajevima tehnološkog viška (članak 127. ZOR-a), kad poslodavac otpušta veći broj radnika zbog restrukturiranja ili zatvaranja pogona, primjenjuju se pravila o kolektivnim otkazima usklađena s EU Direktivom 98/59/EZ. Poslodavac mora konzultirati sindikate i ponuditi adekvatne otpremninske pakete.

Prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2025. godini u slučajevima kolektivnih otkaza prosječna otpremnina bila je 30% viša od zakonskog minimuma, zahvaljujući pregovorima sindikata.

Odlazak u mirovinu

Važno je naglasiti: Zakon o radu ne obvezuje poslodavca da isplati otpremninu radniku koji odlazi u mirovinu. To pravo postoji samo ako je eksplicitno navedeno u kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili individualnom ugovoru o radu.

Država ipak pruža poreznu olakšicu: ako poslodavac odluči isplatiti otpremninu umirovljeniku, može to učiniti bez poreza do iznosa od 1.500 EUR (povećano s 1.400 EUR od 1. siječnja 2025.).

Načelo najpovoljnijeg prava

Ako kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu predviđaju povoljnije uvjete od zakonskih, poslodavac je obvezan primijeniti te povoljnije uvjete. Ovo načelo, poznato kao "načelo najpovoljnijeg prava", ključno je za radnike u većim tvrtkama ili reguliranim sektorima.

Primjer: Kolektivni ugovor u građevinskoj industriji može propisati da otpremnina iznosi pola prosječne bruto plaće po godini staža (umjesto zakonske trećine). U tom slučaju, radnik s 10 godina staža i prosječnom bruto plaćom od 1.800 EUR dobiva:

(1.800 × 1/2) × 10 = 9.000 EUR

umjesto zakonskih 6.000 EUR.

Kada NE postoji pravo na otpremninu

Najčešća zabluda je da svi radnici koji napuštaju tvrtku imaju pravo na otpremninu — to nije točno. Postoje jasno definirane situacije u kojima radnik gubi pravo na otpremninu:

1. Redoviti otkaz radnika (dobrovoljni odlazak): Ako radnik sam daje otkaz, ne postoji zakonska obveza poslodavca da isplati otpremninu.
2. Sporazumni raskid: Standardni sporazumni raskid ne daje pravo na otpremninu, osim ako to nije eksplicitno ugovoreno u sporazumu. Međutim, takva otpremnina je u potpunosti oporeziva.
3. Izvanredni otkaz zbog krivnje radnika: Ako je radnik otpušten zbog teške povrede radne obveze (krađa, nasilje, nepojavljivanje na poslu), nema pravo na otpremninu.
4. Radni staž kraći od 2 godine: Zakon zahtijeva minimalno dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca.

Prema istraživanju HGK iz 2025., čak 42% radnika u malim poduzećima potpisuje sporazumni raskid ne shvaćajući da time gube pravo na zakonsku otpremninu.

Postupak isplate i rokovi

Otpremnina dospijeva na dan prestanka radnog odnosa, odnosno istekom otkaznog roka. Poslodavac je obvezan isplatiti otpremninu na tekući račun radnika, ali ne može je uplatiti na zaštićeni račun koji je predmet ovrhe.

Izvještavanje Poreznoj upravi

Poslodavac mora prijaviti neoporezivi dio otpremnine Poreznoj upravi putem obrasca JOPPD (Jedinstvena prijava primitaka, doprinosa i poreza) najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon isplate, ili na dan isplate ako se prijava podnosi elektronički.

Prema uputama Porezne uprave, neoporezivi dio otpremnine evidentira se pod šifrom primitka 102, a oporezivi dio (ako postoji) pod šifrom 001 kao redovni dohodak.

Praktični savjeti i upozorenja

Prije potpisivanja bilo kakvog dokumenta o prestanku radnog odnosa, ključno je razumjeti financijske posljedice. Evo najvažnijih savjeta pravnih stručnjaka:

• Provjerite kolektivni ugovor: Prije prihvaćanja ponude poslodavca, provjerite vrijedi li u vašoj branši ili tvrtki kolektivni ugovor koji nudi povoljnije uvjete.
• Zatražite pisani izračun: Poslodavac je obvezan dati vam detaljan izračun otpremnine s navedenim osnovama (prosječna plaća, broj godina, formula).
• Pazite na sporazumni raskid: Ako vam poslodavac nudi sporazumni raskid, pregovarajte o visini otpremnine i zatražite da bude uključena u sporazum — inače je nemate pravo.
• Dokumentirajte radni staž: Čuvajte ugovore o radu, potvrde o plaći i druge dokumente koji dokazuju kontinuitet rada kod poslodavca.
• Konsultirajte pravnika: U slučaju sumnje ili spora, besplatne pravne savjete možete dobiti u sindikatima ili u pravnoj klinici Pravnog fakulteta u Zagrebu, Splitu ili Rijeci.

Usklađenost s EU propisima

Hrvatski Zakon o radu usklađen je s europskim direktivama koje štite prava radnika u slučaju otkaza. Direktiva EU 2019/1152 o transparentnim i predvidivim uvjetima rada osigurava da radnici budu potpuno informirani o svojim pravima pri prestanku radnog odnosa.

Direktiva 98/59/EZ o kolektivnim otkazima, implementirana u hrvatsko zakonodavstvo, obvezuje poslodavce da u slučaju masovnih otpuštanja (više od 20 radnika u razdoblju od 90 dana) konzultiraju sindikate i osiguraju pravične otpremninske pakete. Ova pravila omogućavaju da se u nekim slučajevima neoporezivi iznosi isplaćuju čak i u sporazumnim raskidima, ako je radnik dio programa restrukturiranja.

Zaključak: Vaša prava i odgovornosti

Izračun otpremnine u slučaju otkaza nije kompliciran ako razumijete zakonske osnove i formule. Ključno je zapamtiti da pravo na otpremninu imate samo ako poslodavac otkazuje ugovor, ako imate najmanje dvije godine staža i ako otkaz nije zbog vaše krivnje. Otpremnina se računa prema bruto plaći, a neoporezivi limiti za 2026. godinu omogućavaju značajne uštede za poslodavce i radnike.

Uvijek provjerite kolektivni ugovor ili pravilnik o radu jer mogu predvidjeti povoljnije uvjete. U slučaju nejasnoća, konsultirajte stručnjaka ili sindikat prije potpisivanja sporazuma o prestanku radnog odnosa. Vaša prava su zaštićena zakonom, ali ih morate poznavati kako biste ih ostvarili.