Kako prijaviti porez na dohodak iz inozemstva u Hrvatskoj 2026.

Što je porez na dohodak iz inozemstva i tko ga mora prijaviti

Svaki hrvatski porezni rezident koji ostvaruje dohodak iz inozemstva – bilo da je riječ o plaći, mirovini, dividendi ili kapitalnom dobitku – dužan je prijaviti taj dohodak Poreznoj upravi putem obrasca INO-DOH. Rok za prijavu dohotka ostvarenog u 2025. godini je 31. siječnja 2026., što Hrvatsku svrstava među zemlje s najkraćim rokovima u EU.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04 i izmjene), Hrvatska primjenjuje načelo svjetskog dohotka. To znači da hrvatski porezni rezidenti plaćaju porez na sve prihode ostvarene u zemlji i inozemstvu, bez obzira jesu li već platili porez u stranoj državi. Porezna rezidentnost nije isto što i prijava boravišta u MUP-u – Porezna uprava određuje rezidentnost prema "središtu životnih interesa" (obitelj, nekretnina, poslovna aktivnost).

Prema podacima Tax Foundation iz 2026. godine, Hrvatska je 27. od 35 europskih zemalja po visini poreznog opterećenja na dohodak, s maksimalnom stopom od oko 33%. Istovremeno, od 1. siječnja 2025. osnovni osobni odbitak porastao je na 600 EUR mjesečno (7.200 EUR godišnje), što smanjuje poreznu osnovicu za većinu poreznih obveznika.

Rok za prijavu i posljedice propuštanja

Obrazac INO-DOH za dohodak iz 2025. godine mora se podnijeti najkasnije do 31. siječnja 2026. Ako porezni obveznik ne podnese obrazac, Porezna uprava će obračunati porez bez primjene inozemnog poreznog kredita, što rezultira znatno većim poreznim teretom.

Ovaj rok predstavlja značajan izazov jer mnoge strane porezne uprave – osobito izvan EU – ne izdaju potvrde o plaćenom porezu (*Bescheinigung*, *Tax Certificate*) prije proljeća ili ljeta. Porezni savjetnici iz tvrtki poput Forvis Mazars preporučuju podnošenje INO-DOH obrasca do 31. siječnja čak i bez priložene strane potvrde. Zakon dopušta dopunu dokumentacije naknadno, do 30. studenoga iste godine, bez kazne – ali samo ako je inicijalna prijava bila pravovremena.

Propuštanje roka može dovesti do:

• Obračuna poreza bez umanjenja za porez plaćen u inozemstvu
• Upravne kazne od 1.000 do 5.000 EUR za fizičke osobe
• Kamate na dospjeli porez (trenutno oko 8% godišnje)
• Prekršajnog postupka u slučaju namjernog izbjegavanja prijave

Kako funkcioniraju ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Hrvatska je potpisala ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (UIDO) s više od 68 zemalja. Ti međunarodni ugovori imaju prednost pred domaćim zakonodavstvom i primjenjuju jednu od dvije metode: metodu izuzimanja ili metodu uračunavanja.

Metoda izuzimanja (primjer: Njemačka, Švicarska)

Dohodak se oporezuje samo u stranoj državi i izuzima se iz hrvatske porezne osnovice. Međutim, taj dohodak se i dalje mora prijaviti putem INO-DOH obrasca jer utječe na poreznu stopu za ostale dohotke (progresivno oporezivanje). Hrvatski porezni obveznik koji radi u Njemačkoj plaća porez samo Njemačkoj, ali mora dostaviti INO-DOH i njemačku potvrdu o plaćenom porezu.

Metoda uračunavanja (primjer: Austrija, Velika Britanija)

Porez plaćen u inozemstvu uračunava se u hrvatski porezni dug. Ako je hrvatski porez viši (zbog nižih osobnih odbitaka ili viših stopa), porezni obveznik plaća razliku Hrvatskoj. Primjer: programer iz Zagreba ostvari 30.000 EUR dividende iz austrijskog društva. Austrija zadrži 27,5% (8.250 EUR). U Hrvatskoj bi porez iznosio 10.000 EUR (33% stopa). Obveznik mora platiti razliku od 1.750 EUR Hrvatskoj.

Ministarstvo financija vodi registar svih UIDO ugovora na službenoj stranici (https://mfin.gov.hr), gdje je dostupan tekst svakog ugovora i popis zemalja.

Korak po korak: kako ispuniti i podnijeti INO-DOH obrazac

Obrazac INO-DOH može se podnijeti fizički u lokalnom uredu Porezne uprave ili digitalno putem sustava ePorezna. Digitalno podnošenje je obavezno ako podnosite izvješće za više od tri osobe, ali je preporučljivo za sve zbog automatskog izračuna i potvrde primitka.

Priprema dokumentacije

Prije ispunjavanja obrasca pripremite sljedeće dokumente:

1. Potvrdu o ostvarenom dohotku iz inozemstva (payslip, pension statement, dividend certificate)
2. Potvrdu o plaćenom porezu u stranoj državi (Tax Certificate, Lohnsteuerbescheinigung)
3. OIB (osobni identifikacijski broj)
4. Podatke o stranom poslodavcu ili izvoru dohotka (naziv, adresa, porezni broj)
5. Prijevod dokumenata na hrvatski jezik (ako Porezna uprava zatraži)

Ispunjavanje obrasca INO-DOH

Obrazac INO-DOH sastoji se od nekoliko ključnih sekcija:

1. Opći podaci: OIB, ime, prezime, adresa poreznog rezidenta
2. Vrsta dohotka: plaća, mirovina, dividenda, kamata, kapitalni dobitak, autorska naknada
3. Država izvora: naziv države i iznos dohotka u stranoj valuti i EUR
4. Plaćeni porez: iznos poreza plaćenog u inozemstvu
5. Primjenjiva metoda: izuzimanje ili uračunavanje prema UIDO
6. Prilozi: popis priloženih dokumenata

Podnošenje putem ePorezna sustava

Za digitalno podnošenje potrebna je registracija na portalu ePorezna (https://www.porezna-uprava.hr):

1. Prijavite se pomoću AAI@EduHr sustava, eOsobne iskaznice ili FINA certifikata
2. Odaberite "Obrazac INO-DOH" u izborniku godišnjih prijava
3. Popunite elektronski formular prema uputama
4. Priložite skenove dokumenata (PDF format, max 5 MB po dokumentu)
5. Sustav automatski izračunava poreznu obvezu
6. Pošaljite obrazac i sačuvajte potvrdu o primitku

Automatska razmjena informacija i kontrola Porezne uprave

Hrvatska je dio sustava automatske razmjene informacija (AEOI) prema EU Direktivama o administrativnoj suradnji (DAC) i OECD-ovom Common Reporting Standard (CRS). Porezna uprava automatski prima podatke o financijskim računima i dohotku hrvatskih državljana iz drugih zemalja EU i partnerskih država.

Prema podacima iz EUR-Lex portala (https://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr), razmjena podataka uključuje:

• Stanje na bankovnim računima i depozitima
• Isplaćene dividende, kamate, autorske naknade
• Prihode od prodaje nekretnina i vrijednosnih papira
• Plaće i mirovine isplaćene iz inozemstva

Porezna uprava rutinski unakrsno provjerava podatke i kažnjava "gastarbeitere" i "remote workere" koji ne prijavljuju inozemni dohodak. U praksi to znači da skrivanje inozemnih prihoda danas više nije moguće. Čak i računi otvoreni prije 2016. godine sada su obuhvaćeni sustavom razmjene.

Osobni odbitci i olakšice za 2025/2026

Od 1. siječnja 2025. osnovni osobni odbitak povećan je na 600 EUR mjesečno (7.200 EUR godišnje), što smanjuje poreznu osnovicu za sve porezne obveznike. Odbitci za uzdržavane članove obitelji također su povećani.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24), odbitci za 2025/2026. iznose:

Primjer: obitelj iz Splita s dvoje djece i godišnjim dohotkom od 40.000 EUR iz Njemačke (metoda izuzimanja) ne plaća porez Hrvatskoj, ali koristi odbitke za izračun stope za druge dohotke (npr. dohodak od najma u Hrvatskoj).

Najčešće zablude i pogreške pri prijavi

Mnogi hrvatski državljani koji rade u inozemstvu imaju krive predodžbe o poreznim obvezama, što dovodi do kazni i dodatnih troškova. Tri najčešće zablude su vezane uz poreznu rezidentnost, obvezu prijavljivanja i automatsku razmjenu podataka.

Zabluda 1: "Odjavljen sam iz MUP-a, nisam porezni rezident"

Porezna rezidentnost potpuno je odvojena od policijske prijave boravišta. Porezna uprava određuje rezidentnost prema "središtu životnih interesa". Ako radite u Irskoj, ali supružnik i djeca žive u kući koju posjedujete u Zagrebu, vi ste i dalje hrvatski porezni rezident i dužni ste prijaviti irski dohodak. Čak i ako provedete više od 183 dana izvan Hrvatske, Porezna uprava može vas smatrati rezidentom ako su vaši ekonomski i obiteljski interesi u Hrvatskoj.

Zabluda 2: "Već sam platio porez u Njemačkoj, ne moram prijavljivati u Hrvatskoj"

Čak i ako Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja propisuje da dugujete 0 EUR Hrvatskoj (metoda izuzimanja), zakonski ste obvezni prijaviti dohodak putem INO-DOH obrasca. Neprijavljivanje je prekršaj koji može rezultirati kaznom od 1.000 do 5.000 EUR. Prijava je potrebna jer taj dohodak ulazi u progresivni izračun stope za druge prihode koje možda ostvarujete u Hrvatskoj.

Zabluda 3: "Porezna uprava neće saznati za moj inozemni račun"

Zbog automatske razmjene informacija, Porezna uprava redovito dobiva podatke o računima, dividendama, kamatama i drugim prihodima hrvatskih državljana. Banke u EU, SAD-u, Švicarskoj, Norveškoj i još 100+ jurisdikcija automatski izvještavaju o računima poreznih rezidenata drugih zemalja. Skrivanje inozemnih prihoda danas je praktički nemoguće i nosi rizik kaznenog progona za poreznu utaju.

Posebne situacije: digitalni nomadi, umirovljenici i investitori

Digitalni nomadi i remote radnici

Hrvatski državljani koji rade za strane tvrtke kao freelanceri ili zaposlenici na daljinu moraju razlikovati dvije situacije. Ako ste zaposleni u stranoj tvrtki i primate plaću s porezom zadrženim na izvoru, primjenjuje se INO-DOH procedura. Ako radite kao freelancer ili imate vlastitu obrt/d.o.o., morate platiti porez i doprinose u Hrvatskoj prema općim pravilima, osim ako imate poseban status (npr. Zakon o digitalnim nomadima za strane državljane koji rade u Hrvatskoj).

Umirovljenici s inozemnim mirovinama

Hrvatski umirovljenici koji primaju mirovinu iz inozemstva (npr. njemačku, austrijsku, kanadsku) moraju prijaviti taj dohodak. Većina UIDO ugovora propisuje da se mirovina oporezuje u državi rezidentnosti (Hrvatskoj), ali uz kredit za porez plaćen u inozemstvu. Primjer: umirovljenik iz Rijeke prima 1.500 EUR mjesečno iz Njemačke. Njemačka zadrži oko 15%. U Hrvatskoj plaća razliku do hrvatske stope (oko 20-25%), uz primjenu osobnih odbitaka.

Investitori i vlasnici nekretnina

Dividende, kamate i kapitalni dobici iz inozemstva podliježu porezu po stopi od 10% do 33%, ovisno o vrsti dohotka i iznosu. Primjer: vlasnik apartmana u Beču koji ga iznajmljuje turistima mora prijaviti prihod od najma u INO-DOH obrascu. Austrija će oporezovati prihod po svojoj stopi, a Hrvatska primjenjuje metodu uračunavanja. Ako austrijski porez pokriva hrvatsku obvezu, nema dodatnog plaćanja, ali prijava je i dalje obavezna.

Praktični savjeti poreznih stručnjaka

Porezni savjetnici iz renomiranih tvrtki poput Forvis Mazars, PwC i Deloitte preporučuju proaktivan pristup prijavi inozemnog dohotka, uključujući pravovremeno podnošenje obrasca, vođenje precizne dokumentacije i korištenje profesionalne pomoći za složene slučajeve.

• Podnesite INO-DOH do 31. siječnja čak i bez potvrde: Zakon dopušta dopunu dokumentacije do 30. studenoga bez kazne, ali samo ako je inicijalna prijava bila na vrijeme
• Čuvajte sve dokumente 6 godina: Porezna uprava može zatražiti reviziju do 6 godina unatrag
• Koristite ePorezna sustav: Automatski izračun smanjuje rizik pogrešaka i daje trenutnu potvrdu
• Provjerite UIDO za svaku zemlju: Metode se razlikuju, a pogrešna primjena može biti skupa
• Registrirajte se u roku od 8 dana: Ako prvi put primate inozemni dohodak, morate se registrirati u porezni registar
• Platite predujam u roku od 30 dana: Za neke vrste dohotka morate platiti akontaciju poreza

Za složene situacije (više zemalja, različite vrste dohotka, promjena rezidentnosti tijekom godine) preporučljivo je angažirati ovlaštenog poreznog savjetnika. Troškovi savjetovanja (300-1.000 EUR) često su manji od potencijalnih kazni i kamate.