Mogu li sastaviti ugovor o zajmu bez odvjetnika?

Da, možete samostalno sastaviti ugovor, ali ga svakako odnesite javnom bilježniku na solemnizaciju. Javni bilježnik će provjeriti pravnu ispravnost i omogućiti direktnu ovrhu u slučaju neplaćanja.

Što ako zajmoprimac živi u inozemstvu?

Ugovor se može solemnizirati u Hrvatskoj, ali izvršenje ovršnog postupka zahtijeva međunarodnu pravnu pomoć ili Europski ovršni nalog (za EU). Preporučuje se ugovoriti nadležnost hrvatskih sudova.

Koliko dugo traje solemnizacija kod javnog bilježnika?

Procedura traje 30–60 minuta. Obje strane moraju biti prisutne s osobnim iskaznicama. Ako netko ne može doći osobno, može dati punomoć koja također mora biti solemnizirana.

Je li zajam bez kamate oporeziv?

Zajam bez kamate između fizičkih osoba nije oporeziv. Međutim, ako poslodavac daje zajam zaposleniku bez kamate ili ispod 2%, razlika se oporezuje kao plaća u naravi.

Što ako dužnik ode u stečaj?

Zajmodavac postaje stečajni vjerovnik. Solemniziran ugovor daje prednost u redoslijedu naplate, ali povrat ovisi o raspoloživoj stečajnoj masi. Preporučuje se osigurati zajam hipotekom.

Kako sastaviti pravno valjan ugovor o pozajmici novca u 2026. godini

Što je ugovor o pozajmici novca i zašto je bitna pravna forma

Ugovor o zajmu novca je pravni dokument kojim zajmodavac (onaj tko posuđuje) predaje određeni iznos novca zajmoprimcu (onaj tko posuđuje), uz obvezu vraćanja istog iznosa u dogovorenom roku, s kamatama ili bez njih. U svakodnevnom govoru ljudi često koriste izraz "posudba" ili "pozajmica", no prema Zakonu o obveznim odnosima (ZOO, članci 499–508), pravni naziv je upravo "ugovor o zajmu".

Razlika nije samo terminološka. Posudba se po zakonu odnosi na stvari koje se vraćaju u istom fizičkom obliku (automobil, alat), dok se kod zajma vraća ista vrijednost novca, ne iste novčanice. Ova distinkcija postaje ključna kada dođe do spora ili potrebe za sudskom ovrhom.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore iz 2025., čak 42% privatnih zajmova između fizičkih osoba u Hrvatskoj nikad ne bude vraćeno na vrijeme, a glavni razlog je nedostatak pravno valjane dokumentacije. Bez solemniziranog ugovora, povjerioci gube godine u sudskim sporovima umjesto da odmah blokiraju račune dužnika.

Obvezni elementi pravno valjanog ugovora o zajmu

Da bi ugovor o zajmu bio pravno valjan i ovršan, mora sadržavati šest ključnih elemenata koje propisuje Zakon o obveznim odnosima i sudska praksa. Bez ijednog od njih, ugovor može biti osporen ili neprovediv.

1. Identifikacija ugovornih strana

Puna imena, adrese i OIB (osobni identifikacijski broj) i zajmodavca i zajmoprimca. Ako je jedna strana pravna osoba, mora se navesti puni naziv tvrtke, sjedište, OIB i matični broj subjekta (MBS). Za strane državljane potreban je i broj putovnice ili osobne iskaznice.

2. Točan iznos zajma u eurima

Od 1. siječnja 2023., svi ugovori o zajmu u Hrvatskoj moraju biti denominirani u eurima (€). Iznos se piše brojčano i slovima — primjerice: "10.000,00 EUR (slovima: deset tisuća eura)". Ovo sprječava naknadne sporove oko tumačenja iznosa.

3. Način prijenosa novca

Mora biti jasno navedeno kako se novac predaje: "bezgotovinskim prijenosom na IBAN HR..." ili "gotovinom uz potvrdu primitka". Porezna uprava i Zakon o sprječavanju pranja novca strogo nadziru gotovinsko poslovanje — zajmovi iznad 10.000 EUR u gotovini između poslovnih subjekata su zabranjeni, a za fizičke osobe podliježu dodatnim provjerama.

4. Rok i dinamika vraćanja

Ugovor mora sadržavati točan datum dospijeća ili raspored otplata (primjerice: "mjesečne rate od 500 EUR, svaki 1. u mjesecu, s početkom 1. lipnja 2026."). Nejasnoće poput "kad budeš mogao" nisu pravno valjane.

5. Kamatna stopa

Ako se naplaćuje kamata, mora se navesti nominalna godišnja kamatna stopa. Prema podacima Hrvatske narodne banke, zatezna kamata za 2026. godinu iznosi:

Vrsta odnosa	Zatezna kamata 2026.
Između poslovnih subjekata	10,15%
Između fizičkih osoba ili fizička-pravna osoba	5,15%
Zajmovi između povezanih osoba (tvrtke)	2,65% (propisana stopa Porezne uprave)

Bitno je razlikovati ugovornu kamatu (onu koju zajmodavac naplaćuje za korištenje novca) od zatezne kamate (kazna za kašnjenje u plaćanju). Obje moraju biti navedene u ugovoru.

6. Ovršna klauzula

Ovo je najvažniji, a najčešće zaboravljeni element. Ovršna klauzula je izjava zajmoprimca kojom se izričito obvezuje na direktnu ovrhu nad svojom imovinom u slučaju neplaćanja. Tipična formulacija glasi: "Zajmoprimac se izričito obvezuje podvrgnuti izravnoj ovrsi svu svoju imovinu u slučaju neispunjenja obveze vraćanja zajma."

Bez ove klauzule, ugovor ne može postati ovršna isprava, čak ni nakon solemnizacije kod javnog bilježnika.

Razlika između ovjerenog potpisa i solemnizacije

Mnoštvo ljudi griješi misleći da je ovjera potpisa kod javnog bilježnika dovoljna za pravnu zaštitu — to je jedan od najskupljih financijskih mitova u Hrvatskoj. Ovjera potpisa (*verificatio*) košta samo 5–10 EUR i služi isključivo za potvrdu identiteta potpisnika. Javni bilježnik ne provjerava sadržaj ugovora.

S druge strane, solemnizacija (*solemnizatio*) je postupak u kojem javni bilježnik:

Provjerava pravni sadržaj ugovora
Utvrđuje da obje strane razumiju svoje obveze
Potvrđuje ovršnu klauzulu
Pretvara privatni ugovor u ovršnu ispravu

Solemniziran ugovor omogućava zajmodavcu da u slučaju neplaćanja izravno pokrene ovrhu preko FINA-e, bez višegodišnjeg sudskog postupka. Razlika u vremenu: umjesto 18–36 mjeseci čekanja na sudsku presudu, blokada računa može uslijediti u roku od 7–14 dana.

Troškovi solemnizacije kod javnog bilježnika

Iznos zajma	Trošak solemnizacije (EUR)
Do 5.000 EUR	80–120 EUR
5.000–10.000 EUR	150–200 EUR
10.000–50.000 EUR	250–500 EUR
Preko 50.000 EUR	500–800 EUR

Izvor: Hrvatska javnobilježnička komora, cjenik za 2026. godinu. Točan iznos ovisi o bilježniku i složenosti ugovora.

Porezne obveze: kada se plaća porez na kamatu

Ako zajmodavac naplaćuje kamatu, ta kamata podleže porezu na dohodak od kapitala po stopi od 12%, prema izmjenama Porezne uprave iz 2025. godine. Obveznik plaćanja poreza je zajmoprimac (ako je pravna osoba) koji mora izvršiti odbitak pri isplati kamate.

Primjer: Zajmodavac Marko posuđuje tvrtki "Obrt Ivić" iznos od 20.000 EUR uz godišnju kamatu od 5%. Godišnja kamata iznosi 1.000 EUR. Tvrtka Ivić mora pri isplati kamate obračunati i uplatiti 120 EUR poreza (12% od 1.000 EUR) u državni proračun, a Marku isplatiti preostalih 880 EUR.

Poseban slučaj: zajmovi između povezanih osoba

Ako poslodavac posuđuje novac zaposleniku uz kamatu nižu od 2%, Porezna uprava razliku tretira kao "plaću u naravi" i oporezuje je doprinosima i porezom na dohodak. Slično vrijedi za zajmove između povezanih tvrtki — moraju se koristiti tržišne kamatne stope (minimalno 2,65% za 2026. godinu) kako bi se izbjeglo porezno kažnjavanje.

Kako postupiti ako dužnik ne vraća zajam

Ako imate solemniziran ugovor s ovršnom klauzulom, postupak naplate je brz i efikasan — izbjegavate sudski postupak i direktno podnosite zahtjev za ovrhu. Koraci su sljedeći:

Opomena dužniku: Pismeno upozorite dužnika da je dospjela obveza i zatražite plaćanje u roku od 8 dana.
Podnošenje prijedloga za ovrhu: Odnesite solemniziran ugovor nadležnom ovršnom sudu ili FINA-i (ovisno o vrsti imovine).
Blokada računa: Sud donosi rješenje o ovrsi i FINA blokira dužnikove račune u roku 7–14 dana.
Prodaja imovine: Ako na računima nema dovoljno sredstava, pokreće se ovrha na nekretnine, vozila ili druge vrijednosti.

Bez solemniziranog ugovora morate pokrenuti parnični postupak — dokazivati postojanje duga, čekati ročišta, žalbe... Prosječno trajanje parničnog postupka u Zagrebu u 2025. godini iznosilo je 22 mjeseca prema statistici Ministarstva pravosuđa.

Najčešće greške pri sastavljanju ugovora o zajmu

Analiza sudskih predmeta Općinskog suda u Zagrebu iz 2025. pokazuje da 68% sporova oko zajmova proizlazi iz loše sastavljenih ili nepotpunih ugovora. Evo najčešćih grešaka:

Usmeni dogovori: "Dao sam mu 5.000 eura bez papira, bili smo prijatelji." Bez pisanog ugovora, teško je dokazati postojanje duga.
Generički predlošci s interneta: Mnogi besplatni predlošci ne sadržavaju ovršnu klauzulu ili imaju zastarjele formulacije.
Nejasni rokovi: "Vratit ću kad budem mogao" ili "do kraja godine" nisu pravno precizni datumi.
Zaboravljeni OIB-ovi: Bez OIB-a, teško je identificirati dužnika u ovršnom postupku, posebno ako postoji više osoba istog imena.
Gotovinsko plaćanje bez potvrde: Ako ste novac dali u gotovini, a dužnik tvrdi da nije ništa primio, teško je dokazati suprotno.

Preporuke stručnjaka i najbolje prakse

Pravni stručnjaci iz Hrvatske odvjetničke komore savjetuju: nikad ne posuđujte iznose veće od 1.000 EUR bez solemniziranog ugovora, neovisno o tome koliko "vjerujete" osobi. Statistika ne laže — prema HGK-u, od svih privatnih zajmova iznad 5.000 EUR koji nisu solemnzirani, 37% nikad nije vraćeno u cijelosti.

Kontrolna lista prije potpisivanja

Provjerite da ugovor sadrži svih šest obveznih elemenata
Odnesite ugovor javnom bilježniku na solemnizaciju
Izvršite prijenos novca isključivo bezgotovinskim putem (IBAN na IBAN)
Čuvajte potvrdu o prijenosu i solemniziran ugovor na sigurnom mjestu
Postavite podsjetnike za datume dospijeća rata

Dodatni savjet za iznose preko 20.000 EUR: zatražite od dužnika da osigura zajam hipotekom na nekretnini ili založnim pravom na vozilu. To dodatno štiti vaš novac i omogućava brže namirenje u slučaju neplaćanja.

Europska regulativa i zaštita potrošača

Kao članica EU-a, Hrvatska mora poštivati Direktivu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, što znači dodatne obveze kod velikih zajmova. Prema EU regulativi, sve transakcije iznad 10.000 EUR moraju biti evidentirane i provjerene kod financijskih institucija.

U praksi to znači: ako posuđujete 15.000 EUR, banka će vas kontaktirati i zatražiti dokaz o izvoru novca i svrsi transakcije. Pripremite ugovor o zajmu kao dokaz legitimnosti transakcije.