Može li ugovor o zajmu biti usmeni ili mora biti pismeni?

Prema Zakonu o obveznim odnosima, ugovor o zajmu može biti i usmeni i pismeni. Međutim, u praksi je usmeni ugovor gotovo nemoguće dokazati na sudu. Za iznose veće od 1.000 EUR pismeni ugovor je nužan, a za iznose iznad 5.000 EUR preporučljiva je solemnizacija kod javnog bilježnika.

Što ako zajmoprimac ne vrati novac na vrijeme?

Ako ugovor sadrži ovršnu klauzulu (solemniziran kod bilježnika), zajmodavac može odmah pokrenuti ovrhu. Bez ovršne klauzule, zajmodavac mora prvo pokrenuti parnični postupak koji može trajati 12-36 mjeseci. Zatezne kamate počinju teći od dana docnje.

Trebam li prijaviti zajam Poreznoj upravi?

Fizičke osobe koje pozajmljuju novac beskamatno ne moraju ništa prijavljivati. Ako naplaćujete kamatu, morate je prijaviti kao dohodak od kapitala i platiti 12% poreza. Tvrtke moraju voditi evidenciju i poštovati minimalnu kamatnu stopu od 2%.

Kolika je maksimalna kamatna stopa koju mogu naplatiti?

Zakon ne propisuje gornju granicu za zajmove između privatnih osoba, ali zelenaška kamata može biti poništena na sudu. Sudska praksa smatra kamate iznad 15-20% godišnje problematičnima. Za sigurnost, držite se kamatnih stopa sličnih bankarskim (2-8%).

Mogu li posuditi novac u gotovini ili mora ići preko banke?

Za iznose do 10.000 EUR gotovina je dopuštena između privatnih osoba, ali je rizično jer nemate bankovni trag. Za iznose iznad 10.000 EUR bankovni prijenos je obavezan prema Zakonu o sprječavanju pranja novca. Preporučljivo je koristiti banku i za manje iznose.

Kako napisati valjan ugovor o posudbi novca: praktični vodič

Što je ugovor o zajmu i zašto je važan

Ugovor o zajmu novca ("Ugovor o zajmu") pravno je obvezujući dokument kojim zajmodavac predaje određeni iznos novca zajmoprimcu, a zajmoprimac se obvezuje vratiti taj iznos uz eventualne kamate. U hrvatskom zakonodavstvu, precizno razlikovanje između "posudbe" i "zajma" ključno je za pravnu valjanost dokumenta.

Mnogi građani pogrešno koriste termin "ugovor o posudbi novca", no prema Zakonu o obveznim odnosima (ZOO, članak 499), riječ "posudba" odnosi se na besplatno korištenje nefungibilnih predmeta poput automobila ili alata. Novac je pak fungibilna, potrošiva imovina, pa se njegovo pozajmljivanje uvijek naziva "zajam" - neovisno o tome naplaćujete li kamatu ili ne. Ova terminološka razlika nije samo akademska: pogrešan naziv u ugovoru može uzrokovati pravne nejasnoće i otežati ovrhu u slučaju neplaćanja.

Prema podacima Porezne uprave za 2025. godinu, broj poreznih kontrola ugovora o zajmu između povezanih osoba (vlasnici tvrtki, obitelji) porastao je za 23% u odnosu na prethodnu godinu. Razlog je jednostavan: neformalni ili loše sastavljeni ugovori često prikrivaju isplate dohotka ili dobiti, što poreznim tijelima predstavlja crvenu zastavicu. [Izvor: Porezna uprava, 2025]

Obvezni elementi valjano sastavljenog ugovora o zajmu

Svaki pravno valjan ugovor o zajmu mora sadržavati sedam ključnih elemenata kako bi bio izvršiv pred sudovima i prihvatljiv za porezna tijela. Nedostatak bilo kojeg od ovih elemenata može učiniti ugovor nevažećim ili neprovedivim.

1. Naslov i osnovni podaci ugovornih strana

Dokument mora jasno biti naslovljen "Ugovor o zajmu" (ne "posudba", "pozajmica" ili slično). Obvezno navedite:

Puno ime i prezime zajmodavca (osoba koja daje novac)
Puno ime i prezime zajmoprimca (osoba koja prima novac)
Adrese prebivališta obiju strana
OIB (osobni identifikacijski broj) obiju strana
Ako je jedna strana pravna osoba (tvrtka), navedite OIB, MBS i ime osobe ovlaštene za zastupanje

2. Točan iznos zajma

Iznos mora biti naveden dvostruko: brojčano i slovima. Primjer: "10.000,00 EUR (slovima: deset tisuća eura)". Od 2023. godine sve transakcije u Hrvatskoj obavezno se iskazuju u eurima. Nikada nemojte koristiti nejasne formulacije poput "približno" ili "oko".

3. Rokovi i način vraćanja novca

Precizno definirajte:

Datum ili krajnji rok vraćanja novca
Je li vraćanje jednokratno ili u ratama (ako u ratama, navedite raspored)
IBAN račun na koji će se novac vratiti
Način plaćanja (isključivo bankovnim prijenosom za iznose iznad 10.000 EUR)

Važno upozorenje: Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca, gotovinske transakcije u poslovanju ograničene su na maksimalno 10.000 EUR. Ako pozajmljujete ili vraćate veći iznos, bankovni prijenos je obavezan. [Izvor: Ministarstvo financija, 2025]

4. Kamatna stopa (ili izričita izjava o beskamatnosti)

Morate eksplicitno navesti je li zajam beskamatni ili uz kamatu. Ako naplaćujete kamatu, navedite:

Godišnju kamatnu stopu (npr. "3,5% godišnje")
Način obračuna (jednostavna ili složena kamata)
Rokove plaćanja kamate (mjesečno, kvartalno, uz glavnicu...)

Za 2026. godinu, Ministarstvo financija propisalo je tržišnu kamatnu stopu za zajmove između povezanih osoba od 2,65% (pad s 4,38% u 2025.). Ova stopa relevantna je za porezne svrhe. [Izvor: Ministarstvo financija, 2026]

5. Zatezne kamate za kašnjenje

Preporučljivo je uključiti klauzulu o zateznim kamatama u slučaju kašnjenja vraćanja. Za prvu polovicu 2025. godine, zakonska zatezna kamata iznosi 6,15% godišnje. Možete koristiti ovu stopu ili dogovoriti drugačiju (unutar razumnih granica).

6. Instrumente osiguranja

Za veće iznose, zajmodavac bi trebao zahtijevati dodatno osiguranje:

Bjanko zadužnica: Zajmoprimac potpisuje zadužnicu bez upisanog iznosa, koju zajmodavac može popuniti u slučaju neplaćanja
Ovršna klauzula: Ugovor solemniziran kod javnog bilježnika s ovršnom klauzulom omogućava izravnu ovrhu bez sudskog postupka
Hipoteka ili založno pravo: Za vrlo visoke iznose, osiguranje na nekretnini ili vozilu

7. Potpisi i datum

Obje strane moraju vlastoručno potpisati ugovor. Navedite mjesto i datum potpisivanja. Za dodatnu sigurnost, preporučljivo je priložiti kopije osobnih iskaznica obiju strana.

Porezne obveze i zakonske kamatne stope u 2026. godini

Porezni tretman zajmova u Hrvatskoj ovisi o tome tko zajmodavac i zajmoprimac jesu - fizičke ili pravne osobe - i naplaćuje li se kamata. Pogrešno strukturiranje zajma može rezultirati neočekivanim poreznim obvezama do 28% vrijednosti zajma.

Zajam od tvrtke prema zaposleniku ili vlasniku

Ako d.o.o. ili j.d.o.o. pozajmljuje novac svom zaposleniku ili vlasniku, minimalna kamatna stopa mora biti 2% godišnje. Ako tvrtka naplati nižu kamatu ili je zajam beskamatni, Porezna uprava "ušteđeni" iznos (razliku do 2%) tretira kao primitak u naravi, koji podliježe porezu na dohodak i doprinosima kao da je riječ o plaći.

Primjer: Vlasnik d.o.o.-a uzme beskamatni zajam od 50.000 EUR na godinu dana. "Ušteđena" kamata iznosi 1.000 EUR (2% od 50.000 EUR). Taj iznos oporezuje se kao dohodak od nesamostalnog rada, što znači dodatnih 250-400 EUR poreza i doprinosa.

Još ozbiljnija situacija: Ako vlasnik uzme zajam i nikada ga ne vrati, ili ga ne vrati u razumnom roku, Porezna uprava cijeli iznos reklasificira kao "prikrivenu isplatu dobiti" (*prikrivena isplata dobiti*). To povlači porez na dobit (10-18%), porez na dohodak i doprinose, što ukupno može doseći 28% zajma. [Izvor: Porezna uprava, stručno mišljenje 2025]

Zajam od fizičke osobe prema tvrtki

Fizička osoba (građanin) može beskamatno posuditi novac tvrtki bez poreznih posljedica. Međutim, ako građanin naplati kamatu, tvrtka mora prilikom isplate kamate obračunati i uplatiti 12% poreza na dohodok od kapitala u korist zajmodavca.

Primjer: Lendite 30.000 EUR tvrtki uz 4% godišnje kamate. Godišnja kamata iznosi 1.200 EUR. Tvrtka vam mora isplatiti neto 1.056 EUR (1.200 EUR - 12% poreza = 1.056 EUR), a 144 EUR uplatiti Poreznoj upravi.

Zajam između fizičkih osoba (građana)

Zajmovi između privatnih osoba (npr. unutar obitelji ili među prijateljima) mogu biti beskamatni bez poreznih obveza. Ako se naplati kamata, zajmodavac mora prijaviti kamatu kao dohodak od kapitala u godišnjoj poreznoj prijavi i platiti 12% poreza.

Tip zajma	Minimalna kamata	Porezna obveza
Tvrtka → Zaposlenik/Vlasnik	2% godišnje (2026)	Razlika do 2% = primitak u naravi (porez+doprinosi)
Građanin → Tvrtka (uz kamatu)	Nema ograničenja	Tvrtka plaća 12% poreza na kamatu
Građanin → Građanin (beskamatno)	0%	Nema
Građanin → Građanin (uz kamatu)	Nema ograničenja	Zajmodavac prijavljuje kamatu, 12% poreza

Uloga javnog bilježnika i ovršna klauzula

Solemnizacija ugovora o zajmu kod javnog bilježnika pretvara običan ugovor u ovršnu ispravu, što znači da zajmodavac može pokrenuti izravnu ovrhu bez dugotrajnog sudskog postupka. Ovo je najvažnija zaštita zajmodavca u slučaju neplaćanja.

Javni bilježnik:

Provjerava identitet obiju strana
Utvrđuje da obje strane razumiju sadržaj ugovora
U ugovor ugrađuje ovršnu klauzulu kojom zajmoprimac izričito pristaje na izravnu ovrhu u slučaju neplaćanja
Ovjerava potpise i izdaje ovršnu ispravu

Troškovi javnobilježničke solemnizacije ovise o iznosu zajma. Za zajam od 10.000 EUR, trošak je približno 150-200 EUR; za 50.000 EUR oko 400-500 EUR. Ovo je mala cijena za mogućnost da u slučaju problema preskočite sudski postupak koji može trajati godinama.

Bez ovršne klauzule, zajmodavac prvo mora pokrenuti redovni parnični postupak, dokazati postojanje duga, čekati presudu (što može trajati 12-24 mjeseca), pa tek onda pokrenuti ovrhu. S ovršnom ispravom, ovrha kreće odmah nakon proteka roka vraćanja.

Česte greške i kako ih izbjeći

Analiza poreznih kontrola i sudskih sporova pokazuje da 70% problema s ugovorima o zajmu proizlazi iz istih ponavljajućih grešaka. Evo najčešćih zamki i kako ih izbjeći:

Greška 1: Gotovinsko pozajmljivanje većih iznosa

Mnogi građani vjeruju da mogu "privatno" posuditi 20.000 ili 30.000 EUR u gotovini bez problema. Međutim, kada zajmoprimac pokuša taj novac uplatiti u banku (npr. za kupnju automobila ili stana), banka će transakciju blokirati prema Zakonu o sprječavanju pranja novca.

Banka će zahtijevati dokaz podrijetla novca. Bez pisanog, ovjerenog ugovora o zajmu, zajmoprimac ne može dokazati legalnost novca. U praksi, banke u Hrvatskoj zamrznu gotovinske uplate iznad 5.000 EUR do dostave uvjerljive dokumentacije.

Rješenje: Za iznose iznad 10.000 EUR, novac MORA ići bankovnim prijenosom. Navedite IBAN u ugovoru i čuvajte potvrdu o prijenosu.

Greška 2: Nejasni rokovi vraćanja

Formulacije poput "kad budeš mogao", "u razumnom roku" ili "do kraja godine" pravno su beskorisne. Sud ne može odrediti kada je zajmoprimac u docnji ako rok nije precizan.

Rješenje: Uvijek navedite točan datum (npr. "30. rujna 2026.") ili raspored rata s konkretnim datumima.

Greška 3: Zaboravljanje poreznih implikacija

Vlasnici malih d.o.o.-a često uzimaju "brze" beskamatne zajmove od vlastite tvrtke, ne shvaćajući da Porezna uprava prati takve transakcije. Ako zajam nije vraćen u razumnom roku (obično 12 mjeseci), porezna ga reklasificira kao isplatu dobiti.

Rješenje: Ako uzimate zajam od vlastite tvrtke, obavezno naplati minimalno 2% kamate i vrati zajam u roku. Bolje je platiti 2% kamate nego 28% poreza.

Greška 4: Usmeni dogovori

"Dao sam mu 15.000 EUR, imamo svjedoke, nije trebao ugovor." Ovakvi slučajevi redovito završavaju na sudu, gdje je dokazno breme na zajmodavcu. Bez pisanog traga, sud može smatrati da je novac bio dar, ne zajam.

Rješenje: Nikada ne pozajmljujte iznose veće od 1.000 EUR bez pisanog ugovora. Za iznose iznad 5.000 EUR, obavezna je solemnizacija kod javnog bilježnika.

Nova EU direktiva o potrošačkom kreditiranju i utjecaj na Hrvatsku

Od studenoga 2026. godine, na snagu u Hrvatskoj stupa novi Zakon o potrošačkom kreditiranju koji implementira EU Direktivu 2023/2225, donoseći strožu zaštitu građana i nova pravila za davatelje kredita. Ova direktiva zamjenjuje okvir iz 2008. godine i proširuje zaštitu na rizičnije, kratkotrajne oblike kredita.

Ključne novosti:

Proširena primjena: Direktiva sada pokriva i mikrokredite ispod 200 EUR te popularne "kupi sada, plati kasnije" (BNPL) sheme koje su dosad bile u sivoj zoni
Obvezna procjena kreditne sposobnosti: Svi davatelji kredita (uključujući online platforme) moraju provesti temeljitu provjeru kreditne sposobnosti prije odobravanja
Strože pravilo o oglašavanju: Zabranjena je agresivna reklama kredita s naglascima na "brzo", "bez provjere", "instant odobrenje"
Besplatno savjetovanje o dugovima: FINA i druge institucije pružat će građanima besplatnu pravnu, financijsku i psihološku podršku u slučaju prezaduženosti

Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore (HGK) iz 2025., 34% malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj koristi neformalne zajmove od vlasnika ili članova obitelji za premošćivanje kratkoročnih likvidnosnih problema. Nova direktiva neće izravno utjecati na privatne zajmove između građana, ali pojačani nadzor nad kreditnim tržištem znači da će banke i porezna tijela strože pratiti sve oblike pozajmljivanja novca. [Izvor: HGK, 2025]

Za građane koji često pozajmljuju novac prijateljima ili obitelji, ovo znači dodatnu potrebu za formalnom dokumentacijom. Hrvatska narodna banka (HNB) naglašava da će u budućnosti sve neobične financijske transakcije biti pod povećalom, osobito ako uključuju gotovinu ili ponavljane prijenose između istih osoba. [Izvor: HNB, smjernice za sprječavanje pranja novca, 2025]

Praktičan primjer: popunjeni ugovor o zajmu

Evo konkretnog primjera kako bi trebao izgledati valjan ugovor o zajmu između dvije fizičke osobe u Hrvatskoj 2026. godine:

---

UGOVOR O ZAJMU

Sklopljen dana 15. travnja 2026. godine u Zagrebu između:

ZAJMODAVCA:
Ime i prezime: Marko Horvat
Adresa: Ilica 123, 10000 Zagreb
OIB: 12345678901

ZAJMOPRIMCA:
Ime i prezime: Ana Novak
Adresa: Vukovarska 45, 10000 Zagreb
OIB: 98765432109

Članak 1. - Predmet ugovora
Zajmodavac daje zajmoprimcu u zajam iznos od 15.000,00 EUR (slovima: petnaest tisuća eura).

Članak 2. - Isplata zajma
Iznos zajma bit će isplaćen bankovnim prijenosom na IBAN zajmoprimca: HR1234567890123456789 najkasnije do 20. travnja 2026. godine.

Članak 3. - Rok i način vraćanja
Zajmoprimac se obvezuje vratiti zajam u 12 jednakih mjesečnih rata od po 1.250,00 EUR, s dospijećem 1. svakog mjeseca, počevši od 1. lipnja 2026. godine. Zadnja rata dospijeva 1. svibnja 2027. godine. Isplata će se vršiti isključivo bankovnim prijenosom na IBAN zajmodavca: HR9876543210987654321.

Članak 4. - Kamatna stopa
Zajam je beskamatni. Zajmoprimac ne duguje nikakve kamate na glavnicu.

Članak 5. - Zatezne kamate
U slučaju kašnjenja s plaćanjem bilo koje rate duže od 15 dana, zajmoprimac duguje zateznu kamatu u visini od 6,15% godišnje na zakašnjeli iznos.

Članak 6. - Osiguranje
Zajmoprimac zajmodavcu predaje bjanko zadužnicu kao instrument osiguranja. U slučaju neplaćanja bilo koje dvije uzastopne rate, zajmodavac ima pravo popuniti zadužnicu i pokrenuti naplatu.

Članak 7. - Prijevremena otplata
Zajmoprimac ima pravo u bilo kojem trenutku vratiti cijeli preostali iznos zajma bez ikakvih penala.

Članak 8. - Rješavanje sporova
Svaki spor proizašao iz ovog ugovora rješavat će se pred nadležnim sudom u Zagrebu.

Ugovor je sastavljen u 2 (dva) istovjetna primjerka, po jedan za svaku ugovornu stranu.

Zagreb, 15. travnja 2026.

______________________
Marko Horvat, zajmodavac

______________________
Ana Novak, zajmoprimac

---

Ovaj ugovor zadovoljava sve zakonske zahtjeve. Za dodatnu sigurnost, stranke mogu ugovor solemnizirati kod javnog bilježnika uz trošak od približno 180-220 EUR.