Kako izgleda borovina i kako se može upotrijebiti u kućnoj radionici
Što je borovina i kako je prepoznati?
Borovina dolazi od različitih vrsta bora — najčešće od crnog bora (Pinus nigra), bijelog bora (Pinus sylvestris) i primorskog bora (Pinus pinaster). U hrvatskoj građevinarskoj i stolarskoj tradiciji pod pojmom "borovina" najčešće se podrazumijeva drvo bijelog ili crnog bora, koje raste diljem kontinentalne Hrvatske i Gorskog kotara.
Na presjeku svježe borovine odmah upada u oči razlika između bijeljike — svijetle, gotovo bijele zone na vanjskom dijelu debla — i srčike, koja je tamnije, crvenkasto-smeđe do naranča boje. Što je drvo starije i gušće godišnjih prstenova, to je srčika tvrđa i bogatija smolom. Upravo ta smola daje borovini karakterističan miris i određenu otpornost na vlagu, ali je i razlog zbog kojeg se drvo ponekad teže lakirane i boji.
Godišnji prstenovi na borovini su jasno vidljivi i obično široki, što govori o relativno brzom rastu drveta. Žito je pretežno ravno, mada se na nekim primjercima mogu pojaviti blagi valovi ili nepravilnosti oko čvorova — a čvorovi su na borovini često prisutni, tvrdi i tamni.
Fizikalna i mehanička svojstva borovine
Po Jankovoj skali tvrdoće, borovina se kreće između 1.600 i 2.500 N ovisno o vrsti i uvjetima rasta — bijeli bor je nešto mekši, dok crni bor i primorski bor mogu biti osjetno tvrđi. Za usporedbu, hrast bijeli dostiže oko 5.900 N, a bukva oko 3.500 N. Borovina se dakle ubraja u mekša drva, što je prednost pri ručnoj obradi, ali znači i da je podložnija ogrebotinama i udarima u gotovim komadima namještaja.
Gustoća suhe borovine iznosi otprilike 480–600 kg/m³, što je prihvatljivo za većinu radioničkih primjena. Drvo je ravnomjerno, dobro se cijepa duž žita i lako se pili, blanja i buši bez posebnih alata. Čvorovi su iznimka — na njima alat može "skočiti", pa je pri radu s čvorašticom potrebna veća pažnja i oštriji alat.
Smolnatost borovine utječe na nekoliko praktičnih aspekata:
- Ljepila na bazi vode mogu imati slabiji prion na smolastim mjestima — preporuča se odmastiti površinu acetonom prije lijepljenja
- Alkidni i nitro lakovi mogu "plivati" po smolnim džepovima — bolja opcija su dvokomponentni PU premazi ili osnovna izolacijska šellak
- Smolni džepovi mogu s vremenom "znojiti" smolu kroz boju, posebno na sunčanoj strani
Dimenzijska stabilnost borovine je osrednja — drvo reagira na promjene vlage, pa pri ugradnji u neuvjetovane prostorije treba paziti na aklimatizaciju materijala.
Borovina u kućnoj radionici — za što je najprikladnija?
Zbog dostupnosti i niske cijene borovina je možda najčešće korišten materijal u amaterskim i poluprofesionalnim radionicama. Može se kupiti u gotovo svakom građevinskom centru — u obliku piljene građe, profiliranih letava, blanjanih dasaka ili gotovih lijepljenih ploča (tzv. masivnih panel ploča od borovine).
Police i skladišni namještaj
Borovina je klasičan izbor za radioničke i kućne police. Debljina od 18–22 mm dovoljna je za raspone do 70–80 cm bez pojave progiba pri normalnom opterećenju knjigama ili alatom. Za duže raspone preporuča se pojačanje s letvom na stražnjoj ivici ili smanjenje razmaka između nosača. Površina od borovine dobro prima boje na bazi vode, a rustikalan izgled čvorova mnogi nalaze estetski privlačnim.
Okviri, roštilji i konstrukcijski sklopovi
Borovina se odlično reže na dimenziju i spaja vijcima, tiplima i spajalicama. Zbog lakoće obrade idealna je za izrade okvira kreveta, roštiljne konstrukcije drvenih vrata, unutarnje pregradne okvire i slične konstrukcijske primjene gdje se drvo ne vidi ili se naknadno oblaga. Impregnirana borovina (zelene ili smeđe boje) standardni je materijal za sve vanjske konstrukcije — terasse, pergole, ograde i vrtne kućice.
Rustikalni i ladanjski namještaj
Trendovi u uređenju interijera zadnjih godina idu naruku borovini — sirovi, čvorasti izgled cijeni se u skandinavskom i industrijskom stilu. Stolovi s masivnom pločom od borovine, police s vidljivim čvorovima, kreveti od grubljih dasaka — sve su to projekti koji ne zahtijevaju skupo drvo niti izuzetnu vještinu obrade. Bitno je samo pravilno brusiti, zaštititi i po potrebi voštati ili uljiti površinu.
Vanjski projekti
Neimpregnirana borovina nije preporučljiva za stalnu vanjsku izloženost kišnici i vlagi — brzo sivi, a može i trunuti. Međutim, uz redovito tretiranje impregnacijskim sredstvima ili uljem za terasse, borovina može trajati godinama na natkritim terasama, vrtnim klupama i sličnim mjestima s ograničenom izloženošću.
Obrada i završna zaštita borovine
Priprema površine počinje grubljim brusnim papirom (granulacija 80–100) kojim se uklanjaju neravnine i tragovi alata, a završava finim papirom (150–240) koji daje glatku osnovu za premaz. Borovina je relativno mekana i brzo se buši brusnim papirom, pa treba paziti na pritisak pri strojnom brušenju — orbitalna brusilica na 150 granulaciji u kombinaciji s blagim pritiskom daje optimalne rezultate.
Preporučeni završni premazi:
- Ulje za drvo — ulazi duboko, hranjuje vlakna, lako se obnavlja, daje prirodan izgled; idealno za stolove i police
- Tvrdi vosak ili oil-wax — kombinira zaštitu i estetiku, popularan za rustikalne komade
- Šellak kao izolator — nanositi na smolna mjesta i čvorove prije lakiranja da se spriječi "krvavljenje"
- Dvokomponentni poliuretan lak — najtrajnija opcija za površine s visokim opterećenjem, kao što su radne ploče i podovi
- Lazurni premazi — za vanjsku borovinu; prodiru u drvo, ne ljušte se, a obnavljaju se jednostavno premazom bez skidanja starog sloja
Kod bojanja borovinom u bijeloj ili pastelnim tonovima, smolna mjesta i čvorovi mogu s vremenom pocrvenjeti kroz boju. Rješenje je isti šellak izolator — jedan do dva sloja na problematičnim mjestima, sušenje, pa tek onda boja.
Borovina u usporedbi s ostalim mekanim drvima
| Vrsta drveta | Tvrdoća (Janka) | Smolnatost | Tipična upotreba | Cijena (relativno) |
|---|---|---|---|---|
| Borovina (bor) | Srednje mekana | Visoka | Građevina, police, namještaj | Niska |
| Smrekovina (smreka) | Mekana | Umjerena | Glazbala, stolarija, fasade | Niska–srednja |
| Topolovina | Vrlo mekana | Niska | Rezbarenje, kutije, pakiranje | Niska |
| Lipovina | Mekana | Niska | Rezbarenje, glazbala, tokarstvo | Srednja |
| Ariš (lariksovina) | Srednje tvrda | Visoka | Vanjske obloge, brodogradnja | Srednja–visoka |
Smrekovina je borovima najsrodnija alternativa i po izgledu i po primjeni. Smreka je nešto svjetlija, s manjim čvorovima i nešto manjom smolnatošću — zbog čega se bolje liči i boji. Borovina je pak čvršća i trajnija u vlažnijim uvjetima zahvaljujući višem sadržaju smole. U praksi se te dvije vrste često zamjenjuju u radioničkim projektima bez značajnih razlika u rezultatu.
Ariš je najotpornija od europskih četinjača — smolna srčika gotovo je kao prirodno impregnirana i može se koristiti u izravnom kontaktu s tlom. Skuplja je od borovine, ali za vanjske projekte dugoročno isplativija bez kemijske impregnacije.
Savjeti za kupnju i skladištenje borovine
Pri kupnji borovine u građevinskom centru ili pilani vrijedi provjeriti nekoliko stvari:
- Vlažnost drveta — idealna vlažnost za unutarnju upotrebu je 8–12%. Prevelika vlažnost znači da će se drvo naknadno skupiti i eventualno pući ili se saviti. Jeftini higrometri za drvo dostupni su za par eura i vrijedi ih imati u radionici.
- Ravnost — položite dasku na ravnu podlogu i provjerite nema li propeliranja (uvijanja dijagonalno), lukova ili krivulja. Blaga krivulja duž dužine ponekad se može ispraviti stezanjem pri spajanju, ali teža deformacija jest trajni problem.
- Čvorovi — čvorovi koji su čvrsti i tamni su prihvatljivi za konstruktivnu upotrebu. Čvorovi s pukotinama oko njih ili koji "zvone" pri kucanju su truli ili labavi i mogu ispasti.
- Pukotine na čelima — male pukotine na krajevima dasaka su normalne i uklanjaju se odsjecanjem 3–5 cm s kraja. Duboke pukotine koje se šire prema sredini dasake su problem.
Borovina kupljena u gradnji često je označena klasom C16 ili C24 — ove oznake se odnose na nosivost i strukturnu klasu prema europskim normama, a za radioničku upotrebu nisu presudne. Važnija je vizualna ocjena drveta.
Skladištite borovinu horizontalno, s letvicama između slojeva da zrak cirkulira. Pohranjeno drvo treba biti u suhom prostoru, izvan izravnog sunca i kiše. Na zemlji nikad — vlaga iz tla ulazi u drvo i potiče plijesan.
