Mogu li tražiti viđanje unuka ako moje dijete (roditelj djeteta) to ne želi?

Da. Vaše pravo na održavanje osobnih odnosa s unucima neovisno je o volji vašeg sina ili kćeri, no sud će primarno procjenjivati najbolji interes djeteta.

Koliko dugo traje sudski postupak za viđanje unučadi?

U Hrvatskoj takvi izvanparnični postupci u prosjeku traju između 6 i 12 mjeseci, ovisno o opterećenosti suda i potrebi za vještačenjem.

Što ako roditelj ne poštuje sudsku odluku o viđanju?

Možete podnijeti prijedlog za ovrhu odluke, a sud može nesavjesnom roditelju izreći visoke novčane kazne zbog opstrukcije kontakata.

Može li sud odrediti kontakte isključivo putem video poziva?

Da. U slučajevima velike geografske udaljenosti ili dugotrajne otuđenosti, sud može odrediti neizravne kontakte putem digitalnih platformi.

Kako ostvariti pravo na kontakte i viđanje unučadi u Hrvatskoj (.)

Razvod braka ili prekid izvanbračne zajednice rijetko pogađa samo partnere. U visokokonfliktnim razvodima, kolateralne žrtve najčešće postaju djeca, ali i šira obitelj. Posljednjih godina, prema izvješćima Pravobraniteljice za djecu, bilježi se zabrinjavajući broj pritužbi baka i djedova kojima bivši zetovi ili snahe, a ponekad i vlastita djeca, uskraćuju kontakt s unucima. U takvim emotivno iscrpljujućim situacijama, mnogi se pitaju kako ostvariti pravo na kontakte i viđanje unučadi bez dodatne traumatizacije djeteta.

Kao novinarka koja godinama prati obiteljsko pravo i socijalnu politiku u Hrvatskoj, svjedočila sam brojnim slučajevima gdje se djeca koriste kao oružje za osvetu. Važno je naglasiti: hrvatski pravni sustav prepoznaje i štiti odnos između baka, djedova i unuka. No, put do ostvarenja tog prava zahtijeva razumijevanje zakonskih procedura, strpljenje i, iznad svega, fokus na dobrobit djeteta. U ovom analitičkom vodiču, ažuriranom za lipanj 2026. godine, donosimo konkretne korake, troškove i pravne mehanizme koji vam stoje na raspolaganju.

Što kaže Obiteljski zakon: Imate li pravo na viđanje unučadi?

Prema hrvatskom zakonodavstvu, bake i djedovi imaju neosporno pravo na održavanje osobnih odnosa s unucima. Sud može ograničiti ili zabraniti te kontakte isključivo ako je to nužno za zaštitu djetetove dobrobiti i zdravlja.

Najbolji interes djeteta kao pravni temelj

Hrvatski Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) u članku 120. eksplicitno navodi da pravo na održavanje osobnih odnosa s djetetom imaju bake i djedovi. Pravni stručnjaci često naglašavaju jednu ključnu distinkciju: sud ne donosi odluku primarno temeljenu na "pravu bake i djeda da vide unuče", već na "pravu djeteta da poznaje svoju širu obitelj i s njom održava kontakt".

Ovo znači da će u svakom postupku nadležni sud u gradovima poput Zagreba, Splita ili Rijeke, ispitivati isključivo najbolji interes djeteta. Ako baka ili djed koriste vrijeme s unukom kako bi ocrnjivali roditelje, manipulirali djetetom ili stvarali lojalnostni konflikt, sud će bez ustručavanja zabraniti kontakte. S druge strane, ako su odnosi zdravi i poticajni, roditelj nema zakonsko pravo samovoljno prekinuti tu vezu.

Kako pokrenuti postupak za viđanje unučadi u praksi

Proces započinje obveznim savjetovanjem pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad (HZSR). Ako mirenje s roditeljima ne uspije, bake i djedovi podnose prijedlog u izvanparničnom postupku nadležnom Općinskom sudu.

Koraci u administrativnom i sudskom procesu

Od nedavnih sistemskih reformi, nekadašnji Centri za socijalnu skrb integrirani su u Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR). Da biste zakonski osigurali susrete s unucima, morate slijediti točno određenu proceduru. Preskakanje koraka rezultirat će odbacivanjem vašeg zahtjeva na sudu.

Pokušaj mirnog rješenja: Prije ikakvih pravnih akcija, pokušajte pismeno (e-mailom ili preporučenom poštom) komunicirati s roditeljima i predložiti raspored viđanja. Ovi dokazi bit će korisni kasnije.
Zahtjev za obvezno savjetovanje: Ako roditelji odbiju komunikaciju, podnosite zahtjev za obvezno savjetovanje područnom uredu HZSR-a, prema mjestu prebivališta djeteta.
Proces medijacije: Stručni tim HZSR-a pozvat će vas i roditelje na razgovor. Cilj je postići dogovor i izraditi plan kontakata bez uplitanja suda.
Izvješće o neuspjelom savjetovanju: Ako roditelji odbiju doći na savjetovanje ili se dogovor ne postigne, HZSR izdaje službeno izvješće. S tim dokumentom imate rok od 6 mjeseci za pokretanje sudskog postupka.
Podnošenje prijedloga sudu: Prijedlog se podnosi Općinskom sudu. Sud će, uzimajući u obzir mišljenje djeteta (ovisno o dobi) i preporuke stručnjaka, donijeti rješenje o kontaktima.

Koliko košta pravna borba: Sudske pristojbe i tarife

Postupci zaštite dječjih prava oslobođeni su sudskih pristojbi, dok je savjetovanje u HZSR-u besplatno. Ipak, angažman odvjetnika naplaćuje se prema tarifi i može iznositi od 100 do 250 EUR po radnji.

Analiza troškova postupka u 2026. godini

Mnoge starije osobe u Hrvatskoj boje se pokrenuti postupak jer žive od skromnih mirovina i strahuju od enormnih sudskih troškova. Važno je znati da Zakon o sudskim pristojbama štiti ranjive skupine u obiteljskim sporovima. Sam sudski proces i rad socijalnih službi nećete platiti. Međutim, ako angažirate odvjetnika za obiteljsko pravo, troškovi se obračunavaju prema važećoj Odvjetničkoj tarifi.

Faza postupka	Institucija / Usluga	Prosječni trošak (EUR)
Obvezno savjetovanje	Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR)	0 € (Besplatno)
Sudske pristojbe	Općinski sud	0 € (Oslobođeno plaćanja)
Sastavljanje prijedloga	Odvjetnički ured	100 € - 150 € + PDV
Zastupanje na ročištu	Odvjetnički ured	150 € - 250 € + PDV (po ročištu)
Vještačenje (ako sud odredi)	Sudski vještaci (psiholozi)	300 € - 600 € (predujmljuje predlagatelj)

Zablude i realnost: Kada sud odbija pravo na kontakte

Pravo baka i djedova nije apsolutno. Ako su odnosi toliko narušeni da prisilni kontakt djetetu stvara lojalnostni konflikt i psihički stres, sud će odbiti zahtjev za viđanjem.

Mitovi o pravima i obvezama proširene obitelji

U javnom diskursu često vlada nerazumijevanje o tome kako obiteljski sudovi funkcioniraju. Praksa sudova u Osijeku, Zagrebu i drugim gradovima jasno pokazuje da se bakama i djedovima ne dodjeljuje isti opseg vremena kao roditeljima. Evo nekoliko najčešćih zabluda:

Mit 1: Dobit ću unuka svaki drugi vikend. Realnost: Kontakti s bakom i djedom zakonski su komplementarni, a ne zamjenski za roditeljsku skrb. Sudovi najčešće odobravaju jedno poslijepodne mjesečno ili nekoliko sati svaka dva tjedna, osim ako niste ranije bili primarni skrbnici djeteta.
Mit 2: Sud mora presuditi u moju korist. Realnost: Ako su sukobi između vas i roditelja djeteta iznimno toksični, sud može zaključiti da bi viđanje štetilo djetetovom mentalnom zdravlju i odbiti vaš zahtjev.
Mit 3: Bake i djedovi imaju samo prava, ne i obveze. Realnost (i to vrlo kontraintuitivna): Prema članku 288. Obiteljskog zakona, ako roditelji ne mogu ili ne žele plaćati alimentaciju, obveza uzdržavanja unuka prelazi na bake i djedove. Dakle, financijska odgovornost postoji!

Međunarodni kontekst: Kako ostvariti pravo na viđanje unučadi u EU

Za hrvatske državljane čiji unuci žive u inozemstvu, primjenjuje se Uredba Bruxelles IIb. Ona jamči da se odluke hrvatskih sudova o viđanju automatski priznaju i provode u cijeloj Europskoj uniji.

Prekogranični sporovi i Uredba Bruxelles IIb

Što se događa kada vaša bivša snaha s unucima odseli u Irsku ili Njemačku? Hrvatska je dio pravnog sustava Europske unije, što znatno olakšava ovakve situacije. Prema odredbama Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 (poznatije kao Bruxelles IIb), pravo na kontakt obuhvaća i širu obitelj.

Ako Općinski sud u Hrvatskoj donese pravomoćnu odluku kojom vam se odobravaju kontakti (uključujući i alternativne metode poput video poziva putem WhatsAppa), ta se odluka izravno priznaje u državi u kojoj dijete sada živi. Nije potreban poseban postupak priznavanja (egzekvatura). Također, Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava snažno potiče alternativne metode komunikacije kada fizički susreti nisu mogući zbog geografske udaljenosti.