Kako brzo sniziti temperaturu kod sunčanice?

Pogođenu osobu treba odmah premjestiti u hlad ili klimatiziran prostor, skinuti joj višak odjeće te primijeniti hladne, mokre obloge na vrat, pazuhe i prepone ili ju polijevati hladnom vodom.

Smijem li piti tablete za temperaturu kod toplinskog udara?

Ne. Lijekovi poput ibuprofena i paracetamola ne djeluju na temperaturu uzrokovanu vanjskim pregrijavanjem i mogu opasno oštetiti jetru i bubrege.

Koja je razlika između sunčanice i toplinskog udara?

Sunčanica nastaje izravnim izlaganjem glave suncu, dok toplinski udar predstavlja pregrijavanje cijelog tijela, prestanak znojenja i kritično stanje koje se može dogoditi i u zatvorenim prostorima.

Što piti nakon sunčanice?

Preporučuje se pijenje obične vode sobne temperature ili izotoničnih napitaka u malim gutljajima. Ledenu vodu treba izbjegavati jer može izazvati grčeve i šok organizma.

Kako prepoznati i liječiti sunčanicu

Sunčanicu i toplinski udar prepoznajemo po simptomima poput jake glavobolje, vrtoglavice, ubrzanog pulsa i tople, suhe kože bez znojenja. Liječenje se provodi hitnim premještanjem osobe u rashlađen prostor, agresivnim hlađenjem tijela hladnim oblozima ili vodom te obaveznim pozivom hitnoj medicinskoj pomoći na 194 ili 112.

Ekstremni vremenski uvjeti i sve češći toplinski valovi pretvorili su toplinski stres u ozbiljan javnozdravstveni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO Europe), tijekom ljeta 2022. godine zabilježeno je više od 60.000 prekomjernih smrtnih slučajeva u Europi uzrokovanih vrućinom. Hrvatska nije iznimka, a pojava takozvanih "tropskih noći", kada temperatura ne pada ispod 20°C, dodatno opterećuje sposobnost tijela da se prirodno ohladi.

Što su sunčanica i toplinski udar?

Sunčanica nastaje izravnim i dugotrajnim izlaganjem glave i potiljka suncu, dok je toplinski udar po život opasno stanje pregrijavanja cijelog tijela uslijed ekstremnih temperatura, neovisno o izloženosti suncu.

Iako se termini često koriste kao sinonimi, medicinski se razlikuju. Prema smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), toplinski udar predstavlja najteži oblik toplinskog stresa u kojem otkazuje tjelesni sustav termoregulacije. Organizam gubi sposobnost znojenja, a unutarnja tjelesna temperatura opasno raste.

Klasični i naporom izazvani toplinski udar

Stručnjaci HZJZ-a razlikuju dva osnovna tipa toplinskog udara. Klasični toplinski udar najčešće pogađa starije osobe, djecu i kronične bolesnike, a često se događa u zatvorenim, slabo prozračenim prostorima bez klima-uređaja. S druge strane, naporom izazvani toplinski udar pogađa zdrave, aktivne pojedince poput građevinskih radnika ili sportaša koji obavljaju težak fizički rad na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana.

Kako prepoznati sunčanicu i toplinski udar

Glavni simptomi uključuju jaku glavobolju, smušenost, mučninu, grčeve u mišićima i kritičan izostanak znojenja uz izrazito crvenu, vruću i suhu kožu.

Rano prepoznavanje simptoma ključno je za sprječavanje trajnih oštećenja organa. Rani znakovi toplinske iscrpljenosti su razdražljivost, ekstremni umor i ubrzano disanje. Ako se stanje pogorša u toplinski udar, dolazi do naglog kolapsa i gubitka svijesti.

Stanje	Ključni simptomi	Znojenje	Hitnost
Toplinska iscrpljenost	Slabost, mučnina, vrtoglavica, grčevi	Obilno znojenje, vlažna koža	Potreban odmor i hlađenje
Sunčanica	Glavobolja, osjetljivost na svjetlo, zujanje u ušima	Očuvano ili smanjeno	Premještanje u hlad, oblozi
Toplinski udar	Gubitak svijesti, konfuzija, ubrzan puls	Potpuni prestanak, suha i vruća koža	Kritično (zvati 194/112)

Kako liječiti sunčanicu i pružiti prvu pomoć

Liječenje sunčanice i toplinskog udara zahtijeva trenutno fizičko snižavanje tjelesne temperature premještanjem u hlad, primjenom hladne vode i rehidracijom osobe ako je pri svijesti.

Kada prepoznate simptome teškog toplinskog udara, svaka minuta je važna. Prema znanstvenom konsenzusu i studijama objavljenima na PubMed-u, "zlatni standard" za liječenje toplinskog udara izazvanog naporom je brzo uranjanje u hladnu vodu (Cold Water Immersion). Cilj je što brže sniziti unutarnju tjelesnu temperaturu kako bi se spriječilo oštećenje središnjeg živčanog sustava.

Koraci prve pomoći

Premještanje: Odmah sklonite osobu s direktnog sunca u klimatiziran ili duboko zasjenjen prostor.
Poziv u pomoć: Obavezno nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.
Položaj tijela: Postavite osobu da leži na leđima i blago joj podignite noge kako biste poboljšali dotok krvi u mozak.
Agresivno hlađenje: Skinite višak odjeće. Stavite hladne, mokre obloge na vrat, pazuhe i prepone ili osobu polijevajte hladnom vodom.
Rehidracija: Ako je osoba potpuno pri svijesti i ne povraća, dajte joj da pije običnu vodu ili izotonični napitak u malim gutljajima. Osobi bez svijesti nikada ne dajte tekućinu na usta.

Najčešće zablude o liječenju sunčanice

Najopasnija zabluda je korištenje lijekova za snižavanje temperature poput ibuprofena ili paracetamola, koji ne djeluju na toplinski udar i mogu dodatno oštetiti unutarnje organe.

Mnogi ljudi pogrešno tretiraju sunčanicu kao klasičnu zimsku vrućicu. Lijekovi koji se izdaju bez recepta, čije su maksimalne cijene regulirane od strane HALMED-a (gdje standardno pakiranje ibuprofena od 400 mg često stoji oko 2,50 EUR, a pakiranja od 20 tableta su ispod 4 EUR), potpuno su neučinkoviti za hipertermiju uzrokovanu okolišem. Budući da toplinski udar već stvara ogroman stres za jetru i bubrege, uzimanje ovakvih lijekova može izazvati zatajenje organa.

Što nikako ne smijete raditi

Ne dajte lijekove za snižavanje temperature: Antipiretici ne djeluju na termoregulacijski centar kada je pregrijavanje vanjsko.
Ne dajte ledenu vodu: Naglo pijenje ledene vode može izazvati teške grčeve u želucu i dovesti tijelo u stanje šoka. Voda treba biti sobne temperature ili blago ohlađena.
Ne oslanjajte se na prsluke za hlađenje: Kliničke recenzije pokazuju da komercijalni prsluci za hlađenje ne snižavaju unutarnju temperaturu dovoljno brzo za liječenje kliničkog toplinskog udara. Voda i mokri oblozi su dokazano bolji.

Radna prava i bolovanje zbog sunčanice

Prema pravilima HZZO-a, radnici koji pretrpe toplinski udar imaju pravo na privremeno bolovanje, pri čemu od 43. dana maksimalna mjesečna naknada od 1. kolovoza 2025. može iznositi 995,45 eura.

Zakon o zaštiti na radu u Hrvatskoj izričito ne propisuje maksimalnu vanjsku temperaturu pri kojoj se rad mora obustaviti. Ipak, zakon obvezuje poslodavce da poštuju smjernice HZJZ-a tijekom toplinskih valova. To podrazumijeva osiguravanje zasjenjenih prostora za odmor, čestih pauza, dovoljnih količina pitke vode te prilagodbu radnog vremena kako bi se izbjegao rad tijekom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati.

Naknade za bolovanje

U slučaju težeg oblika sunčanice ili toplinskog udara, radnik ima pravo na otvaranje bolovanja. Prema propisima HZZO-a, za standardne zaposlenike poslodavac snosi trošak prvih 42 dana bolovanja. Obrtnici prvih 42 dana pokrivaju sami. Od 1. kolovoza 2025. godine, maksimalna mjesečna naknada koju isplaćuje HZZO (počevši od 43. dana bolovanja) povećana je na 995,45 eura, što je važan podatak za radnike s dugotrajnim posljedicama toplinskog udara.

Prevencija i smjernice za zaštitu

Prevencija se temelji na izbjegavanju izlaganja suncu između 10 i 17 sati, nošenju prozračne odjeće svijetlih boja i kontinuiranoj hidrataciji vodom prije pojave osjećaja žeđi.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), u skladu s novim smjernicama WHO Europe, naglašava važnost uvođenja ranih sustava upozorenja i prilagodbe radnih rasporeda. Preporučuje se uvođenje "tropskih rasporeda" koji prebacuju teške vanjske radove u rane jutarnje sate. Za opću populaciju najvažnije je pratiti upozorenja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i izbjegavati alkohol, kofein i jako zašećerena pića jer oni dodatno dehidriraju organizam tijekom velikih vrućina.