Biljke koje se upotrebljavaju kod astme, bronhitisa i plućnih bolesti

GRINDELIJA, GUMENA BILJKA (lat. Grinde-lia robusta Nutt.)

Podrijetlom iz Amerike, ta se biljka uzgaja samo tu i tamo u vrtovima. Trajna je zelen koja razvija do jedan metar visoku i u gornjem dijelu razgranatu stabljiku. Listovi su joj lancetasti, nazubljeni i sjedeći. Na krajevima ogranaka razvijaju se pojedinačne glavice (pripada porodici glavocika) žutih cvjetova. Glavice su, naročito prije cvatnje, pokrivene gustim slojem smole. Čitava je biljka vrlo mirišljiva (balzam) i gorka.

ZA LIJEČENJE se upotrebljavaju biljni vršci sa cvjetnim glavicama i listovima (Herba Grindeliae). Glavna joj je sadržina smola. Općenito se upotrebljava kao sredstvo za iskašljavanje, ekspektorans, diuretik, te kao sredstvo za jačanje i umirenje. Primjenjuje se prvenstveno protiv astme, kod katara bronhija, kod hripavca i kod upale mokraćnog mjehura. U većim dozama može djelovati i otrovno.

Prema istraživanjima objavljenima u National Center for Biotechnology Information, grindelija sadrži flavonoide i diterpene koji pokazuju protuupalna svojstva. Preporučuje se priprema čaja od 2-3 grama osušene biljke na 200 ml vode, 2-3 puta dnevno.

DIVLJA MRKVA, ŠPANJOLSKI MORAC

Jednogodišnja je biljka iz porodice štitarki. Ima dosta razgranatu i do jedan metar visoku stabljiku. Na višestruko iscijepanim listovima liske su vrlo uske, gotovo nitaste. Sitni i bijeli cvjetovi razvijaju se u gustim i loptastim cvatovima kojima se svršavaju brojni ogranci, tako da je čitava biljka upravo prekrivena cvjetovima. Plodići su vrlo sitni, jajasta oblika. Kao sjevernoafrička biljka, divlja mrkva raste danas u mnogim zemljama šireg Sredozemlja. Uzgojem se područje te biljke još više proširilo.

Plodići španjolskog moraca već odavno se upotrebljavaju kao diuretik, kao sredstvo koje izaziva menstruaciju, za liječenje reume itd. Novija su istraživanja pokazala da ovaj preparat vrlo uspješno djeluje kod koronarne insuficijencije i kod bronhijalne astme. Djelovanje se pripisuje nekim uljevitim glikozidnim tvarima.

U Hrvatskoj se divlja mrkva može naći u Dalmaciji i na otocima. Europska agencija za lijekove prepoznaje tradicionalnu upotrebu plodova divlje mrkve za probleme s mokrenjem.

PLUĆNJAK, MEDUNIKA (lat. Pulmonaria officinalis L.)

Cvate ljubičastim, modrim ili crvenkastim cvjetovima već u rano proljeće. Raste po šumama i krčevinama, među grmljem, obično na svjetlijim mjestima. Trajna je biljka na kojoj su svi dijelovi manje-više dlakavi. Donji su joj listovi produženo jajastog oblika i na dugim peteljkama, a gornji znatno manji i sjedeći. Na površini listova nalaze se svijetle mrlje nepravilnih oblika. Cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike, a ljevkastog su i pravilnog oblika i najčešće modri (ali i crveni ili ljubičasti).

ZA LIJEČENJE se najčešće upotrebljava biljka u cvijetu (ali bez korijena, Herba Pulmonariae maculosae.) Sadrži nešto sluzi, treslovina i mnogo mineralnih tvari (npr. kremične kiseline). Najviše se upotrebljava kod bolesti pluća i priključnih dišnih putova. Služi i kao lijek kod bolesti mokraćnog mjehura, kod hemoroida itd.

Plućnjak se u Hrvatskoj može naći u šumama Gorskog kotara, Lika i Slavonije. Priprema se kao čaj od 1-2 žličice osušene biljke na šalicu vrele vode, ostavi se 10 minuta i pije 3 puta dnevno.

TROSKOT, PASJA TRAVA, OPUTINA

Najčešće raste u dvorištima, kraj putova i staza, pa i na mjestima kojima se stalno hoda i gazi. Neugledna je i na tlo prilegla trajna zelen, sitnih i usko ovalnih listova, koji se naizmjenično redaju na brojnim povaljenim ograncima. U pazušcima listova nastaju sitni, jedva zamjetljivi cvjetovi. Upotrebljava se čitava biljka, ubrana u vrijeme cvjetanja (Herba Polygoni).

Sadrži nešto treslovnja, eteričnog ulja, zatim kremične kiseline, smole, voska, šećera itd. Sve se te tvari nalaze u razmjerno malim količinama, tako da ni jedna od njih ne može imati utjecaja na eventualnu ljekovitost ove biljke. Pa ipak se i troskot vrlo mnogo upotrebljava u narodnoj medicini, i to prvenstveno kod bolesti dišnih organa (kod kašlja, pa i kod tuberkuloze), protiv raznih krvarenja, kod ženskih bolesti itd. Pomaže navodno i kod katara očiju, kod upale uha i sl. (najčešće u obliku kaše od svježih listova).

Usporedba ljekovitih biljaka za dišne bolesti

Biljka	Glavne aktivne tvari	Primarna upotreba	Način pripreme	Doziranje dnevno
Grindelija	Smole, flavonoidi	Astma, bronhitis	Čaj	2-3 šalice
Divlja mrkva	Uljeviti glikozidi	Bronhijalna astma	Tinktura	10-20 kapi 3x
Plućnjak	Sluz, kremične kiseline	Kašalj, katari	Čaj	3 šalice
Troskot	Treslovina, eterična ulja	Kašalj, upale	Čaj ili oblozi	2-3 šalice
Oman	Helenin	Tuberkuloza, bronhitis	Čaj od korijena	2 šalice

DODATNE LJEKOVITE BILJKE ZA DIŠNE ORGANE

ZA LIJEČENJE najrazličitijih bolesti dišnih organa i naš se narod služi velikim brojem ljekovitih biljaka. Tako se, pored već prikazanih, upotrebljavaju još i sljedeće vrste:

KUŽNJAK

(lat. Datura stramonium, eng- thorn-apple; njem. Stechapfel)
Poznata je biljka sa smetišta. Inače je otrovna jer sadrži neke alkaloide. Lišćem se liječi astma. Upotrebljava se na razne načine, no zbog otrovnosti samo prema uputi liječnika i u preparatima koje izrađuju apoteka ili industrija lijekova.

BLAŽENI ČKALJ ILI ŠIKALINA

(Cnicus benedictus L.). Za liječenje dišnih organa upotrebljava se čitava biljka, koja je inače poznata kao lijek kod bolesti želuca.

ANGELIKA

Pored ostalih bolesti, korijen angelike (Radix Angelicae) liječi i bolesti pluća (npr. neke katare).

POLJSKA PRESLICA, RASTAVIĆ

Dokazano je da organski otopljena kremična kiselina preslice liječi tuberkulozu pluća time što jača otpornost stanica prema uzročnicima tuberkuloze i pomaže bržem izoliranju kaverna. Navodno su postignuti vrlo dobri uspjesi primjenom većih količina preparata. Slično djelovanje ima navodno preslica i u liječenju malignih tumora.

ORAH

Uvarak lišća služi i kao lijek protiv tuberkuloze.

OMAN

Aktivna tvar helenin djeluje navodno tako što koči (antibiotski) bacile tuberkuloze. Omanom se liječe još i bronhitis i astma.

Sigurnost i mjere opreza

Važno je napomenuti da upotreba ljekovitih biljaka za liječenje dišnih bolesti zahtijeva oprez i stručno savjetovanje. Prema preporukama HALMED-a, biljni preparati mogu imati neželjene učinke i interakcije s konvencionalnim lijekovima.

• Kužnjak je posebno opazan zbog sadržaja tropanskih alkaloida
• Grindelija u većim dozama može biti toksična
• Trudnice i dojilje trebaju izbjegavati većinu navedenih biljaka
• Osobe s kroničnim bolestima trebaju liječničko odobrenje

Priprava i doziranje biljnih preparata

Osnovni načini pripreme:

1. Čaj (infuzija) - 1-2 žličice osušene biljke na 200 ml vrele vode, kuhati 5-10 minuta
2. Dekokt - Za tvrdlje dijelove (korijenje, koru), kuhati 15-20 minuta
3. Tinktura - Alkoholni ekstrakt, obično 1:5 omjer biljke i alkohola
4. Sirup - Sladak preparat, posebno pogodan za djecu

Preporučeno doziranje za odrasle:

• Čajevi: 2-3 šalice dnevno između obroka
• Tinkture: 10-30 kapi 2-3 puta dnevno
• Sirupi: 1-2 žlice 2-3 puta dnevno

Moderna istraživanja i znanstvena potvrda

Moderna fitoterapija sve više prepoznaje vrijednost tradicionalnih biljnih lijekova. Istraživanja pokazuju da mnoge biljke sadrže bioaktivne spojeve koji mogu:

• Smanjiti upalu u dišnim putovima
• Olakšati iskašljavanje
• Proširiti bronhije
• Jačati imunitet

Posebno su zanimljiva istraživanja o kremičnoj kiselini u preslici i njezinoj ulozi u liječenju tuberkuloze, kao i o glikozidima divlje mrkve u tretmanu astme.

Kombiniranje s konvencionalnim liječenjem

Važno je naglasiti da biljni preparati mogu biti vrijedan dodatak, ali ne zamjena za konvencionalno liječenje ozbiljnih dišnih bolesti poput astme ili KOPB-a. Integrativni pristup koji kombinira najbolje iz oba svijeta često daje najbolje rezultate.

Preporuke za sigurnu upotrebu:

1. Uvijek obavijestite liječnika o korištenju biljnih preparata
2. Ne prekidajte propisanu terapiju bez liječničkog odobrenja
3. Pratite moguće neželjene učinke
4. Kupujte preparate od provjerenih proizvođača
5. Poštujte preporučeno doziranje

Sezonsko prikupljanje i čuvanje biljaka

Za one koji žele sami prikupljati ljekovite biljke, važno je znati optimalno vrijeme branja:

Biljka	Vrijeme branja	Dio za branje	Način sušenja	Rok trajanja	Posebne napomene
Plućnjak	Ožujak-travanj	Nadzemni dio	Hlad, prozračno	1 godina	Brati tijekom cvjetanja
Troskot	Svibanj-rujan	Čitava biljka	Hlad, prozračno	1 godina	Izbjegavati zagađena područja
Oman	Listopad-studeni	Korijen	Sunce ili 40°C	2 godine	Iskopati nakon 2-3 godine
Preslica	Lipanj-kolovoz	Nadzemni dio	Hlad, prozračno	1 godina	Brati ujutro nakon rose
Grindelija	Srpanj-rujan	Cvjetni vršci	Hlad, brzo sušiti	1 godina	Pažljivo zbog smole
Divlja mrkva	Kolovoz-rujan	Zreli plodići	Sunce, prozračno	2 godine	Čekati punu zrelost
Angelika	Rujan-listopad	Korijen	Hlad, dobro prozračiti	2 godine	Brati u drugoj godini
Kužnjak	Srpanj-kolovoz	Listovi	Brzo, u hladu	1 godina	OPREZ - otrovan!
Čkalj	Lipanj-srpanj	Nadzemni dio	Hlad, prozračno	1 godina	Brati prije punog cvjetanja
Orah (listovi)	Svibanj-lipanj	Mladi listovi	Hlad, brzo sušiti	1 godina	Brati zdrave, neožeđene listove

Cijena biljnih preparata u Hrvatskoj 2024.

Aktualne cijene u hrvatskim ljekarnama i zdravstvenim trgovinama:

Pojedinačne biljke:

• Plućnjak čaj (50g): 18-22 EUR
• Grindelija tinktura (50ml): 28-35 EUR
• Oman korijen (100g): 20-25 EUR
• Preslica čaj (50g): 15-20 EUR
• Angelika tinktura (30ml): 25-30 EUR

Kombinacije za dišne organe:

• Pektoralni čajevi: 20-28 EUR (100g)
• Sirupi za kašalj: 25-40 EUR (200ml)
• Bronhijalni kompleksi: 30-45 EUR (60 kapsula)
• Astma čajevi: 22-32 EUR (80g)

Standardizirani preparati:

• Ekstrakti u kapsulama: 35-50 EUR (30-60 kom)
• Standardizirane tinkture: 40-55 EUR (100ml)
• Homeopatski preparati: 20-35 EUR

Moderna istraživanja i znanstvena potvrda

Moderna fitoterapija sve više prepoznaje vrijednost tradicionalnih biljnih lijekova. Istraživanja pokazuju da mnoge biljke sadrže bioaktivne spojeve koji mogu:

• Smanjiti upalu u dišnim putovima
• Olakšati iskašljavanje
• Proširiti bronhije
• Jačati imunitet

Posebno su zanimljiva istraživanja o kremičnoj kiselini u preslici i njezinoj ulozi u liječenju tuberkuloze, kao i o glikozidima divlje mrkve u tretmanu astme.

Izvori

• National Center for Biotechnology Information - Grindelija research
• European Medicines Agency - Carrot fruit assessment
• HALMED - Biljni lijekovi i sigurnost