Kako sastaviti ugovor o zajmu bez odvjetnika?

Možete koristiti besplatne predloške s portala Hrvatskog pravnog centra ili Ministarstva pravosuđa, ali svakako odnesite ugovor javnom bilježniku na solemnizaciju kako bi dobio ovršnu klauzulu. Trošak solemnizacije je 50-150 EUR, što je daleko jeftinije od kasnijeg sudskog postupka.

Što ako zajmoprimac ne vrati novac na vrijeme?

Ako imate solemniziran ugovor s ovršnom klauzulom, možete odmah podnijeti prijedlog za ovrhu FINA-i koja će blokirati račune dužnika. Bez solemnizacije morate pokrenuti parnični postupak koji traje 6-24 mjeseca i košta 500-3.000 EUR.

Kolika je maksimalna kamatna stopa za privatne zajmove u Hrvatskoj?

Zakon o obveznim odnosima ne propisuje maksimalnu kamatnu stopu za zajmove između fizičkih osoba, ali previsoke kamate (iznad 15-20%) mogu biti poništene kao ništetne zbog protivnosti javnom poretku. Za zajmove između tvrtke i vlasnika minimalna propisana stopa za 2026. je 2,65%.

Mora li se ugovor o zajmu ovjeriti kod javnog bilježnika?

Ne mora, ali je strogo preporučeno. Privatno potpisan ugovor je pravno valjani, ali bez ovršne klauzule ne možete izravno naplatiti dug — morate pokrenuti sudski postupak. Solemnizacija kod javnog bilježnika dodaje ovršnu klauzulu i omogućava brzu naplatu.

Trebam li prijaviti zajam Poreznoj upravi?

Zajmovi između privatnih osoba (fizičkih osoba) ne moraju se prijavljivati Poreznoj upravi ako su beskamatni ili s niskom kamatom. Međutim, tvrtke moraju prijaviti sve zajmove s povezanim osobama putem obrasca PD-IPO. Preporuka je čuvati bankovne izvode minimalno 6 godina kao dokaz transakcije.

Kako sastaviti ugovor o zajmu novca — pravni vodič za Hrvatsku 2026.

Što je ugovor o zajmu i zašto ga trebate

Ugovor o zajmu novca osnovna je pravna zaštita i za zajmodavca i za zajmoprimca pri privatnom posuđivanju novca. Većina građana pogrešno koristi termin "posudba", što može dovesti do pravnih komplikacija i problema s Poreznom upravom.

Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), razlika između posudbe i zajma nije samo terminološka — riječ je o dva potpuno različita pravna instituta s različitim posljedicama. Ova distinkcija ključna je za valjanost ugovora i mogućnost sudske provedbe.

U Hrvatskoj se svake godine sklopi tisuće privatnih zajmova između članova obitelji, prijatelja ili poslovnih partnera. Prema podacima Porezne uprave iz 2025., broj prijavljenih ugovora o zajmu između fizičkih osoba porastao je za 23% u odnosu na prethodnu godinu, što ukazuje na sve veću svijest građana o potrebi formalizacije novčanih transakcija. [Izvor: Porezna uprava, 2025]

Ključna razlika: posudba vs. zajam — najčešća pogreška građana

Najvažnija lekcija prilikom sastavljanja ugovora jest ispravna terminologija. Ugovor MORA biti naslovljen "Ugovor o zajmu", nikada "Ugovor o posudbi novca".

Prema članku 509. Zakona o obveznim odnosima, posudba odnosi se isključivo na besplatno korištenje netrošivnih stvari — automobila, alata, stana ili knjige. Nasuprot tome, članak 499. definira zajam kao ugovor kojim jedna strana daje drugoj strani na korištenje određenu količinu novca ili drugih zamjenjivih stvari. [Izvor: Narodne novine, Zakon o obveznim odnosima]

Kriterij	Posudba (čl. 509 ZOO)	Zajam (čl. 499 ZOO)
Netrošive stvari (auto, stan)	✓	✗
Novac i zamjenjive stvari	✗	✓
Uvijek besplatno	✓	✗ (može biti kamatni ili beskamatni)
Ista stvar	✓	✗ (ista količina/vrijednost)
Rijetko sporna	✓	✗ (česti sporovi)

Korištenje pogrešnog termina može dovesti do pravnih nejasnoća pri sudskoj provedbi ili ovršnom postupku. Sudovi mogu odbiti priznati ugovor kao ovršnu ispravu ako je termin "posudba" korišten za novčanu transakciju, što znači da zajmodavac mora proći dugotrajan i skup sudski proces.

Obvezni elementi pravno valjanog ugovora o zajmu

Svaki ugovor o zajmu mora sadržavati točno definirane elemente kako bi bio pravno valjani i prihvatljiv za Poreznu upravu i sudove. Nedostatak bilo kojeg ključnog elementa može učiniti ugovor neprovedivim.

Identifikacija ugovornih strana

Ugovor mora sadržavati:

Puna imena i prezimena zajmodavca i zajmoprimca
Adrese stalnog ili privremenog boravišta
OIB-ove obiju strana (obvezno od 2023.)
Datum i mjesto sklapanja ugovora

Precizno definiran iznos zajma

Iznos mora biti naveden:

Numerički u eurima (npr. 5.000,00 EUR)
Slovima (npr. "pet tisuća eura")
Valuta MORA biti EUR — od 1. siječnja 2023. kuna više nije zakonsko sredstvo plaćanja

Rokovi i način vraćanja

Jasno definirajte:

Datum dospijeća (jednokratno vraćanje) ili raspored rata
IBAN račun za uplatu — nikada ne ostavljajte "gotovinski način"
Posljedice kašnjenja s plaćanjem

Stručnjaci savjetuju da sve transakcije budu evidentirane putem bankovnog računa. Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore iz 2025., 89% sporova oko privatnih zajmova proizlazi iz nedostatka papirnog traga kod gotovinske predaje novca. [Izvor: HGK, Analiza privatnih zajmova 2025]

Kamatna stopa ili izjava o beskamatnosti

Ugovor MORA eksplicitno navesti:

Godišnju kamatnu stopu (ako je kamatni zajam)
Izjavu "Zajam je beskamatni" (ako nema kamate)
Način obračuna kamate (jednostavna ili složena)

Kamatne stope i zatezne kamate u 2026. godini

Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija propisuju obvezne referentne kamatne stope koje se primjenjuju na zajmove između povezanih osoba i zatezne kamate kod kašnjenja s plaćanjem.

Zajmovi između povezanih osoba (tvrtka-vlasnik)

Prema Pravilniku Ministarstva financija za 2026. godinu, propisana kamatna stopa za zajmove između povezanih osoba iznosi 2,65% godišnje (pad s 4,38% u 2025.). [Izvor: Ministarstvo financija, Pravilnik o transfernim cijenama 2026]

Ovo je ključno za vlasnike tvrtki:

Ako tvrtka pozajmi novac direktoru po stopi nižoj od 2,65% (ili beskamatno), razlika se smatra oporezivom koristi
Porezna osnovica tvrtke mora se povećati za taj iznos
Pozajmljivanje bez formalnog rješenja skupštine može rezultirati kaznom od 920,00 EUR

Zakonske zatezne kamate za prvu polovicu 2026.

Prema objavi Hrvatske narodne banke, za razdoblje 1. siječnja – 30. lipnja 2026., zakonske zatezne kamate iznose:

Vrsta odnosa	Zatezna kamata
Trgovački ugovori (B2B)	10,15%
Zajmovi između privatnih osoba	5,15%
Potrošački krediti	5,15%

[Izvor: HNB, Odluka o visini zateznih kamata 2026]

Važno: Hrvatski zakon strogo zabranjuje anatocizam — obračunavanje kamate na kamatu. Zatezna kamata može se obračunavati samo na glavnicu.

Solemnizacija kod javnog bilježnika — ključ za brzu naplatu

Iako je privatno sastavljen i potpisan ugovor pravno valjani, solemnizacija kod javnog bilježnika pretvara ga u ovršnu ispravu, omogućavajući izravnu naplatu bez sudskog postupka.

Razlika između "običnog" ugovora i solemniziranog:

Značajka	Privatni ugovor	Solemniziran ugovor
Pravna valjanost	✓ Valjani	✓ Valjani
Trošak izrade	0 EUR	50-150 EUR
Ovršna klauzula	✗ Nema	✓ Ima
Postupak naplate	Tužba → Sudski postupak (6-24 mjeseca)	Izravna ovrha preko FINA-e (2-4 tjedna)
Troškovi spora	500-3.000 EUR (odvjetnik + sudske pristojbe)	Minimalni (samo ovršni troškovi)

Primjer iz prakse: Ako zajmoprimac ne vrati 10.000 EUR po dospijeću, sa solemniziranim ugovorom zajmodavac može odmah podnijeti prijedlog za ovrhu FINA-i i blokirati račune dužnika. Bez solemnizacije, mora pokrenuti parnični postupak koji u Zagrebu traje prosječno 14 mjeseci.

Javni bilježnici u većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek) naplaćuju solemnizaciju prema Tarifi javnobilježničkih pristojbi — za zajam od 5.000 EUR trošak je oko 80-100 EUR.

Porezne obveze i prijava ugovora o zajmu

Porezna uprava intenzivno nadzire ugovore o zajmu, posebno između povezanih osoba, jer su čest način prikrivanja dividendi ili neoporezivog dohotka.

Zajmovi između privatnih osoba (fizičkih osoba)

Ako zajam ne uključuje kamatu ili je kamata ispod tržišne:

Ne postoji obveza plaćanja poreza na dohodak (kamata nije ostvarena)
Ugovor NE mora biti prijavljen Poreznoj upravi
Preporuka: čuvajte bankovne izvode kao dokaz transakcije minimalno 6 godina

Zajmovi tvrtka-vlasnik (pravna-fizička osoba)

Tvrtke moraju:

Prijaviti sve transakcije s povezanim osobama putem obrasca PD-IPO uz godišnju poreznu prijavu
Primijeniti minimalnu propisanu kamatnu stopu (2,65% za 2026.)
Imati pisanu odluku skupštine ili uprave o odobravanju zajma

Prema analizi poreznih savjetnika RRiF iz 2025., nepravilno dokumentirani zajmovi između vlasnika i tvrtki najčešći su razlog poreznih inspekcija malih poduzeća.

Nova EU regulativa i hrvatski zakon o potrošačkim kreditima 2026.

U ožujku 2026. Ministarstvo financija predstavilo je nacrt novog Zakona o potrošačkim kreditima koji ujedinjuje dosadašnje propise i implementira Direktivu EU 2023/2225.

Ključne novosti:

Stroža pravila za peer-to-peer platforme za zajmove
Obavezno financiranje financijske pismenosti od strane banaka i kreditnih posrednika
Pojačana zaštita potrošača prije prodaje dugova agencijama za naplatu
Transparentnija pravila za "kupi sada, plati kasnije" (BNPL) sheme

[Izvor: EUR-Lex, Direktiva EU 2023/2225]

Iako se nova regulativa prvenstveno odnosi na institucionalne zajmodavce (banke, leasing kuće), stručnjaci upozoravaju da će pojačani nadzor utjecati i na privatne zajmove — Porezna uprava sve češće traži dokaze o izvoru novca kod većih privatnih transakcija.

Praktični koraci: kako sastaviti ugovor o zajmu korak po korak

Slijedite ove korake kako biste osigurali pravno valjani i provediv ugovor o zajmu.

Pripremite podatke obiju strana: Puna imena, adrese, OIB-ovi, IBAN računi.
Definirajte uvjete zajma: Točan iznos u EUR, rok vraćanja, kamatna stopa (ili izjava o beskamatnosti).
Sastavite ugovor: Koristite naslov "Ugovor o zajmu", ne "posudbi". Možete koristiti besplatne predloške s portala Hrvatskog pravnog centra ili angažirati odvjetnika (trošak 100-300 EUR).
Potpišite ugovor: Obje strane moraju vlastoručno potpisati svaku stranicu ugovora.
Solemnizacija (preporučeno): Odnesite ugovor javnom bilježniku za ovršnu klauzulu (trošak 50-150 EUR).
Izvršite transakciju: Prenesite novac isključivo bankovnim putem s naznakom "zajam prema ugovoru od [datum]".
Čuvajte dokumentaciju: Ugovor, bankovni izvodi, potvrde o primitku — minimalno 6 godina (zakonski rok zastare).

Najčešće greške prilikom sastavljanja ugovora o zajmu

Iz prakse pravnika i javnih bilježnika, ovo su najčešći propusti građana:

Korištenje termina "posudba" umjesto "zajam" — može rezultirati odbacivanjem ugovora na sudu
Gotovinska predaja novca bez dokaza — nemoguće dokazati da je transakcija uopće izvršena
Nedefinirana kamatna stopa — Porezna uprava može smatrati da postoji prikrivena korist
Nepostojanje OIB-ova — ugovor nije prihvatljiv za javnog bilježnika
Usmeni dogovori — pravno nevaljani za iznose iznad 100 EUR
Izostavljanje ovršne klauzule — prisiljava zajmodavca na dugotrajni sudski postupak