Kako ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj u 2026. godini

Što je besplatna pravna pomoć i kome je namijenjena

Besplatna pravna pomoć osigurava građanima s niskim primanjima pristup pravnim savjetima i sudskoj zastupanju bez troškova. U Hrvatskoj je regulirana Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći (NN 143/13, 98/19), a pravo na nju ima svatko čiji mjesečni prihod ne prelazi 441,44 EUR po članu kućanstva.

Sustav besplatne pravne pomoći u Hrvatskoj podijeljen je u dvije razine. Primarna pravna pomoć obuhvaća opće pravne informacije, savjete i izradu podnesaka — dostupna je širem krugu građana bez striktnih imovinskih uvjeta. Sekundarna pravna pomoć uključuje zastupanje pred sudom od strane odvjetnika te oslobođenje od sudskih pristojbi, ali se dodjeljuje samo onima koji ispunjavaju stroge kriterije imovinskog cenzusa.

Prema izvješću Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz početka 2026. godine, tijekom 2024. pruženo je 25.231 slučajeva primarne pravne pomoći, dok je sekundarna pomoć zatražena 2.905 puta. Najčešći korisnici su građani dobi od 50 do 70 godina, pri čemu žene čine 67% svih korisnika. Najveći broj zahtjeva odnosi se na obiteljsko pravo, radno pravo i socijalna prava. [Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 2026]

Tko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć — imovinski cenzus u 2026. godini

Pravo na sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju građani čiji mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi proračunsku osnovicu od 441,44 EUR, a ukupna vrijednost imovine ne smije biti viša od 26.486,16 EUR (60 proračunskih osnovica).

Zakon jasno definira dva kriterija:

• Prag prihoda: Mjesečni prihod po članu kućanstva ne smije prelaziti jednu proračunsku osnovicu — 441,44 EUR. U obzir se uzimaju svi prihodi: plaća, mirovina, socijalna pomoć, prihodi od iznajmljivanja.
• Prag imovine: Ukupna vrijednost imovine podnositelja i članova njegovog kućanstva ne smije prelaziti 26.486,16 EUR. Važno je napomenuti da se u vrijednost imovine ne uračunava nekretnina u kojoj podnositelj stanuje.

Državna tajnica Fadila Bahović istaknula je 2026. godine problem zastarjelog cenzusa. Tijekom 2024. zabilježen je pad zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći od 13% u odnosu na 2023. godinu. Razlog nije manji broj potrebitih, već nominalni rast plaća i mirovina zbog inflacije — mnogi ranjivi građani sada prelaze prag od 441,44 EUR, iako im je stvarna kupovna moć smanjena. Ministarstvo je najavilo izmjene Zakona kako bi se pragovi prilagodili. [Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 2026]

Izuzeci od imovinskog cenzusa

Zakon predviđa mogućnost odobravanja sekundarne pravne pomoći čak i osobama koje neznatno prelaze propisani prag, ukoliko bi plaćanje odvjetnika ugrozilo njihov osnovni život. Ova diskrecijska ovlast županijskih upravnih tijela omogućava fleksibilnost u iznimnim slučajevima.

Kako zatražiti primarnu pravnu pomoć — postupak korak po korak

Primarnu pravnu pomoć možete zatražiti bez formalnog zahtjeva — dovoljno je nazvati, poslati e-mail ili posjetiti ovlaštenog pružatelja usluge. Usluga je besplatna i dostupna svim građanima bez obzira na prihode.

Primarna pravna pomoć najdostupnija je razina sustava. Ovlašteni pružatelji uključuju:

1. Upravni odjeli u županijama — svaka županija ima određeno tijelo nadležno za pružanje primarne pravne pomoći.
2. Grad Zagreb — Ured za besplatnu pravnu pomoć, Zapoljska 1.
3. Ovlaštene udruge civilnog društva — u travnju 2026. godine država je dodijelila preko 1 milijun EUR (1.000.637,86 EUR) za 22 ovlaštene udruge u novom trogodišnjem ciklusu financiranja (2026–2028) u ukupnoj vrijednosti 3.022.500 EUR. [Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 2026]
4. Pravne klinike na pravnim fakultetima — Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Pravne klinike — kvaliteta unatoč besplatnosti

Postoji zablude da pravne klinike pružaju amaterske savjete jer ih daju studenti. Međutim, prof. dr. sc. Ivana Kanceljak, voditeljica Pravne klinike u Zagrebu, ističe strogu kontrolu kvalitete. Studenti ne daju savjete na licu mjesta — svaki savjet prolazi temeljitu provjeru mentora sa fakulteta, vanjskih suradnika, sudaca i iskusnih odvjetnika prije nego što se dostavi građaninu. [Izvor: Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2026]

Kako zatražiti sekundarnu pravnu pomoč — formalni postupak

Za sekundarnu pravnu pomoć potrebno je podnijeti pismeni zahtjev uz propisanu izjavu o imovini i prihodima nadležnom županijskom upravnom tijelu. Ako se zahtjev odobri, dobivate odvjetnika i oslobođenje od sudskih pristojbi.

Postupak uključuje sljedeće korake:

1. Preuzimanje obrasca zahtjeva — obrazac možete preuzeti na web stranicama županijskih upravnih tijela ili osobno u njihovim uredima.
2. Popunjavanje izjave o imovini i prihodima — morate navesti sve prihode članova kućanstva, vrijednost nekretnina (osim one u kojoj stanujete), vozila i štednje.
3. Podnošenje zahtjeva — zahtjev se podnosi nadležnom upravnom odjelu županije prema mjestu prebivališta podnositelja.
4. Odluka o zahtjevu — tijelo donosi odluku u zakonskom roku. Ako se zahtjev odobri, podnositelju se dodjeljuje odvjetnik s liste ovlaštenih odvjetnika.
5. Zastupanje i oslobođenje troškova — odvjetnik preuzima slučaj, a podnositelj je oslobođen sudskih pristojbi i troškova odvjetnika.

Što ako vam zahtjev odbiju?

Na odluku o odbijanju možete podnijeti žalbu nadležnom ministarstvu u roku od 15 dana. Žalba mora sadržavati obrazloženje zašto smatrate da ispunjavate uvjete.

Najčešća pravna područja i primjeri iz prakse

Većina zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći odnosi se na obiteljsko pravo (razvodi, skrbništvo), radno pravo (otkazi, neisplaćene plaće) i socijalna prava (mirovine, invalidnine).

Primjer iz prakse: Mirela (52) iz Splita, umirovljenica s mirovinom od 420 EUR, zatražila je besplatnu pravnu pomoć za razvod braka i podjelu imovine. Budući da njezin prihod ne prelazi 441,44 EUR, odobrena joj je sekundarna pravna pomoć — dobila je odvjetnika koji ju je zastupao u postupku bez ikakvih troškova.

Prekogranični sporovi i EU građani — vaša prava u 2026. godini

Hrvatski Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći usklađen je s EU Direktivom 2003/8/EZ, što znači da građani EU i zakoniti stanovnici drugih država članica mogu zatražiti besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.

Ova odredba posebno je važna u prekograničnim sporovima — primjerice, ako ste hrvatski državljanin i trebate pravnu pomoć u drugoj državi EU, ili obrnuto. Zakon eksplicitno regulira prekogranične sporove, omogućavajući pristup pravosuđu bez obzira na državljanstvo, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva zakonito boravi u Hrvatskoj ili je građanin EU. [Izvor: EUR-Lex, Direktiva 2003/8/EZ]

Praktičan primjer prekograničnog spora

Marko iz Osijeka radio je u Austriji i tamo doživio radnu ozljedu. Vratio se u Hrvatsku i treba pravnu pomoć za pokretanje postupka protiv austrijskog poslodavca. Budući da ispunjava imovinski cenzus, može zatražiti besplatnu pravnu pomoć u Hrvatskoj za prekogranični spor.

Najčešće greške i zablude o besplatnoj pravnoj pomoći

Mnogi građani ne znaju da zaposlene osobe i umirovljenici mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć, ili misle da je usluga pravnih klinika nekvalitetna jer je pružaju studenti.

Najčešće zablude uključuju:

• Zabluda: „Besplatna pravna pomoć je samo za beskućnike ili nezaposlene."
  Činjenica: Zaposlene osobe i umirovljenici također mogu kvalificirati. Ključan je prihod po članu kućanstva, ne status zaposlenosti.
• Zabluda: „Pravne klinike daju amaterske savjete jer savjetuju studenti."
  Činjenica: Svi savjeti prolaze rigoroznu provjeru profesora, sudaca i odvjetnika prije izdavanja. Kvaliteta je visoka.
• Zabluda: „Ako imam stan, ne mogu dobiti pomoć."
  Činjenica: Nekretnina u kojoj stanujete ne uračunava se u imovinski cenzus od 26.486,16 EUR.
• Zabluda: „Moram ići na sud da bih dobio/la besplatnu pravnu pomoć."
  Činjenica: Primarnu pravnu pomoć možete dobiti jednostavnim pozivom ili e-mailom — ne trebate ići nikamo ako ne želite.

Kontraintuitivan nalaz — pad zahtjeva tijekom inflacije

Tijekom 2024. godine, u periodu visoke inflacije i ekonomskog pritiska, broj zahtjeva za besplatnom pravnom pomoći paradoksalno je pao za 13%. Razlog je što je inflacija uzrokovala nominalni rast plaća i mirovina, što je umjetno gurnulo građane iznad strogog zakonskog praga od 441,44 EUR, iako im je stvarna kupovna moć smanjena. Ovaj kontraintuitivan nalaz pokazuje hitnu potrebu za prilagodbom zakonskih pragova. [Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 2026]

Financiranje sustava i plan za 2026–2028

U travnju 2026. godine država je povećala financiranje primarne pravne pomoći za 15% u odnosu na 2025. godinu. Novi trogodišnji ciklus (2026–2028) vrijedan je ukupno 3.022.500 EUR.

Sredstva su raspodijeljena na 22 ovlaštene udruge i 4 sveučilišne pravne klinike. Ovo povećanje financiranja omogućava proširenje kapaciteta i dostupnosti usluge, osobito u manjim gradovima poput Rijeke i Osijeka gdje je potražnja rasla. [Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, 2026]

Ministarstvo je također najavilo plan digitalizacije sustava — do kraja 2026. godine planira se pokrenuti online platforma za podnošenje zahtjeva za primarnu pravnu pomoć, što će dodatno olakšati pristup građanima.