Na kojim mjestima se zaustavlja krvarenje (PRVA POMOĆ – pritiskom na arteriju)

Na kojim mjestima se zaustavlja krvarenje pritiskom na arteriju

Arterijsko krvarenje predstavlja jednu od najopasnijih situacija u pružanju prve pomoći. Prepoznaje se po jarko crvenoj boji krvi koja šiklja u ritmu otkucaja srca. Bez brzog i pravilnog postupanja, osoba može izgubiti opasne količine krvi u vrlo kratkom vremenu.

Tehnika pritiska na arteriju temelji se na anatomskom poznavanju mjesta gdje glavne arterije prolaze blizu površine kože i mogu se pritisnuti prema kosti ili čvrstoj podlozi. Ovaj postupak privremeno prekida dotok krvi u područje ispod mjesta pritiska, omogućujući kontrolu krvarenja dok se ne pripremi definitivni zavoj ili medicinska pomoć.

Anatomska osnova zaustavljanja krvarenja

Ljudski cirkulacijski sustav sastoji se od mreže arterija različitih veličina. Glavne arterije, poput karotidne, brahijalne ili femoralne, nose velike količine krvi i njihovo oštećenje može dovesti do brzog gubitka krvi. Ove arterije na određenim mjestima prolaze relativno površno, što omogućuje njihov pritisak u slučaju potrebe.

Uspješnost tehnike ovisi o pravilnom pozicioniranju prstiju ili dlana na točno određenim anatomskim orijentirima. Pritisak mora biti dovoljno jak da komprimira arteriju, ali ne pretjeran da ne ošteti okolna tkiva.

Lokacija krvarenja	Arterija za pritisak	Mjesto pritiska	Tehnika
Lice (donja vilica)	Licijska arterija	3 cm od kuta vilice	Pritisak prstom
Sljepoočni predjel	Sljepoočna arterija	1 prst ispred uha	Pritisak prstom
Zatiljak	Zatiljna arterija	2 prsta iza uha	Pritisak prstom
Vrat i glava	Karotidna arterija	4-5 cm iznad ključne kosti	Pritisak prema kralježnici
Gornji udovi	Brahijalna arterija	Sredina nadlaktice	Pritisak prema kosti
Donji udovi	Femoralna arterija	Rub zdjelice	Pritisak oba palca

U SLUČAJU KRVARENJA NA LICU, imamo tri tipična mjesta, i to:

a) na rubu donje vilice, tri centimetra od kuta vilice — za ličnu arteriju; pritisak prstom kasnije mogu zamijeniti jastučić ili povezi

b) kod krvarenja u sljepoočnom predjelu treba pritisnuti sljepoočnu arteriju jedan prst ispred uha; pritisak prsta kasnije može zamijeniti jastučić kao i u prvom slučaju

c) kod krvarenja iz zatiljka mora se pritisnuti zatiljna arterija dva prsta iza uha, daljnji je pritisak isti kao i kod naprijed navedenih slučajeva.

Krvarenja na licu mogu biti posebno dramatična zbog bogate vaskularizacije ove regije. Važno je napomenuti da se pritisak na licu može održavati dulje nego na vratu, jer ne postoji opasnost od kompresije dišnih putova.

Kada i kako pritisnuti arteriju:

1. Kod jakih krvarenja na VRATU i GLAVI treba pritisnuti arteriju carotis četiri-pet centimetara iznad zgloba prsne i ključne kosti, a tri centimetra od sredine vrata, i to prema vanjskoj strani vrata.

2. Arterija se pritišće na VRATNOJ KRALJEŽNICI, a potrebno je paziti da se ne povrijede dušnik ili velike vene na vratu. Pritisak prstom ne smije se zamijeniti nikakvim jastučićem sa zavojem jer bi mogle nastupiti neugodne posljedice zbog stezanja vrata.

Posebne mjere opreza kod pritiska na karotidnu arteriju

Pritisak na karotidnu arteriju zahtijeva posebnu pažnju jer se radi o glavnoj arteriji koja opskrbljuje mozak krvlju. Nikada se ne smiju istovremeno pritisnuti obje karotidne arterije jer bi to moglo dovesti do gubitka svijesti ili čak smrti. Pritisak se vrši samo na strani krvarenja, a maksimalno trajanje ne smije prelaziti 10 minuta.

3. Kod krvarenja iz GORNJIH UDOVA ponekad se ramena arterija (Subclavia) mora pritisnuti, i to na prvo rebro. Pritisnuti treba u sredini ključne kosti, a glavu bolesnika nagnuti prema povrijedenoj strani i spuštenim ramenom. Na desnoj strani pritisak se vrši lijevim palcem, a na lijevoj desnim. Pritisak s jastučićem ne smije se koristit.

4. Pazušnu arteriju teško je pritisnuti prstom, pa se zato krvarenje lakše zaustavi ako se u pazuh stavi jastuk koji se steže prema ramenu. Ruku zatim treba stegnuti uz grudni koš.

5. Nadlaktična arterija pruža se između mišića i kosti s unutrašnje strane nadlaktice. Pritisak prstima vrši se u sredini nadlaktice, i to prema kosti. Pritisak na mišiće ne daje željene rezultate. Ako se krvarenje ne može zaustaviti pritiskom prstiju, tada se može upotrijebiti već gore spomenuti zavoj koji treba staviti iznad same rane.

Tehnike za gornje udove

Krvarenja na gornjim udovima česta su kod radnih nezgoda, prometnih nesreća ili sportskih ozljeda. Brahijalna arterija, glavna arterija nadlaktice, lako se palpira na unutrašnjoj strani ruke između bicepsa i tricepsa. Pritisak se vrši prema humerusu (kost nadlaktice) koristeći tri do četiri prsta.

6. Kod krvarenja iz ŠAKE moraju se pritisnuti obje arterije, lakatna i palčana. Te se dvije arterije spajaju u dlanu i zato se moraju istovremeno pritisnuti. Ako se krvarenje ne zaustavlja, treba upotrijebiti Esmarhovu povesku.

Tehnike za donje udove

7. Kod krvarenja iz DONJIH UDOVA treba pritisnuti bedrenu arteriju na rub zdjelice. To se radi tako da se prstima ruku obuhvati vanjska i unutrašnja strana bedra, a s oba se palca pritišće arterija. Dobro je ako je bedro malo zgrčeno. Kod nižih krvarenja na udovima može se upotrijebiti Esmarhova poveska.

8. Kod krvarenja na POTKOLJENICI I STOPALU treba pritisnuti obje arterije, i to cjevaničnu i lisnu. Najbolje je pritisnuti u predjelu skočnog zgloba iza zglobnih izdanaka, i to na petnu kost. Ako pritisak ne uspije, treba upotrijebiti spomenutu povesku.

9. Kod neobično jakih krvarenja donjih udova, u BLIZINI PREPONE, gdje se arterija uvukla u trbušnu šupljinu, te nije moguć pritisak prstima na rub zdjelice, treba pokušati šakama pritisnuti trbušnu aortu. Ona ide lijevom stranom kičmenog stupa i zato je treba snažno pritisnuti uz kičmeni stup.

Posebnosti femoralne arterije

Femoralna arterija najveća je arterija donjih udova i njena ozljeda može dovesti do brzog i obilnog krvarenja. Nalazi se u preponskoj regiji gdje se može pritisnuti prema stidnoj kosti. Zbog dubine na kojoj se nalazi, potreban je snažan pritisak obaju palčeva ili čak cijele šake.

Opće mjere i sigurnosni protokoli

10. Kod arterijalnih krvarenja moraju se poduzeti opće mjere: izvršiti pritisak prstima na dovodnu arteriju, a u međuvremenu prirediti jastučić sa zavojem ili Esmarhovu povesku. Ako jastučić svojim pritiskom nije dao željene rezultate, treba staviti povez, ali ne dulje od trideset minuta. Zimi je potreban osobito velik oprez.

Vremenska ograničenja i rotacija

Kontinuirani pritisak na arteriju ne smije se održavati dulje od 30 minuta zbog opasnosti od nekroze tkiva. Ako je potrebno dulje održavanje kontrole krvarenja, pritisak se mora povremeno oslabiti na 1-2 minute kako bi se omogućila cirkulacija krvi u tkivima ispod mjesta pritiska.

Kombiniranje tehnika

U praksi se često kombiniraju različite tehnike zaustavljanja krvarenja. Pritisak na arteriju služi kao privremena mjera dok se priprema direktni pritisak na ranu, elevacija ozlijeđenog dijela ili aplikacija turniketa. Važno je održati pritisak na arteriju dok se ne uspostavi alternativna kontrola krvarenja.

Prepoznavanje arterijskog krvarenja

Arterijsko krvarenje razlikuje se od venskog po nekoliko ključnih karakteristika. Arterijska krv je svetlo crvena zbog visokog sadržaja kisika, dok je venska krv tamnija. Arterijsko krvarenje šiklja pod pritiskom sinkrono s otkucajima srca, dok vensko krvarenje teče kontinuirano.

Brzina gubitka krvi kod arterijskog krvarenja može biti dramatična. Osoba može izgubiti do 40% ukupne količine krvi u roku od 10-15 minuta kod ozljede velike arterije poput femoralne ili karotidne.

Edukacija i trening

Tehnike pritiska na arteriju najbolje se uče kroz praktične vježbe na manekenu ili pod nadzorom instruktora. Hrvatski Crveni križ redovito organizira tečajeve prve pomoći gdje se mogu naučiti ove životno važne vještine.

Važno je redovito osvježavati znanje jer se u stresnim situacijama može zaboraviti pravilna tehnika. Preporučuje se ponavljanje tečaja svake dvije godine ili češće za osobe koje rade u rizičnim zanimanjima.

Pravni aspekti pružanja prve pomoći

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, nepružanje pomoći osobi u opasnosti kažnjivo je djelo. S druge strane, osobe koje pružaju prvu pomoć u dobroj namjeri zaštićene su od odgovornosti za eventualne posljedice, osim u slučaju krajnje nepažnje.

Izvori

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo - Prva pomoć
• Hrvatski Crveni križ - Tečajevi prve pomoći
• Kazneni zakon Republike Hrvatske