Što je "Kako posle nas"?

To je popularna pop balada srpskog pjevača Saše Kovačevića iz 2011. godine koja je ostvarila veliki uspjeh u cijeloj regiji, a danas ponovno stječe popularnost među mlađom generacijom putem društvenih mreža.

Koliko koštaju ulaznice za koncerte Saše Kovačevića u Hrvatskoj?

Za turneju 2026. godine u Hrvatskoj, cijena standardne ulaznice za stajanje iznosi 40,50 eura, u što je uključen PDV i naknada sustava za prodaju ulaznica od 1,50 eura.

Gdje se održavaju koncerti Saše Kovačevića u Hrvatskoj?

U sklopu turneje "JEDINA", koncerti se održavaju u Rijeci (prostor Exportdrvo) 23. listopada 2026. te u Puli (Dom sportova Mate Parlov) 24. listopada 2026. godine.

Kako se reguliraju autorska prava za regionalne izvođače u Hrvatskoj?

Organizatori koncerata dužni su platiti 4% od bruto prihoda prodanih ulaznica HDS ZAMP-u, koji potom ta sredstva, sukladno međunarodnim ugovorima i EU direktivama, prosljeđuje matičnim agencijama izvođača.

Kako "Posle nas" Saše Kovačevića oblikuje regionalnu pop scenu u Hrvatskoj

"Kako posle nas" je prepoznatljiva pop balada srpskog pjevača Saše Kovačevića iz 2011. godine koja bilježi kontinuiranu slušanost u Hrvatskoj. Pjesma predstavlja ključan primjer dugovječnosti regionalne glazbe koja se na hrvatskom tržištu održava kroz digitalne platforme i visokoprofitabilne, rasprodane koncerte.

U kontekstu hrvatske kulture i društva, regionalna pop glazba zauzima specifičan, ali dominantan prostor. Dok se tradicionalni mediji često fokusiraju na domaću produkciju, komercijalni uspjeh regionalnih izvođača vođen je izravnom potražnjom publike. Turneja "JEDINA: 20 godina zajedničkih emocija", koja obilježava dva desetljeća karijere Saše Kovačevića, donosi velike dvoranske koncerte u hrvatske gradove, naglašavajući ekonomski i kulturni utjecaj ovakvih glazbenih događaja na lokalno tržište.

Fenomen pjesme "Kako posle nas" i regionalna pop glazba

Pjesma "Kako posle nas" funkcionira kao međugeneracijski hit koji je svoju popularnost u Hrvatskoj obnovio putem viralnih trendova na društvenim mrežama. Sociološki gledano, ovakva glazba djeluje kao kulturni most koji zaobilazi tradicionalne medijske barijere.

Iako bi se moglo pretpostaviti da je "Kako posle nas" isključivo nostalgična pjesma namijenjena milenijalcima koji su pratili njezinu originalnu objavu 2011. godine, podaci s digitalnih platformi pokazuju drugačiju sliku. Pjesma je doživjela masovni povratak među pripadnicima Generacije Z, prvenstveno putem platforme TikTok. Demografska slika publike koja kupuje ulaznice za turneju snažno je nagnuta prema mladima koji su u vrijeme izlaska pjesme bili u ranom djetinjstvu, što dokazuje da je riječ o aktualnom viralnom fenomenu, a ne samo o naslijeđenom hitu.

Kulturni sociolozi ističu da glazba na Balkanu funkcionira kao primarni kulturni most. Dok se državni mediji, poput HRT-a, tradicionalno fokusiraju na domaće kulturne događaje, manifestacije i sport, komercijalni uspjeh regionalnih izvođača organski je generiran. Digitalne platforme poput YouTubea i Spotifyja, u kombinaciji s radom neovisnih promotora, omogućuju izvođačima zaobilaženje tradicionalnih institucionalnih nadzornika (gatekeepers), stvarajući izravan odnos s hrvatskom publikom.

Kako funkcionira organizacija regionalnih koncerata u Hrvatskoj

Organizacija koncerata regionalnih izvođača u Hrvatskoj podliježe strogim poreznim i autorskim pravilima. Suprotno čestim zabludama, značajan dio generiranog prihoda od prodaje ulaznica ostaje unutar hrvatskog gospodarskog sustava.

Jedna od najčešćih zabluda vezanih uz gostovanja stranih i regionalnih izvođača jest da cjelokupni prihod od koncerata napušta Hrvatsku. Stvarnost je znatno drugačija jer je organizacija velikih koncerata duboko integrirana u lokalno gospodarstvo. Prema hrvatskim zakonima, svaki komercijalni koncert s prodajom ulaznica strogo je reguliran. Organizatori su dužni platiti 25% poreza na dodanu vrijednost (PDV) na produkcijske troškove, kao i naknade za najam gradskih prostora.

Uz to, prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 111/21), organizatori moraju platiti autorsku naknadu. Hrvatsko društvo skladatelja (HDS ZAMP) za ovakve događaje propisuje naknadu u iznosu od 4% od bruto prihoda ostvarenog prodajom ulaznica. Ova sredstva, zajedno s troškovima lokalne produkcije, zaštitara, tehničara i ugostitelja, čine snažnu financijsku injekciju za hrvatske gradove u kojima se koncerti održavaju.

Stavka u organizaciji	Opis obveze i udio
HDS ZAMP naknada	4% od bruto prihoda prodanih ulaznica
Porezne obveze (PDV)	25% na usluge produkcije i najma
Lokalna infrastruktura	Najam dvorana (npr. Exportdrvo Rijeka, Dom sportova Pula), honorari tehničkog osoblja

Koliko koštaju ulaznice za turneju "JEDINA" u Hrvatskoj?

Cijena standardne ulaznice za stajanje na hrvatskoj turneji Saše Kovačevića iznosi 40,50 eura. U taj iznos uključeni su hrvatski PDV i standardna naknada za izdavanje ulaznice od strane ovlaštenih distributera.

Cijene ulaznica za kulturne i zabavne događaje u Hrvatskoj bilježe rast, što je usklađeno s općim ekonomskim kretanjima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu [Izvor: DZS, 2026], cijene u kategoriji "Rekreacija, sport i kultura" u Hrvatskoj su na godišnjoj razini porasle za 2,4%. Ova inflacija izravno se odražava na rastuće troškove koncertne produkcije, najma opreme i, posljedično, cijena ulaznica.

Za nadolazeću turneju, pretprodajna cijena standardne ulaznice (Stajanje) iznosi 40,50 eura. U ovu cijenu ugrađena je i naknada sustava za prodaju ulaznica (poput Eventima) koja iznosi 1,50 eura po ulaznici. Potrošačima se strogo savjetuje kupnja isključivo putem ovlaštenih kanala kako bi se izbjegle prevare i preprodaja (scalping), što je čest problem kod visoko traženih regionalnih koncerata.

Lokacije i datumi koncerata u Hrvatskoj

Rijeka: Koncert se održava u prostoru Exportdrvo, u petak, 23. listopada 2026. godine s početkom u 20:00 sati.
Pula: Koncert je zakazan u Domu sportova Mate Parlov, u subotu, 24. listopada 2026. godine s početkom u 20:00 sati.

Utjecaj autorskih prava i EU regulativa na regionalne izvođače

Izvođenje pjesama u Hrvatskoj podliježe prekograničnim okvirima o autorskim pravima jer je Hrvatska članica EU, dok su mnogi regionalni izvođači izvan nje. Naknade prikupljene putem HDS ZAMP-a prenose se matičnim agencijama izvođača.

S obzirom na to da je Saša Kovačević izvođač iz Srbije, države izvan Europske unije, njegovi nastupi i distribucija glazbe u Hrvatskoj regulirani su međunarodnim ugovorima i EU direktivama. Direktiva EU-a o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (DSM) osigurava strogu naplatu i distribuciju autorskih prava. Kada se pjesma "Kako posle nas" izvodi uživo u Puli ili Rijeci, HDS ZAMP prikuplja sredstva koja se zatim prosljeđuju srpskoj organizaciji SOKOJ, sukladno međunarodnim WIPO sporazumima.

Zanimljivo je usporediti financiranje ovakvih događaja s domaćom produkcijom. Ministarstvo kulture i medija [Izvor: Ministarstvo kulture, 2026] alociralo je gotovo 2,5 milijuna eura za potporu domaćoj glazbenoj i izvedbenoj umjetnosti. Za razliku od domaćih projekata, komercijalni koncerti regionalnih pop zvijezda funkcioniraju isključivo na principima slobodnog tržišta, bez ikakvih državnih subvencija, oslanjajući se u potpunosti na prodaju ulaznica i privatna sponzorstva.

Zašto regionalna glazba dominira hrvatskim tržištem?

Regionalna pop glazba dominira tržištem zbog visoke produkcijske kvalitete i izravne povezanosti s publikom putem digitalnih platformi. Ovi izvođači redovito obaraju rekorde prodaje ulaznica unatoč izostanku potpore tradicionalnih institucija.

Analitičari glazbene industrije redovito ističu dominaciju regionalne pop glazbe na hrvatskom tržištu, što je vidljivo i na ljestvicama poput Billboard Croatia Songs. Godišnja izvješća HDS ZAMP-a kontinuirano pokazuju da glazbeni događaji uživo i koncerti regionalnih izvođača obaraju rekorde u prihodima. To ukazuje na masovnu, održivu potražnju za ovakvim tipom zabave.

Uspjeh turneje "JEDINA" dokazuje da emotivne pop balade iz 2000-ih i 2010-ih imaju ogroman potencijal zadržavanja publike (staying power). Iako se suočavaju s nedostatkom medijskog prostora na javnim servisima, ovi izvođači kompenziraju to kroz vrhunsku dvoransku produkciju, napredne marketinške kampanje na društvenim mrežama i stvaranje izravnog, emotivnog odnosa s publikom u Hrvatskoj.