Kako postati novinar bez fakulteta

Da biste postali novinar bez fakulteta u Hrvatskoj, potrebno je započeti s objavljivanjem autorskih tekstova u lokalnim ili neprofitnim medijima. Zakon o medijima ne propisuje stručnu spremu za ovu profesiju, isplata se vrši putem ugovora o autorskom djelu, a novinarski status dokazuje se objavljenim radovima, a ne diplomom.

Novinarstvo u Hrvatskoj nije regulirana profesija poput medicine, arhitekture ili prava. To znači da put do medijskog prostora ne ovisi isključivo o formalnom obrazovanju, već o sposobnosti pronalaska, obrade i artikulacije informacija. Mnogi urednici u hrvatskim medijskim kućama prednost daju kandidatima s razvijenim vještinama pisanja, općom informiranošću i visokom razinom znatiželje, neovisno o tome posjeduju li diplomu Fakulteta političkih znanosti ili nekog drugog visokog učilišta. U praksi, osobe sa stručnim znanjem iz područja ekonomije, prava, pa čak i oni bez ikakve diplome, često postaju vrhunski istraživački novinari upravo zbog svog specifičnog znanja i upornosti.

Što zakon kaže o novinarstvu bez fakulteta?

Zakon o medijima u Hrvatskoj ne navodi fakultetsku diplomu kao uvjet za obavljanje novinarskog posla. Novinar se pravno definira isključivo prema aktivnosti prikupljanja, obrade i oblikovanja informacija namijenjenih javnoj objavi.

Prema hrvatskom zakonodavstvu, ne postoje pravne prepreke za rad u medijima osobama bez visokog obrazovanja. Zakon o medijima definira tko je novinar kroz prizmu samog rada, a ne kroz prizmu stečenog akademskog zvanja. Prema podacima Ministarstva kulture i medija [Izvor: Ministarstvo kulture i medija, 2026], država se ne miješa u kadrovsku politiku medijskih nakladnika, prepuštajući uredništvima slobodu odabira suradnika temeljem njihovih praktičnih sposobnosti.

Važno je istaknuti i europski pravni okvir. Europski akt o slobodi medija (EMFA), koji se u potpunosti primjenjuje u cijeloj Europskoj uniji, uključujući Hrvatsku, od kolovoza 2025. godine, pruža snažnu zaštitu svim medijskim djelatnicima. EMFA štiti uredničku neovisnost i izvore svih pojedinaca koji se bave novinarstvom, bez obzira na njihov formalni status zaposlenja ili obrazovanje. Ovaj akt štiti slobodne (freelance) novinare od državnog nadzora i političkog uplitanja, naglašavajući europski stav da se novinarstvo definira funkcijom javnog interesa koju obavlja, a ne diplomom.

Kako započeti novinarsku karijeru i izgraditi portfelj

Početak novinarske karijere bez diplome zahtijeva praktičan rad, pisanje za neprofitne medije i samostalno nuđenje tema urednicima. Fokus mora biti na kvaliteti teksta, istraživačkim vještinama i poštivanju medijske etike.

Pisanje za neprofitne medije i lokalne portale

Prvi korak za svakoga tko želi znati kako postati novinar bez fakulteta jest izgradnja portfelja (mape radova). Urednici žele vidjeti konkretne primjere vašeg pisanja. Najpristupačniji ulazak u medijski prostor često predstavljaju neprofitni mediji, specijalizirani blogovi i lokalni portali u gradovima poput Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka. Umjesto čekanja na otvaranje natječaja za posao, početnici bi trebali proaktivno osmišljavati teme i slati ih urednicima putem elektroničke pošte (takozvani pitching). Ako urednik prihvati temu, tekst se objavljuje i plaća, čime se stvara temelj za daljnji profesionalni razvoj.

Važnost poznavanja medijskog prava i etike

Iako formalno obrazovanje nije uvjet, nepoznavanje zakona ne oslobađa odgovornosti. Svaki novinar mora samostalno usvojiti osnove medijskog prava. To primarno uključuje razumijevanje Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima.

• Kleveta i sramoćenje: Nužno je razumjeti kaznenu odgovornost za iznesene tvrdnje i razliku između iznošenja činjenica i vrijednosnih sudova.
• Zakon o pravu na pristup informacijama: Ključan alat za dobivanje službenih podataka od tijela javne vlasti.
• Kodeks časti: Postavlja etičke standarde o provjeri izvora, pravu na ispravak i zaštiti privatnosti.

Budući da ne postoji stroga profesionalna standardizacija koju jamči diploma, teret etičkog izvještavanja pada na samoregulaciju i moralni kompas samog novinara.

Opcije zapošljavanja i načini isplate honorara

Rad novinara bez stalnog zaposlenja najčešće se odvija putem ugovora o autorskom djelu, koji nudi specifične porezne olakšice. Alternativa je registracija slobodnog zanimanja, otvaranje paušalnog obrta ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Jedna od najčešćih zabluda jest da morate otvoriti tvrtku kako biste bili plaćeni za pisanje. Medijske kuće mogu vas legalno platiti kao fizičku osobu putem Ugovora o autorskom djelu. Ovaj je oblik ugovora iznimno povoljan u Hrvatskoj jer se 30 % bruto honorara priznaje kao neoporezivi izdatak, što znači da je neto iznos koji autor prima veći u usporedbi s klasičnim ugovorom o djelu.

Za one koji s vremenom žele profesionalizirati svoj status i raditi za više medija istovremeno, postoje opcije registracije djelatnosti. Možete se prijaviti kao slobodni novinar pri Poreznoj upravi, pri čemu sami uplaćujete doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Druga je opcija otvaranje paušalnog obrta ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).

Koliko zarađuju novinari u Hrvatskoj?

Prema podacima Sindikata novinara Hrvatske i Državnog zavoda za statistiku iz 2026. godine, novinarske plaće zaostaju za državnim prosjekom, pri čemu značajan dio novinara zarađuje 1.000 EUR neto ili manje.

Unatoč velikoj javnoj vidljivosti profesije, novinarstvo je trenutno jedan od slabije plaćenih uredskih poslova u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna nacionalna neto plaća u Hrvatskoj sredinom 2026. godine iznosila je 1.555 EUR [Izvor: DZS, 2026]. S druge strane, primanja u medijskom sektoru znatno su niža.

Istraživanje koje je početkom 2025. godine provelo Hrvatsko novinarsko društvo (HND) pokazalo je zabrinjavajuću financijsku sliku struke:

1. 16,9 % novinara zarađuje manje od 500 EUR mjesečno.
2. 25,4 % zarađuje između 501 i 1.000 EUR.
3. 33,1 % ostvaruje prihode između 1.001 i 1.500 EUR.

U listopadu 2026. godine, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) istaknula je da mnogi, kako mladi tako i iskusni novinari, rade za neto plaće od 1.000 do 1.100 EUR, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka. Trenutno u Hrvatskoj djeluje nešto više od 3.000 aktivnih novinara, pri čemu se procjenjuje da između 15 % i 20 % njih radi kao freelanceri ili u nestandardnim radnim odnosima.

Kako postati član Hrvatskog novinarskog društva

Učlanjenje u Hrvatsko novinarsko društvo (HND) ne zahtijeva diplomu, već se temelji isključivo na dokazima o kontinuiranom objavljivanju novinarskih radova i poštivanju etičkog kodeksa.

Mnogi pogrešno smatraju da je za dobivanje novinarske iskaznice (pressice) zakonski obavezna sveučilišna diploma. Ni država ni krovna strukovna udruga ne postavljaju takav uvjet. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) omogućuje učlanjenje osobama bez fakulteta. Da biste postali član, morate priložiti dokaze o svom aktivnom novinarskom radu, što uključuje objavljene članke, reportaže ili radijske i televizijske priloge [Izvor: HND, 2026].

Osim dokaza o radu, ključan preduvjet za članstvo je poštivanje Kodeksa časti hrvatskih novinara. Članstvom u HND-u novinari bez diplome dobivaju službenu novinarsku iskaznicu, pravnu zaštitu u slučaju radnih sporova ili tužbi te pristup širokoj mreži profesionalaca. Time se dodatno potvrđuje činjenica da su u suvremenom novinarstvu objavljeni radovi i urednička podrška jedina stvarna valuta, dok formalno obrazovanje ostaje preporuka, a ne obveza.