Kako je umro novinar Marko Pantić i zdravstveni rizici u medijima

Novinar Marko Pantić preminuo je iznenada u dobi od 36 godina tijekom koncerta u Beogradu, 26. lipnja 2023. godine. Njegova tragična smrt povezana je sa srčanim zastojem, što je u javnosti otvorilo ozbiljna pitanja o ekstremnom stresu i zdravstvenim rizicima medijskih djelatnika.

Tko je bio novinar Marko Pantić?

Marko Pantić, u medijskim krugovima poznat kao 'Ludo Pero', bio je 36-godišnji novinar, televizijski voditelj i PR menadžer. Izgradio je karijeru radeći za brojne medijske kuće i vodeći popularne podcaste.

Pantićev rad u industriji zabave zahtijevao je stalnu prisutnost na javnim događajima, koncertima i noćnim snimanjima. Njegova karijera obuhvaćala je angažmane u tiskanim medijima i na televiziji, a bio je prepoznatljiv po specifičnom, dinamičnom stilu izvještavanja. Zbog velike povezanosti regionalne industrije zabave, njegov rad bio je praćen i u Hrvatskoj. Važno je razjasniti čestu zabludu u javnosti: Marko Pantić nije ista osoba kao Milan Pantić, srpski istraživački novinar koji je tragično ubijen 2001. godine. Radi se o dvije potpuno različite osobe iz različitih grana novinarstva. Zanimanje novinara u industriji zabave često se percipira kao glamurozno i opušteno, no stvarnost je prepuna neregularnog radnog vremena, neprekidne dostupnosti i visokog pritiska.

Kako je umro novinar Marko Pantić i okolnosti događaja

Marko Pantić preminuo je uslijed iznenadnog zdravstvenog zatajenja dok je prisustvovao glazbenom koncertu. Prema izvještajima, tragičan ishod nastupio je brzo i neočekivano, usred trajanja masovnog javnog događaja.

Detalji o tome kako je umro novinar Marko Pantić ukazuju na to da se radilo o iznenadnom medicinskom hitnom stanju, najvjerojatnije kardiovaskularne prirode. Brojni kolege i prijatelji potvrdili su da je preminuo 'dok je glazba svirala'. Javnost često iznenađuje činjenica da u slučajevima ovakvih hitnih medicinskih stanja na velikim koncertima, događaj rijetko biva odmah prekinut. Sigurnosni protokoli za masovna okupljanja nalažu da se izbjegava nagli prekid programa koji bi mogao izazvati masovnu paniku, stampedo i dodatne ozljede u publici. Brigu o pacijentu u takvim trenucima neprimjetno preuzimaju dežurne medicinske službe koje su zakonski obvezne biti prisutne na manifestacijama te provoditi evakuaciju kroz unaprijed definirane koridore.

Zdravstveni rizici i statistika kardiovaskularnih bolesti

Novinarstvo, posebice u sektoru zabave i PR-a, nosi visok rizik od sindroma sagorijevanja (burnout). Kronični stres, manjak sna i rad izvan standardnog vremena značajno povećavaju opasnost od srčanih udara.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku [Izvor: DZS, 2025], kardiovaskularne bolesti apsolutno su vodeći uzrok smrtnosti. Od otprilike 51.080 smrtnih slučajeva godišnje, više od 20.300 (gotovo 40%) pripisuje se bolestima cirkulacijskog sustava. DZS i javnozdravstveni podaci upozoravaju da su iznenadna medicinska stanja u stalnom porastu među radno aktivnim stanovništvom mlađim od 65 godina. Glavni faktori rizika specifični za medijsku industriju uključuju:

• Neredovito radno vrijeme i česte noćne smjene zbog praćenja događaja.
• Stalni pritisak rokova i visoka razina emocionalnog rada u odnosima s javnošću.
• Zanemarivanje preventivnih zdravstvenih pregleda uslijed nedostatka slobodnog vremena.

Stručnjaci za medicinu rada naglašavaju da dugotrajna izloženost ovakvim uvjetima može potaknuti fatalne srčane zastoje čak i kod naizgled zdravih osoba u tridesetim godinama, što dodatno objašnjava kontekst ove tragedije.

Zakonska regulativa i troškovi zdravstvene zaštite u Hrvatskoj

Radni uvjeti u Hrvatskoj definirani su Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu. Dok stalno zaposleni imaju osigurane preglede, slobodni novinari često sami snose troškove zdravstvene prevencije.

Mnogi novinari i PR menadžeri u Hrvatskoj rade kao slobodni profesionalci (freelanceri) te su njihova prava i statusi regulirani kroz registre Ministarstva kulture i medija. Za sigurnost na javnim događajima, organizatori su strogo obvezani angažirati hitne medicinske timove. Zakon o zdravstvenoj zaštiti jasno nalaže uvjete za javna okupljanja kako bi se osigurala brza reakcija u slučaju incidenata kakav je zadesio Pantića.

Kako medijski djelatnici mogu zaštititi svoje zdravlje?

Ključno je redovito obavljati kardiološke i preventivne preglede te poštivati smjernice o ravnoteži privatnog i poslovnog života. Europske direktive danas aktivno potiču smanjenje kulture stalne dostupnosti.

Kao država članica EU, Hrvatska primjenjuje regulative koje štite radnike od prekomjernog izrabljivanja. Europski akt o slobodi medija (EMFA) te Direktiva (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života ključni su mehanizmi za borbu protiv 'uvijek dostupne' kulture koja dominira medijima i PR agencijama. Kako bi smanjili rizike, stručnjaci preporučuju sljedeće korake:

1. Redoviti pregledi: Slobodni novinari prijavljeni pri Ministarstvu kulture i medija trebaju proaktivno ulagati u godišnje preglede srca i krvnih žila, čak i kada se osjećaju potpuno zdravo.
2. Upravljanje stresom: Postavljanje strogih granica u radnom vremenu smanjuje rizik od sindroma sagorijevanja i kroničnog umora.
3. Reakcija u hitnim situacijama: U slučaju zdravstvenih problema na terenu, građani i kolege trebaju odmah obavijestiti dežurno medicinsko osoblje na lokaciji ili nazvati broj 112.

Prema analizama i izvještajima [Izvor: HRT, 2026], prevencija i rana dijagnostika ostaju jedini pouzdan način sprječavanja iznenadnih tragedija kod mlađe radne populacije izložene visokom stresu.