Kako se ocjenjuje slobodna nastavna aktivnost u hrvatskim školama

Kako se ocjenjuje slobodna nastavna aktivnost u hrvatskim školama
Podijeli:

Pojam "slobodna nastavna aktivnost" u hrvatskom obrazovnom sustavu zakonski se definira kroz izvannastavne aktivnosti (INA). One se ne ocjenjuju brojčano (od 1 do 5) i ne utječu na opći prosjek ocjena učenika. Umjesto toga, sudjelovanje i trud učenika bilježe se opisno u e-Dnevniku i na završnoj svjedodžbi.

Što su izvannastavne aktivnosti i kako se razlikuju od izbornih predmeta?

Izvannastavne aktivnosti i izborni predmeti su dva različita oblika obrazovnog rada s potpuno drugačijim sustavom vrednovanja. Izvannastavne aktivnosti ocjenjuju se isključivo opisno, dok se izborni predmeti ocjenjuju brojčano i izravno ulaze u prosjek ocjena.

Zakonodavni okvir i podjela

Prema članku 35. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, škole su dužne organizirati različite oblike rada kako bi zadovoljile interese učenika. Česta je zabluda roditelja i učenika da svaka dodatna aktivnost u školi donosi ocjenu. Međutim, važno je razlikovati status pojedine aktivnosti.

Izborni predmeti, poput vjeronauka, informatike ili drugog stranog jezika, imaju unaprijed zadan kurikulum, ocjenjuju se ocjenama od 1 do 5, i ako učenik iz njih dobije negativnu ocjenu, mora na popravni ispit. S druge strane, izvannastavne aktivnosti poput dramske skupine, zbora, sportskih klubova ili novinara služe isključivo za razvoj specifičnih vještina i interesa.

Usporedba načina vrednovanja

KarakteristikaIzvannastavna aktivnost (INA)Izborni predmet
Način ocjenjivanjaOpisno (sudjelovanje)Brojčano (1 - 5)
Utjecaj na prosjekNe utječeIzravno utječe na prosjek
Obveznost pohađanjaObvezno nakon upisaObvezno nakon upisa
PrimjeriZbor, dramska, ekologija, sportInformatika, Vjeronauk, 2. strani jezik

Kako funkcionira ocjenjivanje i evidencija u e-Dnevniku?

Praćenje rada učenika u izvannastavnim aktivnostima odvija se isključivo kroz evidenciju prisutnosti i bilježenje napretka u e-Dnevniku. Učitelji redovito upisuju teme i formativno prate razvoj djeteta bez pritiska klasičnog ocjenjivanja.

Pravilnik o vrednovanju

Sukladno Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, učitelji i nastavnici obvezni su voditi evidenciju o radu učenika. Na kraju nastavne godine, u e-Dnevniku i na svjedodžbi, pod rubrikom izvannastavnih aktivnosti upisuje se samo naziv aktivnosti koju je učenik pohađao (npr. "Mali ekolozi" ili "Školski zbor").

Psihološki aspekt i motivacija učenika

Stručnjaci iz područja školske psihologije ističu da izostanak brojčanog ocjenjivanja ima izrazito pozitivan učinak na djecu. Omogućuje im razvoj socijalnih vještina, kreativnosti i emocionalne stabilnosti bez straha od akademskog neuspjeha. Ipak, srednjoškolski nastavnici primjećuju sustavni izazov: budući da se aktivnosti ne ocjenjuju brojčano, interes srednjoškolaca, koji su fokusirani na prosjek zbog upisa na fakultete, često opada. Zbog toga se preporučuje balansiranje obveza i ograničavanje na maksimalno dvije strukturirane aktivnosti tjedno kako bi se izbjeglo preopterećenje.

Zašto je Cjelodnevna škola (CDŠ) promijenila pristup aktivnostima?

Eksperimentalni program Cjelodnevne škole (CDŠ) integrira izvannastavne aktivnosti (B1 program) unutar školskog dana, što povećava dostupnost svim učenicima i eliminira dodatne financijske troškove za roditelje.

Financiranje i infrastrukturna podrška

Prema izvješćima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), program Cjelodnevne škole donio je značajne promjene u organizaciji. Izvannastavne aktivnosti (kategorizirane kao B1) sada su potpuno besplatne za roditelje. Kako bi se to omogućilo, Ministarstvo je eksperimentalnim školama osiguralo prosječno 300.000 EUR po školi za opremanje prostora i nabavu opreme. Učitelji koji provode B1 aktivnosti ili A2 programe potpore dobivaju dodatak na plaću do 25 %.

Zadovoljstvo učenika u novom sustavu

Dok su učenici eksperimentalnih škola pokazali pozitivne pokazatelje zadovoljstva, izvješće Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) iz srpnja 2026. godine, predstavljeno na HRT-u, navodi da su postignuća i zadovoljstvo učenika u 62 eksperimentalne škole bili tek nešto malo bolji u usporedbi s kontrolnim školama. Analize su pokazale da daroviti učenici u dobi od 10 do 14 godina u prosjeku sudjeluju u četiri različite izvannastavne aktivnosti, s naglaskom na STEM, sport i strane jezike.

Koja su pravila upisa i obveze učenika?

Iako je odabir izvannastavne aktivnosti na početku godine dobrovoljan, nakon službenog upisa u rujnu, pohađanje postaje obvezno do kraja nastavne godine i evidentira se u sustavu.

Procedura prijave i odustajanja

Popis svih dostupnih aktivnosti nalazi se u Školskom kurikulumu koji svaka škola donosi na početku nastavne godine. Roditelji i učenici biraju aktivnosti u dogovoru s razrednikom. Važno je naglasiti pravila:

  • Odabir aktivnosti je u potpunosti dobrovoljan.
  • Nakon upisa, dolasci su obvezni i bilježe se izostanci u e-Dnevniku.
  • Ako učenik odustane usred godine bez opravdanog razloga, krši interni pravilnik škole.
  • Odustajanje ne rezultira negativnom ocjenom, jer se aktivnosti ne ocjenjuju brojčano.

Organizacija vremena u Cjelodnevnoj školi

U školama koje provode eksperiment Cjelodnevne škole, obvezna nastava završava do 13:45 ili 14:30. Izvannastavne aktivnosti (B1) i izvanškolske aktivnosti (B2) organiziraju se nakon toga i traju do 17:00 sati. Time se ne samo obogaćuje obrazovno iskustvo, već se rješava i logistički problem čuvanja djece za zaposlene roditelje.

Kako se aktivnosti priznaju na fakultetima i u EU sustavu?

Hrvatska sveučilišta mogu dodijeliti ECTS bodove za specifične izvannastavne aktivnosti, dok Europska unija snažno potiče ovakav neformalni oblik učenja kroz ESF+ fondove.

Priznavanje na visokoškolskim ustanovama

Fakulteti u Hrvatskoj, poput Sveučilišta u Zagrebu, donose vlastite pravilnike o priznavanju izvannastavnih aktivnosti. Studenti mogu ostvariti dodatne ECTS bodove, ali najčešće samo ako je aktivnost izravno povezana s njihovim područjem studiranja ili doprinosi akademskoj zajednici (npr. studentski zbor, stručni projekti). Za srednjoškolce, same izvannastavne aktivnosti rijetko donose izravne bodove pri upisu na fakultet, osim ako nisu ostvarili značajne rezultate na državnim natjecanjima usko vezanim uz tu aktivnost.

Potpora iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)

Europska unija znatno subvencionira modernizaciju hrvatskih izvannastavnih programa. Otvoreni pozivi financirani iz ESF+ fondova omogućili su hrvatskim školama nabavu najsuvremenije opreme. Zbog usklađenosti s europskim smjernicama za ključne kompetencije, koje naglašavaju važnost formativnog vrednovanja i smanjenja stresa, hrvatski sustav opisnog praćenja aktivnosti smatra se primjerom dobre prakse u poticanju intrinzične motivacije učenika.

Često postavljana pitanja

Kako izvannastavna aktivnost utječe na prosjek ocjena?+

Izvannastavne aktivnosti ne ocjenjuju se brojčano i nemaju nikakav utjecaj na opći prosjek ocjena učenika na kraju školske godine.

Što se događa ako učenik odustane od aktivnosti usred godine?+

Učenik neće dobiti negativnu ocjenu, ali odustajanje bez opravdanog i argumentiranog razloga predstavlja kršenje školskih pravila, jer pohađanje postaje obvezno nakon upisa.

Koliko se plaćaju B1 aktivnosti u Cjelodnevnoj školi?+

Sve izvannastavne aktivnosti unutar B1 programa Cjelodnevne škole potpuno su besplatne za roditelje, a opremu i rad učitelja financira nadležno ministarstvo.

Gdje roditelji mogu vidjeti popis dostupnih aktivnosti za svoje dijete?+

Popis svih aktivnosti nalazi se u Školskom kurikulumu koji škola objavljuje početkom rujna, a sudjelovanje i prisutnost prate se u sustavu e-Dnevnik.

Izvori i reference

Povezani članci

Kako turizam utječe na gospodarstvo: Analiza, propisi i makroekonomski učinciKako turizam utječe na gospodarstvo: Analiza, propisi i makroekonomski učinciKako more utječe na život ljudi: Ekonomija, zdravlje i zakoniKako more utječe na život ljudi: Ekonomija, zdravlje i zakoniKako napraviti boks za psa: Zakonski uvjeti, dimenzije i postupak izradeKako napraviti boks za psa: Zakonski uvjeti, dimenzije i postupak izradeKako nacrtati more: Tehnike, materijali i zakonska regulativaKako nacrtati more: Tehnike, materijali i zakonska regulativaKako se crta slobodna tema: Pravila, tehnike i pedagoška svrhaKako se crta slobodna tema: Pravila, tehnike i pedagoška svrha

O ovom članku

Sadržaj je sastavljen uz pomoć umjetne inteligencije i pregledan kroz uredničku kontrolu kvalitete prije objave. Sve činjenice, brojke i izvori provjereni su prema referentnim hrvatskim institucijama i međunarodnim izvorima navedenim u sekciji Izvori i reference.

Pronašli ste grešku ili imate dopune? Javite nam se na info@kako.hr.