Kako ugoditi gitaru | Načini za jednostavno uštimavanje gitare

Zašto je štimanje gitare toliko važno?

Svaki gitarist, bez obzira na razinu iskustva, suočava se s jednim temeljnim zadatkom prije svakog sviranja: gitara mora biti pravilno štimana. Nestimana gitara ne zvuči samo loše – ona aktivno sabotira vaš napredak, kvari sluh i demotivira učenje. Čak i najskuplja gitara na svijetu zvučat će jeftino i neprijatno ako žice nisu podešene na ispravnu frekvenciju. S druge strane, i skromna gitara u cijenovnom rangu od 80 do 150 eura može zvučati prekrasno kada je pravilno štimana.

Štimanje gitare nije jednokratni posao. Žice se razlabavljuju zbog promjena temperature, vlažnosti zraka, svakodnevnog korištenja pa čak i zbog same gravitacije. Nove žice posebno su sklone rastezanju i zahtijevaju čestu provjeru, ponekad čak i nekoliko puta unutar jedne probe. Zato je razvijanje navike štimanja gitare prije svakog sviranja jedan od najvažnijih koraka koje možete poduzeti kao gitarist.

Standardno štimanje gitare – koje su to note?

Standardno štimanje gitare jedno je od prvih stvari koje svaki početnik mora naučiti napamet. Gitara ima šest žica, a svaka od njih odgovara određenoj noti kada se ne pritišće nijedan pragić. Žice se broje od najtanje prema najdebljoj, ali se pri nabrajanju standardnog štimanja najčešće kreće od najdeblje prema najtanjoj.

Standardno štimanje (EADGBe) znači sljedeće: najdeblja šesta žica štima se na E2, peta žica na A2, četvrta žica na D3, treća žica na G3, druga žica na B3, a najtanja prva žica na E4. Mnogi početnici pamte ove note pomoću mnemotehničkih rečenica, primjerice: "Ema Ako Dugo Guži Brijem Elanu" ili jednostavno vizualnim ponavljanjem sve dok ne postane automatsko.

Žica	Broj žice	Nota	Frekvencija	Debljina (tipična)
Najdeblja (bas)	6	E2	82,41 Hz	0,046 inča
Peta žica	5	A2	110,00 Hz	0,036 inča
Četvrta žica	4	D3	146,83 Hz	0,026 inča
Treća žica	3	G3	196,00 Hz	0,017 inča
Druga žica	2	B3	246,94 Hz	0,013 inča
Najtanja (diskant)	1	E4	329,63 Hz	0,010 inča

Klipni štimer – najpouzdaniji alat za štimanje gitare

Klipni štimer (eng. clip-on tuner) danas je standardni alat u torbici svakog gitarista. Radi na principu detekcije vibracija – prikvačite ga na glavu gitare (pegbox), zavibrira žicu i uređaj mjeri frekvenciju vibracije direktno kroz kost instrumenta, ne kroz zrak. To znači da radi savršeno čak i u bučnim prostorima, na pozornici usred buke publike ili na probi s bendom koji svira punom snagom.

Klipni štimerji dostupni su u rasponu cijene od svega 8 do 30 eura za pouzdane modele. Brendovi kao što su Snark, D'Addario, Korg i Fender nude izvrsne opcije u tom cjenovnom rangu. Skuplje verzije imaju veće zaslone, širu paletu štimanja i bolju preciznost (±0,5 centa umjesto ±1 centa). Za početnike i hobiste, i najjeftiniji model sasvim je dovoljan za kvalitetno štimanje.

Korištenje klipnog štimera jednostavno je: prikvačite ga na glavu gitare, uključite, zavibrira jednu žicu i pratite zaslon. Kazaljka ili indikator trebaju biti u sredini zaslona, a boja najčešće prelazi iz crvene u zelenu kada je žica ispravno štimana. Svaku žicu štimate zasebno, strpljivo, bez žurbe.

Aplikacije za štimanje gitare – štimer u džepu

Pametni telefoni danas mogu zamijeniti gotovo sve, pa tako i fizički štimer. Postoje deseci besplatnih aplikacija za štimanje gitare koje koriste mikrofon telefona za analizu zvuka. Popularne opcije uključuju GuitarTuna, Fender Tune i Pano Tuner – sve su besplatne i dostupne za Android i iOS uređaje.

Aplikacije su izvrstan izbor za kućno vježbanje u tihim uvjetima, ali imaju jednu ključnu manu: oslanjaju se na mikrofon i zvuk koji se širi zrakom. U bučnom okruženju mogu dati netočne rezultate jer mikrofon "čuje" sve zvukove oko sebe, ne samo vašu gitaru. Uz to, telefon mora biti blizu gitare, a baterija telefona se troši.

Ipak, za početnike koji tek počinju svirati i nemaju budžet za fizički štimer, aplikacije su odlično privremeno rješenje. GuitarTuna, primjerice, nudi i vizualni prikaz koji je intuitivan čak i za apsolutne početnike.

Štimanje po sluhu – metoda petog pragića

Prije nego što su štimerji postali jeftini i sveprisutni, gitaristi su štimali instrumente isključivo po sluhu. Metoda petog pragića (ili metoda petog fretta) i danas je korisna vještina jer trenira glazbeni sluh i razumijevanje instrumenta na dublji način nego što to može ikoji elektronički uređaj.

Princip je sljedeći: kada pritisnete petu žicu na petom pragiću i zavibrira je, ona producira isti ton kao otvorena četvrta žica (D). Jednom kada znate da je jedna žica ispravno štimana (ili imate referentni ton, npr. s klavira ili harmonike), možete štimati sve ostale žice relativno jednu prema drugoj.

Redoslijed za metodu petog pragića:

• Šestu žicu (E) štimajte prema referentnom tonu ili ostavite kao referencu
• Petu žicu (A) štimajte prema šestoj žici pritisnutoj na petom pragiću
• Četvrtu žicu (D) štimajte prema petoj žici pritisnutoj na petom pragiću
• Treću žicu (G) štimajte prema četvrtoj žici pritisnutoj na petom pragiću
• Drugu žicu (B) štimajte prema trećoj žici pritisnutoj na ČETVRTOM pragiću (iznimka!)
• Prvu žicu (E) štimajte prema drugoj žici pritisnutoj na petom pragiću

Ključna napomena: između treće i druge žice koristi se četvrti pragić, ne peti. Ovo je iznimka koja zbunjuje mnoge početnike, ali ima svoju matematičku i glazbeno-teorijsku logiku u samoj konstrukciji standardnog štimanja.

Elektronski štimer s iglom – studio standard

Za studijsko snimanje i profesionalne nastupe, mnogi gitaristi preferiraju stojeće elektronske štimerje s iglom (needle tuner), poput čuvenih modelima Peterson StroboStomp ili Boss TU-3. Ovi uređaji preciznosti su do ±0,1 centa, što je daleko preciznije od bilo kojeg klipnog štimera ili aplikacije. Stoje u rasponu od 50 do 150 eura, ali su gotovo nezamjenljivi u studijskim uvjetima gdje svaki mali pomak frekvencije može biti čujan na snimci.

Stojeći štimerji priključuju se direktno kablom između gitare i pojačala (in-line tuner) i nude mogućnost da "utišate" signal dok štimate, što je posebno korisno na pozornici. Pritisnete jedan gumb, gitara se isključuje iz sustava, štimate u tišini, pritisnete gumb opet i nastavite svirati. Bez buke, bez smetnji publici.

Alternativna štimanja gitare – zašto ih koristiti?

Standardno štimanje EADGBe nije jedino štimanje koje gitaristi koriste. Postoje deseci alternativnih štimanja, od kojih je svako osmišljeno da olakša određene stilove sviranja, omogući specifične akordne oblike ili postigne određeni zvuk.

Štimanje	Note (6. do 1. žice)	Tipična primjena	Popularni glazbenici
Drop D	D A D G B e	Rock, metal, fingerstyle	Foo Fighters, Tool
Open G	D G D G B D	Blues, slide gitara	Keith Richards, Robert Johnson
Open D	D A D F# A D	Blues, folk, slide	Joni Mitchell, Elmore James
DADGAD	D A D G A D	Celtic, folk, world music	Jimmy Page, Pierre Bensusan
Half step down (Eb)	Eb Ab Db Gb Bb eb	Rock, lakše pjevanje	Jimi Hendrix, Stevie Ray Vaughan
Full step down	D G C F A d	Heavy metal, hard rock	Soundgarden, Mastodon

Drop D štimanje posebno je popularno jer se postiže jednostavno: samo spustite šestu žicu za cijeli ton prema dolje, dok sve ostale žice ostaju iste. To vam odmah omogućuje da svirate moćne power akorde jednim prstom na najnižim trima žicama.

Kako pravilno štimati gitaru korak po korak

Pravilna tehnika štimanja podjednako je važna kao i alat koji koristite. Mnogi početnici griješe na sitnim ali bitnim koracima koji utječu na trajnost štimanja.

Uvijek štimajte "odozdo prema gore", to jest, podizanjem tona, a ne spuštanjem. Razlog je mehanički: ako ste prešli željeni ton, ne spuštajte natrag direktno do njega, nego prvo spustite ispod njega pa ga ponovo podignite do željene visine. Ovo osigurava da je mehanika klavicula (zubanaca) pod pravilnom napetošću i da štimanje traje dulje.

Osim toga, žice trebate zavibrirati jednolično i ne prejako. Prejako trzanje žice producira višu notu pri udaru, a zatim se ton spušta dok žica oscilira – štimer će pokazivati nestabilne vrijednosti. Zavibrira žicu laganim trzajem i pričekajte da se ton stabilizira.

Temperatura i vlaga značajno utječu na štimanje. Ako ste gitaru izvadili iz hladnog prostora, dajte joj 10-15 minuta da se prilagodi sobnoj temperaturi prije štimanja. Drvena gitara "diše" s okolišem i mijenja oblik i napetost žica zajedno s promjenama uvjeta.

Štimanje bass gitare – iste note, drugačiji instrument

Bass gitara standardno se štima jednako kao i prve četiri žice gitare (E A D G), samo u nižim oktavama. Četiri žice bassa štimaju se na E1, A1, D2 i G2. Princip štimanja je identičan kao za gitaru – možete koristiti isti klipni štimer, istu aplikaciju ili istu metodu petog pragića.

Pet-žičani bassovi dodaju još nižu B0 žicu, a šest-žičani bassovi imaju i visoku C3 žicu. Za alternativna štimanja bassa, Drop D je također popularan, kao i štimanje pola tona niže koje koriste mnogi rock i metal bassisti.

Najčešće greške pri štimanju gitare i kako ih izbjeći

Čak i iskusni gitaristi ponekad rade greške pri štimanju. Evo najčešćih zamki i kako ih zaobići:

Prva i najčešća greška je štimanje u bučnom prostoru bez klipnog štimera. Ako štimate mobilnom aplikacijom na probi s bendom, dobit ćete nepouzdane rezultate. Uvijek koristite klipni štimer ili priključni štimer u bučnim uvjetima.

Druga greška je ignoriranje intonacije. Čak i savršeno štimana gitara može zvučati "krivo" negdje na vratu ako intonacija nije podešena. Intonacija znači da gitara zvuči ispravno na svim pozicijama vrata, a ne samo na otvorenim žicama. Provjera intonacije: otvorena žica i isti ton na 12. pragiću trebaju zvučati identično. Ako ne zvuče, potrebno je podesiti sedlo (bridge saddle), što je posao za gitarskog majstora ili iskusnog gitarista.

Treća greška je zaboravljanje da nove žice trebaju "hodanje". Nove žice se rastežu i mogu izgubiti štimanje gotovo odmah nakon postavljanja. Povlačite žice nekoliko puta nježno rukom da ih "protegnete", a zatim ponovo štimajte. Ovaj proces ponavljajte dok štimanje ne postane stabilno, što može trajati jedan do dva dana intenzivnijeg sviranja.

Koliko često treba štimati gitaru?

Odgovor je jasan i jednostavan: prije svakog sviranja, bez iznimke. Čak i ako ste gitaru ostavili u stojalu sat vremena, weba se mogla dovoljno razlabaviti da zvuči loše. Profesionalni gitaristi štimaju gitaru između svakog seta na koncertu, a studijski gitaristi ponekad provjere štimanje između svakog snimljenog "takea".

Uvjetovano ovom disciplinom, štimanje postaje brza, automatska radnja koja traje manje od minute. Svakodnevnim štimanjem također trenirate sluh i postajete sve bolji u prepoznavanju kada je nešto "van" – što je neprocjenjiva sposobnost za svakog glazbenika.

Konačno, zapamtite: nema kratkog puta do lijepog zvuka. Štimanje gitare je temelj svake dobre glazbe i navika koja razlikuje ozbiljne gitariste od onih koji se pitaju zašto njihova gitara nikada ne zvuči onako kako bi trebala. Uložite pet minuta prije svakog sviranja i vaša glazba će biti bolja na svim razinama.