Kako se prijaviti za upis u srednju školu u Hrvatskoj

Prijava za upis u srednju školu odvija se isključivo digitalnim putem preko Nacionalnog informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole (NISpuSŠ). Učenici osmog razreda prijavljuju se pomoću AAI@EduHr korisničkih podataka na portalu srednje.e-upisi.hr, gdje sustav automatski povlači ocjene i izračunava bodove za upis.

Što je NISpuSŠ i kako funkcioniraju e-upisi?

NISpuSŠ je centralizirani državni sustav koji omogućava potpuno digitalnu prijavu i upis učenika u srednje škole u Hrvatskoj. Sustav integrira podatke iz osnovnih škola i e-Matice, osiguravajući transparentan postupak rangiranja kandidata.

Uvođenjem e-upisa, proces prelaska iz osnovne u srednju školu postao je znatno jednostavniji. Umjesto fizičkog prikupljanja dokumenata i obilaska škola, cijeli se postupak odvija online na platformi srednje.e-upisi.hr. Budući da sustav obrađuje osobne podatke, ocjene i zdravstvene informacije maloljetnika, strogo je usklađen s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Glavni rokovi za prijavu

Proces upisa tradicionalno se odvija u dva glavna roka. Ljetni upisni rok započinje početkom lipnja, dok se konačan odabir obrazovnih programa zaključava krajem lipnja ili početkom srpnja. Jesenski rok, koji se održava krajem kolovoza, namijenjen je učenicima koji se nisu uspjeli upisati u ljetnom roku te se provodi isključivo za preostala slobodna mjesta u školama.

Kako se prijaviti za upis u srednju školu: Koraci

Postupak prijave sastoji se od preuzimanja elektroničkog identiteta, prve prijave u sustav, provjere osobnih podataka te kreiranja liste prioriteta obrazovnih programa na službenom portalu.

Sustav je dizajniran kako bi učenicima i roditeljima omogućio samostalno vođenje procesa, uz minimalnu potrebu za administrativnom podrškom. Slijedi detaljan proces prijave:

1. Preuzimanje AAI@EduHr podataka: Učenici u svojoj osnovnoj školi (od razrednika) dobivaju korisničko ime i lozinku. Ovi podaci služe kao elektronički identitet.
2. Prijava u sustav: S dobivenim podacima, učenik se prijavljuje na portal srednje.e-upisi.hr nakon službenog otvaranja sustava.
3. Provjera osobnih podataka i ocjena: Učenik i roditelj dužni su provjeriti jesu li osobni podaci te ocjene od 5. do 8. razreda ispravno uneseni iz e-Matice.
4. Unos dodatnih postignuća: Sustav bi trebao automatski povući rezultate s državnih i sportskih natjecanja koja donose dodatne bodove, no učenici moraju provjeriti njihovu točnost.
5. Odabir obrazovnih programa: Učenik kreira listu prioriteta dodajući željene srednje škole i programe. Program koji učenik najviše želi upisati mora biti na prvom mjestu.
6. Potvrda upisa: Nakon objave konačnih ljestvica poretka, učenik potvrđuje svoj upis elektroničkim potpisivanjem upisnice u sustavu.

Koji su dokumenti i uvjeti potrebni za prijavu?

Većina dokumentacije za upis prikuplja se automatski iz državnih registara, pa učenici ne moraju fizički donositi papire u školu. Iznimka su specifične potvrde, poput liječničkih svjedodžbi medicine rada za strukovna zanimanja.

Pravni okvir koji regulira cijeli postupak je godišnja Odluka o upisu učenika u I. razred srednje škole. Prema Narodnim novinama (npr. NN 56/2026), propisuju se točni uvjeti, kvote i elementi vrednovanja. Bodovi se izračunavaju na temelju općeg uspjeha od 5. do 8. razreda te ocjena iz posebno propisanih predmeta važnih za određeni srednjoškolski program.

Liječničke potvrde i specifični zahtjevi

Dok su upisi u gimnazije administrativno jednostavni, određeni strukovni programi (npr. medicinski tehničari, elektrotehničari, kuhari) zahtijevaju potvrdu nadležnog školskog liječnika ili specijaliste medicine rada. Fizički ili skenirani dokumenti traže se isključivo za kandidate koji dolaze iz inozemnih obrazovnih sustava ili za one koji ostvaruju pravo na izravan upis zbog specifičnih zdravstvenih ili socijalnih uvjeta.

Kako odabrati srednju školu: Gimnazije vs. Strukovne škole

Hrvatski obrazovni sustav nudi gimnazijske programe, četverogodišnje strukovne škole, trogodišnje obrtničke programe i petogodišnje medicinske programe. Više od 70% učenika u Hrvatskoj upisuje strukovne škole.

Jedna od najčešćih zabluda je da su gimnazije najbrojnije škole u državi. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih [Izvor: MZO, 2026.], za školsku godinu 2026./2027. planirano je 47.455 slobodnih mjesta, pri čemu strukovni programi uvjerljivo dominiraju. Europski statistički podaci pokazuju izvrsne rezultate hrvatskog sustava. Prema podacima Eurostata [Izvor: Eurostat, 2026.], Hrvatska ima najnižu stopu ranog napuštanja školovanja u EU, koja iznosi svega 2,1%, dok je prosjek Europske unije oko 9,1%.

Reforme i modularna nastava

Važno je napomenuti da je obrazovni sustav u procesu modernizacije financirane kroz Europski socijalni fond plus (ESF+). Uvedena je modularna nastava u strukovnim školama, što školama omogućuje fleksibilnije povezivanje teorije i prakse, čime učenici stječu kompetencije koje moderni poslodavci izravno traže.

Troškovi upisa i financijske olakšice

Javno srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj je besplatno, no upis u određene strukovne programe zahtijeva potvrdu medicine rada koja obično stoji oko 30 do 35 EUR. Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) može pokriti ovaj trošak.

Iako ne postoji školarina za javne srednje škole, roditelji moraju računati na određene inicijalne troškove. Najznačajniji administrativni trošak odnosi se na pregled specijaliste medicine rada za učenike koji upisuju specifične strukovne i obrtničke programe. Cijena ovog pregleda u privatnim poliklinikama ili domovima zdravlja obično se kreće oko 30 do 35 EUR.

Preporuke i potpore za deficitarna zanimanja

Kako bi potaknuo upis u zanimanja koja nedostaju na tržištu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Za učenike koji upisuju službeno priznata deficitarna zanimanja (poput CNC operatera, vozača, zidara, tesara i konobara), HZZ pokriva puni trošak liječničkog pregleda. Uz to, lokalne samouprave često nude izdašne stipendije upravo za ove trogodišnje programe, kao i za četverogodišnje medicinske i IT smjerove.

Najčešće zablude o upisima i obrazovanju

Mnogi roditelji i učenici vjeruju da strukovne škole onemogućuju kasniji upis na fakultet ili da proces prijave zahtijeva fizičko donošenje papira u škole, što je potpuno netočno.

Razbijanje mitova o obrazovnom sustavu ključno je za donošenje ispravne odluke o nastavku školovanja. Ovo su najčešće zablude:

• Zabluda o papirnatoj administraciji: Proces je u pravilu bez papira. Državni sustav automatski povlači ocjene i dokaze o državljanstvu. Fizički papiri su iznimka, a ne pravilo.
• Zabluda o nemogućnosti studiranja nakon strukovne škole: Učenici koji završe četverogodišnje ili petogodišnje strukovne škole imaju puno pravo polagati državnu maturu. Zatim se ravnopravno prijavljuju na fakultete putem sustava Postani student kojim upravlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Štoviše, veliki postotak hrvatskih studenata dolazi upravo iz strukovnih škola.
• Zabluda o trogodišnjim školama: Često se misli da je trogodišnja škola kraj obrazovanja. Međutim, učenici obrtničkih škola mogu upisati jedno do dvogodišnje premošćivanje (četvrti stupanj) koje im također otvara vrata za izlazak na državnu maturu.