Što ako se ja odreknem nasljedstva, a moja djeca ne?

Ako se odreknete nasljedstva samo u svoje ime, vaš nasljedni dio prelazi na vašu djecu. Ona će biti pozvana na ostavinsku raspravu i morat će se samostalno odreći nasljedstva ako žele izbjeći preuzimanje imovine i dugova.

Mogu li se predomisliti nakon što se odreknem nasljedstva?

Ne. Izjava o odricanju od nasljedstva je konačna i neopoziva. Jednom dana, ne može se povući, osim u iznimnim i teško dokazivim slučajevima mana volje (npr. prijetnja, prijevara).

Koliko točno iznosi porez na nasljedstvo za braću i sestre?

Porez na nasljedstvo za braću, sestre i ostale nasljednike koji nisu u prvom nasljednom redu iznosi 4% na vrijednost naslijeđene imovine. Oslobođeni su samo ako su s ostaviteljem živjeli u zajedničkom kućanstvu u trenutku smrti.

Što je prešutni prihvat nasljedstva?

Prešutni prihvat događa se kada nasljednik prije ostavinske rasprave počne raspolagati imovinom ostavitelja (npr. koristi automobil, podiže novac s računa). Takvim postupcima smatra se da je prihvatio nasljedstvo i gubi pravo na odricanje.

Kako se zakonski odreći nasljedstva i dugova ostavitelja u Hrvatskoj

Kako se zakonski odreći nasljedstva i izbjeći financijsku katastrofu

Odricanje od nasljedstva je formalni pravni čin kojim se nasljednik u potpunosti isključuje iz nasljednog reda, čime se oslobađa ne samo imovine, već i svih dugova ostavitelja. Ovaj postupak je neopoziv i ključan za zaštitu osobne imovine od preuzetih obveza.

Nasljeđivanje u Hrvatskoj često zvuči kao sretan završetak filma — teta iz Njemačke ostavila vam je stan u centru Zagreba. No, stvarnost je nerijetko bliža trileru u kojem uz ključeve stana dobivate i ključeve Pandorine kutije ispunjene kreditima, minusima i poreznim dugovanjima. Princip je jasan: nasljednik odgovara za dugove ostavitelja, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Ipak, što ako je ta imovina precijenjena, nelikvidna ili ako su dugovi veći od njezine stvarne vrijednosti? U tom trenutku, jedino razumno rješenje je znati kako se zakonski odreći nasljedstva.

Ovaj vodič nije samo puko prepričavanje zakona. Ovo je analitički pregled procesa, troškova i zamki koje vas čekaju, ažuriran s najnovijim promjenama, uključujući i značajno poskupljenje javnobilježničkih tarifa krajem 2024. koje pogađa sve ostavinske postupke u 2026. godini.

Što točno znači odreći se nasljedstva prema zakonu?

Odricanje od nasljedstva je jednostrana, neopoziva izjava volje kojom se nasljednik odriče svog prava na nasljedni dio. Time se smatra kao da nikada nije ni bio nasljednik, što znači da ne stječe nikakva prava, ali ni obveze iz ostavine.

Temeljni dokument koji regulira ovo područje je Zakon o nasljeđivanju (NN 48/03, ..., 14/19). Ključna riječ je neopozivost. Jednom kada kod javnog bilježnika ili na sudu izjavite da se odričete nasljedstva, povratka nema. Ne možete se predomisliti tjedan dana kasnije jer ste otkrili da je djed ipak imao skrivenu ušteđevinu. Ova odluka je konačna, osim u iznimnim slučajevima dokazane prijevare ili zablude, što je u praksi izuzetno teško postići.

Kada i kako se možete odreći nasljedstva?

Zakon propisuje jasan vremenski okvir i način. Izjavu o odricanju možete dati:

Od trenutka smrti ostavitelja: Čim nastupi smrt, stječete pravo na odricanje.
Sve do završetka ostavinskog postupka: Krajnji rok je donošenje prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju. Nakon toga, prilika je propuštena.

Kako se zakonski odreći nasljedstva: Korak po korak

Proces odricanja je formalan i zahtijeva davanje izjave pred nadležnim tijelom. To se može učiniti usmeno na zapisnik tijekom ostavinske rasprave ili predajom ovjerene pisane izjave sudu ili javnom bilježniku koji vodi postupak.

Iako zvuči komplicirano, postupak je relativno jednostavan ako slijedite propisane korake. Ne trebate angažirati odvjetnika, iako se za složenije slučajeve preporučuje konzultacija. Evo kako to izgleda u praksi:

Poziv na ostavinsku raspravu: Nakon smrti ostavitelja, sud će po službenoj dužnosti pokrenuti ostavinski postupak i povjeriti ga nadležnom javnom bilježniku. Svi zakonski nasljednici dobit će poziv na ročište.
Odluka prije ročišta: Prije odlaska na raspravu, vaša je dužnost istražiti imovinsko stanje ostavitelja. Provjerite stanje računa, ali i potencijalne dugove u FINA-inom Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje.
Davanje izjave: Na samoj raspravi, javni bilježnik će vas pitati prihvaćate li se nasljedstva. Tada imate dvije opcije za odricanje:
- Usmena izjava na zapisnik: Jednostavno izjavite da se odričete nasljedstva. Bilježnik će to unijeti u službeni zapisnik koji zatim potpisujete.
- Ovjerena pisana izjava: Ako ne možete prisustvovati ročištu, možete unaprijed kod bilo kojeg javnog bilježnika sastaviti i ovjeriti izjavu o odricanju te je poslati bilježniku koji vodi postupak.

Odricanje u svoje ime ili i za potomke? Kritična odluka

Ovo je detalj na koji mnogi zaborave. Ako se odreknete nasljedstva, zakon pretpostavlja da ste to učinili samo u svoje ime. Vaš dio tada po zakonu prelazi na vaše potomke, odnosno vašu djecu. Ako je ostavina opterećena dugovima, time ste problem samo prebacili na sljedeću generaciju. Vaša djeca će tada dobiti poziv na novu raspravu i morat će proći isti postupak. Da biste to izbjegli, morate izričito naglasiti da se odričete nasljedstva u svoje ime i u ime svojih potomaka.

Ne miješajte odricanje i ustupanje: Skupa greška koja vas ostavlja s dugovima

Odricanje znači da nikada niste bili nasljednik i nemate odgovornost za dugove. Ustupanje, s druge strane, znači da ste prvo prihvatili nasljedstvo, a zatim ga darovali drugome, čime ostajete odgovorni za dugove do visine ustupljenog dijela.

U praksi se često događa da jedan brat želi svoj dio kuće prepustiti sestri. On na raspravi izjavi: "Prihvaćam svoj dio i ustupam ga sestri." Pravno gledano, on je u tom trenutku postao nasljednik i vlasnik dijela imovine, ali i suodgovoran za sve dugove. Činjenica da je sekundu kasnije taj dio prenio na sestru ne oslobađa ga odgovornosti. Vjerovnici ostavitelja i dalje mogu tražiti naplatu od njega. Pravo odricanje podrazumijeva izjavu: "Odričem se nasljedstva." Tim činom se njegov dio automatski raspoređuje ostalim nasljednicima, a on je u potpunosti oslobođen obveza.

Odgovornost za dugove ostavitelja: Do kojeg iznosa odgovarate?

Nasljednik koji prihvati nasljedstvo odgovara za dugove ostavitelja isključivo do visine vrijednosti imovine koju je naslijedio. Ovo načelo, poznato kao pro viribus hereditatis, štiti osobnu imovinu nasljednika od vjerovnika ostavitelja.

Primjerice, ako naslijedite stan u Osijeku procijenjen na 80.000 €, a ispostavi se da je ostavitelj imao dugove od 120.000 €, vjerovnici od vas mogu naplatiti najviše 80.000 €. Vaša osobna imovina (plaća, vlastiti stan) je zaštićena. Međutim, problem nastaje ako je vrijednost imovine teško utvrditi ili ako je imovina nelikvidna (npr. poljoprivredno zemljište koje nitko ne želi kupiti). Tada se možete naći u situaciji da morate iz vlastitih sredstava isplatiti dugove, nadajući se da ćete jednog dana prodati naslijeđenu imovinu i pokriti trošak.

Cijena ostavinskog postupka: Novi troškovi u 2026.

Troškovi ostavinskog postupka značajno su porasli nakon što je vrijednost javnobilježničkog boda povećana s 1,33 € na 2,00 €. Naknada bilježniku ovisi o procijenjenoj vrijednosti ostavine, što znači da i samo utvrđivanje nasljedstva može biti skupo.

Prema novom Pravilniku o privremenoj javnobilježničkoj tarifi (NN 139/2024), troškovi se obračunavaju prema vrijednosti imovine. Samo odricanje, ako je jedina radnja, ne košta puno. No, ako se vodi cjelokupni postupak, cijene su osjetno veće.

Primjeri izračuna javnobilježničke naknade (2026.)
Procijenjena vrijednost ostavine	Broj bodova	Naknada (bez PDV-a)	Ukupna naknada (s 25% PDV-a)
10.000 €	85	170,00 €	212,50 €
50.000 €	213	426,00 €	532,50 €
100.000 €	295	590,00 €	737,50 €

*Napomena: U izračun nisu uključeni materijalni troškovi (poštarina, obrasci itd.).

Praktični savjeti: Što učiniti prije ostavinske rasprave

Prije sudbonosne izjave pred javnim bilježnikom, ključno je temeljito istražiti financijsko stanje ostavitelja i suzdržati se od bilo kakvih radnji koje bi se mogle protumačiti kao prihvaćanje nasljedstva, jer vas to automatski čini odgovornim za dugove.

Provjerite dugove: Zatražite uvid u Očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje pri FINA-i. Raspitajte se u bankama o mogućim kreditima. Ne zaboravite na komunalne i porezne dugove.
Ne dirajte imovinu: Nemojte koristiti automobil ostavitelja, podizati novac s njegovog računa ili useljavati u nekretninu prije rješenja o nasljeđivanju. Takve radnje smatraju se "prešutnim prihvatom" i gubite pravo na odricanje.
Porez na nasljedstvo: Imajte na umu da su supružnici, djeca i roditelji oslobođeni plaćanja poreza na nasljedstvo (4%). Međutim, braća i sestre nisu, osim ako su živjeli u istom kućanstvu s ostaviteljem. Odricanjem izbjegavate i ovaj potencijalni trošak. Prema podacima Porezne uprave, ovo je čest izvor nesporazuma.
Međunarodni element: Ako je ostavitelj živio u drugoj državi članici EU, primjenjuje se europska Uredba (EU) br. 650/2012. Mjerodavno je pravo države u kojoj je imao uobičajeno boravište, što može dodatno zakomplicirati stvari.

Odluka o odricanju nasljedstva jedna je od najvažnijih financijskih odluka koje ćete možda morati donijeti. Pristupite joj analitički, informirano i bez emocija. Hladna glava i poznavanje zakona najbolja su zaštita od naslijeđenih dugova.