Kako ostvariti pravo na naknadu s biroa

Pravo na novčanu naknadu s biroa (Hrvatskog zavoda za zapošljavanje) ostvaruje se prijavom u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, pod uvjetom da imate ostvarenih najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Radni odnos ne smije prestati vašom krivnjom ili sporazumom.

Hrvatsko tržište rada bilježi povijesno niske razine nezaposlenosti, pri čemu je prema podacima DZS registrirana stopa nezaposlenosti u srpnju 2026. iznosila 3,4% [Izvor: DZS, 2026]. Broj nezaposlenih pao je na rekordno niske razine, no gubitak posla i dalje predstavlja ozbiljan financijski udar. Sustav osiguranja za slučaj nezaposlenosti služi kao financijski most do pronalaska novog zaposlenja, a njegovo korištenje zahtijeva strogo pridržavanje zakonskih rokova i procedura.

Tko ima pravo na novčanu naknadu za nezaposlene?

Pravo na naknadu s biroa imaju osobe koje su radile minimalno 9 mjeseci u posljednja 24 mjeseca, a radni im je odnos prestao bez njihove krivnje ili pristanka. Za mlađe od 30 godina uvjet je 6 mjeseci rada.

Osnovni preduvjet za ostvarivanje prava na novčanu naknadu je ispunjavanje uvjeta prethodnog rada (staža osiguranja). Prema važećem Zakonu o tržištu rada (Narodne novine 118/18, 32/20, 18/22, 156/23, 152/24), ključan je i način na koji je radni odnos završio. Radnik ne može ostvariti pravo na naknadu ako je sam dao otkaz ili ako je potpisan sporazumni raskid ugovora o radu, osim u iznimnim, zakonom strogo definiranim slučajevima (poput preseljenja zbog zaposlenja bračnog druga).

Prihvatljivi razlozi za prestanak radnog odnosa

Da bi zahtjev za naknadu bio odobren, ugovor o radu mora prestati iz jednog od sljedećih razloga:

• Redoviti otkaz uvjetovan poslovnim razlozima (tehnološki višak)
• Istek ugovora o radu na određeno vrijeme
• Otkaz uvjetovan osobno uvjetovanim razlozima (nemogućnost izvršavanja obveza)
• Izvanredni otkaz koji daje radnik zbog teške povrede radne obveze od strane poslodavca (npr. neisplata plaće)

Koji je rok i postupak za prijavu na HZZ?

Zakonski rok za prijavu na HZZ i podnošenje zahtjeva za naknadu iznosi strogo 30 dana od prestanka radnog odnosa ili završetka bolovanja. Propuštanje ovog roka rezultira trajnim gubitkom prava.

Procedura prijave je strogo formalizirana. Ako osoba nakon prestanka radnog odnosa koristi pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ili rodiljnog dopusta, rok od 30 dana počinje teći od dana prestanka tog bolovanja ili dopusta. Prijavu je moguće izvršiti na više načina, ovisno o preferencijama korisnika.

Načini podnošenja zahtjeva

1. Osobno: Dolaskom u nadležni područni ured HZZ-a prema mjestu prebivališta ili boravišta.
2. Preporučeno poštom: Slanjem ispunjenog obrasca i potrebne dokumentacije.
3. Digitalno (e-Građani): Podnošenjem elektroničkog zahtjeva putem portala e-Građani, što ubrzava administrativni proces i smanjuje potrebu za fizičkim dolaskom.

Koliko iznosi naknada s biroa i kako se računa?

Iznos naknade ovisi o prosjeku bruto plaće u zadnja tri mjeseca rada. Prvih 90 dana isplaćuje se 60% osnovice, od 91. do 180. dana 35%, a nakon toga 30% osnovice, uz propisane maksimume.

Osnovica za izračun novčane naknade je prosjek bruto plaće ostvaren u puna tri mjeseca koja prethode prestanku radnog odnosa. Međutim, zakon propisuje gornje i donje granice (limite) kako bi se osigurala financijska održivost sustava, ali i zaštitio minimalni standard nezaposlenih osoba.

Zakonski limiti i minimalni iznos

Maksimalni iznos naknade vezan je uz prosječnu neto plaću isplaćenu u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Minimalni iznos vezan je uz minimalnu plaću umanjenu za doprinose, a za osobu koja je radila puno radno vrijeme trenutno iznosi 429,38 EUR.

Europska regulativa i rad u inozemstvu

Hrvatski građani koji su radili u državama EU/EGP-a ili Švicarskoj mogu zbrajati razdoblja osiguranja. Prijenos se vrši putem prijenosnog obrasca U1 koji se predaje HZZ-u po povratku u Hrvatsku.

Prema Uredbi (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti [Izvor: EUR-Lex, 2026], radnici koji su ostvarili staž u inozemstvu ne gube svoja prava povratkom u Hrvatsku. Ako povratnik ostane bez posla, vrijeme provedeno na radu u inozemstvu uračunava se u potrebnih 9 mjeseci staža. Za ostvarivanje ovog prava ključan je obrazac U1 koji izdaje nadležna služba za zapošljavanje države u kojoj je radnik bio zaposlen. Važno je napomenuti da se za izračun osnovice uzima plaća ostvarena u Hrvatskoj neposredno prije nezaposlenosti, odnosno inozemna plaća se ne pretvara izravno u hrvatsku osnovicu na isti način.

Najčešće zablude i dodatna pravila

Najčešća zabluda je da radnik ima pravo na naknadu nakon sporazumnog otkaza. Također, ostvarivanje drugog dohotka većeg od prosječne isplaćene naknade ne poništava, već samo privremeno obustavlja isplatu.

Mnogi radnici pogrešno izjednačavaju novčanu naknadu sa socijalnom pomoći. Naknada za nezaposlenost je pravo iz osiguranja, temeljeno na obveznim doprinosima uplaćivanim tijekom radnog vijeka. Zbog toga se primjenjuju specifična pravila vezana uz dodatne prihode tijekom razdoblja nezaposlenosti.

Pravilo o drugom dohotku

Nezaposlena osoba smije ostvarivati drugi dohodak (npr. ugovor o djelu). Međutim, ako taj mjesečni primitak premaši iznos prosječne isplaćene naknade u prethodnoj godini (koja prema podacima iz 2025. iznosi 618,49 EUR), isplata naknade se ne ukida trajno, već se obustavlja za onoliko mjeseci koliko je proporcionalno ostvarenom višku dohotka. Studija Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) pokazala je da Hrvatska ima jedne od najstrožih kriterija za pristup naknadi u Europi, predlažući zakonske izmjene za bolju zaštitu ranjivih skupina.

Prava pred mirovinu

Nezaposlene osobe koje se nalaze unutar 5 godina od ispunjavanja dobnog uvjeta za starosnu mirovinu imaju pravo na produljenu isplatu naknade te im HZZ može uplaćivati mirovinsko osiguranje, čime se štiti njihov budući mirovinski iznos.