Kako naplatiti dug od firme: Zakonski proces i koraci za uspješnu ovrhu

Kako naplatiti dug od firme u Hrvatskoj

Naplata duga od firme u Hrvatskoj ostvaruje se aktivacijom instrumenata osiguranja plaćanja (poput zadužnice) putem FINA-e ili pokretanjem ovršnog postupka kod javnog bilježnika na temelju neplaćenog računa.

Korporativna nelikvidnost predstavlja ozbiljan izazov u hrvatskom gospodarstvu. Prema podacima Financijske agencije (FINA), krajem srpnja 2026. godine zabilježeno je 13.488 blokiranih poslovnih subjekata. Ukupan iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje dosegnuo je 525 milijuna eura, od čega se 419,3 milijuna eura odnosi na glavnicu, a 105,7 milijuna eura na akumulirane kamate. Iako je tijekom ljeta 2026. zabilježen blagi mjesečni pad broja blokiranih subjekata, to i dalje predstavlja porast od 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. U takvom okruženju, poznavanje zakonskih mehanizama ključno je za održavanje likvidnosti vlastitog poduzeća. Postupak naplate strogo je reguliran Ovršnim zakonom i Zakonom o obveznim odnosima.

Preventivne mjere i osiguranje naplate prije nastanka duga

Najefikasniji način osiguranja naplate je pribavljanje bjanko zadužnice prilikom potpisivanja ugovora. Preventivna provjera boniteta partnera ključna je za izbjegavanje dugotrajnih postupaka prisilne naplate.

Stručnjaci za financije i pravo naglašavaju važnost prevencije u odnosu na reaktivno djelovanje. Oslanjanje isključivo na pokretanje ovrhe nakon što račun dospije nosi visok rizik, posebice zbog mogućnosti da dužnik u međuvremenu uđe u predstečajni postupak.

Značaj bjanko zadužnice u B2B ugovorima

Bjanko zadužnica je najsnažniji instrument osiguranja potraživanja u hrvatskom pravnom sustavu. Dokument mora biti ovjeren kod javnog bilježnika prilikom zasnivanja poslovnog odnosa. Vjerovniku omogućuje izravnu naplatu s računa dužnika bez potrebe za vođenjem sudskog spora ili ishođenjem rješenja o ovrsi. Posjedovanje ovog dokumenta drastično skraćuje vrijeme potrebno za dolazak do sredstava u slučaju neispunjenja ugovornih obveza.

Provjera likvidnosti i blokade računa

Istraživanja o korporativnoj likvidnosti pokazuju da mnogi vjerovnici ne prate financijsko zdravlje svojih klijenata. Preporučuje se redovita provjera javnih registara (Sudski registar, e-Blokade putem FINA-e) kako bi se osiguralo da računi poslovnog partnera nisu već blokirani prije isporuke robe ili izvršenja usluge.

Koraci u postupku prisilne naplate duga

Proces prisilne naplate duga od firme odvija se u strogo definiranim fazama, počevši od formalne opomene pa sve do blokade računa dužnika putem FINA-e.

Ako preventivne mjere nisu bile dovoljne i dug je nastao, vjerovnik na raspolaganju ima definirani pravni put. Redoslijed koraka ovisi o dokumentaciji kojom vjerovnik raspolaže.

1. Slanje opomene pred ovrhu

Prvi korak u procesu naplate je slanje formalne pisane opomene dužniku. U opomeni se navodi točan iznos duga (glavnica i dospjele kamate) te se ostavlja posljednji, razumni rok (najčešće 8 dana) za dobrovoljno podmirenje obveze. Iako slanje opomene u pravilu nije zakonski preduvjet za pokretanje ovrhe (osim u specifičnim slučajevima), ono predstavlja dobru poslovnu praksu i često rezultira plaćanjem bez dodatnih troškova.

2. Izravna naplata putem zadužnice (FINA)

Ako vjerovnik posjeduje ovjerenu zadužnicu, proces je ubrzan. Vjerovnik je dužan u zadužnicu upisati točan iznos dospjelog duga i predati je u FINA-u uz zahtjev za izravnu naplatu. FINA na temelju tog dokumenta automatski blokira račune dužnika i vrši prijenos sredstava na račun vjerovnika, ovisno o raspoloživom saldu.

3. Ovrha na temelju vjerodostojne isprave

Kada zadužnica ne postoji, neplaćeni račun (faktura ili eRačun) služi kao vjerodostojna isprava. Postupak obuhvaća sljedeće korake:

1. Vjerovnik sastavlja prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave.
2. Prijedlog se predaje nadležnom javnom bilježniku, čime se u ranoj fazi zaobilazi sud.
3. Javni bilježnik donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga dužniku.
4. Ako dužnik u roku od 8 dana ne podnese prigovor, rješenje postaje pravomoćno i ovršno.
5. Pravomoćno rješenje dostavlja se FINA-i na provedbu.

Troškovi ovrhe i zakonske zatezne kamate

Uz glavnicu duga, vjerovnik ima pravo na zakonske zatezne kamate te paušalnu naknadu za troškove naplate. Troškovi FINA-e i javnog bilježnika konačno padaju na teret dužnika.

Pokretanje ovršnog postupka zahtijeva početna ulaganja vjerovnika. Potrebno je platiti javnobilježničku nagradu te predujam FINA-i za provedbu ovrhe. Naknade FINA-e za obradu iznose oko 6,6 eura (50 kuna) za najniže ovrhe do 200 kuna, odnosno oko 20 eura (150 kuna) za ovrhe do 5000 kuna, a rastu ovisno o visini potraživanja. Ako je naplata uspješna, svi ovi troškovi zakonski se dodaju ukupnom dugu i naplaćuju od dužnika.

Izračun zateznih kamata za poslovne subjekte (B2B)

Zatezne kamate obračunavaju se za svaki dan kašnjenja. Prema podacima Hrvatske narodne banke, referentna stopa ECB-a na kojoj se temelji izračun za drugu polovicu 2026. godine (u primjeni od 1. srpnja 2026.) iznosi 2,40%. Za trgovačke ugovore između poduzetnika (B2B), zakon na ovu osnovicu dodaje 8 postotnih poena. Prema tome, zakonska zatezna kamata za poduzeća iznosi 10,40% godišnje (za usporedbu, u drugoj polovici 2025. iznosila je 10,15%).

Naknada za troškove naplate po EU direktivi

Okvir naplate dugovanja u Hrvatskoj usklađen je s europskim propisima. Prema Direktivi 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanju, standardni rok plaćanja je 30 dana. Ako dužnik kasni, vjerovnik ostvaruje automatsko pravo na zatezne kamate te na paušalnu naknadu od minimalno 40 eura kao kompenzaciju za interne troškove naplate. EU trenutno radi na implementaciji još strože Uredbe o zakašnjelim plaćanjima koja će eliminirati iznimke u rokovima plaćanja i učiniti isplatu kompenzacijskih naknada potpuno automatskom.

Usporedba metoda naplate potraživanja

Različiti pravni instrumenti nude različite brzine i troškove naplate. Zadužnica je najbrža, dok sudski postupak traje najduže.

Odabir pravog alata za naplatu ovisi o dokumentaciji koja je prikupljena prije nastanka duga.

Najčešće zablude o naplati potraživanja od poduzeća

Vjerovnici često griješe prilikom ispunjavanja zadužnica ili odustaju od naplate ako račun dužnika trenutno nema sredstava.

U praksi se redovito pojavljuju zablude koje usporavaju ili onemogućuju naplatu:

• Predaja neispunjene zadužnice: Mnogi vjerovnici pogrešno smatraju da se bjanko zadužnica predaje u FINA-u prazna, točno onakva kakvu su dobili od dužnika. Vjerovnik obavezno mora samostalno upisati točan iznos trenutnog duga (u polje 3 obrasca). Ako se preda prazna, FINA će je odbiti. FINA pritom ne provjerava istinitost upisanog iznosa, već isključivo formalnu ispravnost dokumenta.
• Odustajanje zbog praznog računa dužnika: Postoji uvjerenje da je pokretanje ovrhe bacanje novca ako dužnik nema sredstava. Međutim, kada se ovršna isprava preda FINA-i, ona ulazi u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje i tamo ostaje neograničeno. Čim bilo kakva sredstva u budućnosti sjednu na račun dužnika, FINA ih automatski plijeni prema redoslijedu čekanja.
• Nužnost sudskog spora: Mnogi misle da se za naplatu fakture mora angažirati odvjetnika i ići na sud. Za standardne neplaćene račune, postupak se u početku u potpunosti odvija kod javnog bilježnika. Sud preuzima slučaj isključivo ako dužnik u zakonskom roku uloži formalni prigovor na rješenje o ovrsi.