Rat protiv privatnosti: Zašto je Chat Control i dalje najopasniji zakon u Europi

Najnoviji prijedlog, koji je dansko predsjedništvo proguralo kroz Vijeće EU 26. studenog 2025. godine, donosi veliku pobjedu za enkripciju: odustalo se od obveznog skeniranja s klijentske strane koje bi prisililo pružatelje komunikacijskih usluga na narušavanje cjelovite enkripcije.

Međutim, borba za privatnost nije gotova. Novi prijedlog nameće obveznu provjeru dobi te ostavlja mogućnost tvrtkama da nastave s dobrovoljnim skeniranjem (što već čine velike tehnološke tvrtke).

I. Od obveznog skeniranja do obvezne provjere dobi: Politički zaokret

Kratki sažetak: Politički fokus prebacio se s tehnički kontroverznog skeniranja uređaja na obveznu provjeru dobi korisnika. Iako je enkripcija privremeno spašena, novi prijedlog uvodi rizike de-anonimizacije interneta i stvaranja centraliziranih baza podataka o identitetu svih korisnika aplikacija za dopisivanje.

Prvotni prijedlog Chat Controla, objavljen 2022. godine, a zaoštren u danskoj verziji 2025., zahtijevao je obvezno skeniranje svih privatnih komunikacija, čak i onih zaštićenih cjelovitom enkripcijom. Ministar pravosuđa i glavni arhitekt danskog prijedloga, Peter Hummelgaard, čak je izjavio da se “mora prekinuti s pogrešnom percepcijom da je građanska sloboda komunicirati putem kriptiranih servisa”.

A. Zašto je obvezno skeniranje bilo najveći problem?

Obvezno skeniranje klijentske strane (client-side scanning) podrazumijeva da se softver za nadzor mora instalirati na uređaju korisnika (telefon, računalo) te da bi on automatski skenirao sav sadržaj (poruke, slike, datoteke) prije nego što se on enkriptira i pošalje.

Tehnološki rizik: Ovakav pristup stvara tzv. enkripcijska stražnja vrata (encryption backdoor) koja, jednom stvorena, mogu biti iskorištena ne samo od strane vlada, već i od strane kriminalaca i haker. U suštini, takav softver predstavlja stalni nadzor svih građana bez obzira na sumnju.
Pravna kontroverza: Propuštena njemačka vladina bilješka, kao i studija Znanstvene službe Europskog parlamenta iz 2024., potvrdile su da dijelovi CSAR-a krše temeljna prava zajamčena Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (članci 7. i 8.) te da su nesrazmjerni i protuzakoniti.

B. Novi fokus: Obvezna provjera dobi

Nakon ogromnog otpora javnosti, tehnoloških tvrtki i pravnih stručnjaka, dansko je predsjedništvo odustalo od obveznog skeniranja i narušavanja enkripcije. Kompromis usvojen u Vijeću EU 26. studenog 2025. ima dva nova ključna problema:

Omogućava se dobrovoljno skeniranje: Iako nije obvezno, tvrtke poput Google-a i Meta-e moći će nastaviti sa skeniranjem privatnih poruka i dalje, što održava stanje masovnog nadzora unutar platformi velike tehnologije.
Zahtijeva se obvezna provjera dobi: Ovo je novi, opasan aspekt. Obvezna provjera dobi svih korisnika u komunikacijskim servisima ozbiljno narušava pravo na anonimnost na internetu. Takav zahtjev, čiji je cilj zaštita djece, istovremeno stvara masivnu bazu podataka o identitetu svih korisnika, čime se otvaraju vrata za novi oblik nadzora i zlouporabe podataka.

Kako bi se jasnije vidjele razlike između različitih verzija prijedloga i njihovog utjecaja na korisnike, donosimo usporednu tablicu:

Značajka	Originalni prijedlog (2022.)	Danski kompromis (2025.)	Utjecaj na korisnika
Skeniranje poruka	Obvezno za sve (Client-Side)	Dobrovoljno za tvrtke	Nadzor ovisi o platformi koju koristite
Enkripcija (E2EE)	Narušena (Backdoor)	Formalno sačuvana	Poruke ostaju tehnički sigurne, ali identitet ne
Provjera dobi	Predložena	Obvezna za sve	Gubitak anonimnosti pri kreiranju računa
Opseg nadzora	Svi građani preventivno	Svi građani kroz identifikaciju	Masovno prikupljanje podataka o identitetu

II. Zašto se države izuzimaju od zakona koji propisuju za građane?

Kratki sažetak: Zakonodavci su u prijedlog ugradili izuzeća za vojne i državne komunikacije, priznajući time da predložene mjere smanjuju sigurnost povjerljivih informacija. Ovaj dvostruki standard potvrđuje tezu kritičara da je Chat Control primarno alat za masovni nadzor građana, a ne samo mjera zaštite djece.

Jedan od najjačih kritičkih argumenata protiv CSAR-a leži u očiglednom licemjerju zakonodavca.

Prijedlog Uredbe izuzima neprivatne komunikacijske servise, poput onih koje koriste vlada i vojska, s obrazloženjem da se moraju zaštititi “povjerljive informacije, uključujući klasificirane informacije”.

Kritička istina: Države ne žele Chat Control za svoje komunikacije, ali zahtijevaju da se nadziru komunikacije njihovih građana. Ovaj potez jasno potvrđuje da se Chat Control, unatoč plemenitoj svrsi, doživljava prvenstveno kao alat za nadzor i prikupljanje podataka, a ne kao jedino rješenje za borbu protiv zlostavljanja djece. Ako je enkripcija toliko “opasna”, zašto je vlade koriste za zaštitu svojih tajni?

III. Pravna i etička kontroverza: Masovni nadzor vs. Temeljna prava

Kratki sažetak: Europski pravni stručnjaci upozoravaju da neselektivni nadzor krši Povelju o temeljnim pravima EU. Presedani iz njemačkog ustavnog prava sugeriraju da bi ovakva uredba mogla pasti na Europskom sudu pravde, dok se istovremeno otkriva snažan utjecaj lobista tehnoloških tvrtki na kreiranje zakona.

Nezavisni pravni stručnjaci i organizacije poput European Digital Rights (EDRi) i Digitalcourage godinama su upozoravali da je problem CSAR-a u njegovoj temeljnoj nespojivosti s pravnim okvirom EU-a.

A. Konfrontacija s Poveljom o temeljnim pravima

Europska Povelja o temeljnim pravima jamči pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (Članak 7.) i zaštitu osobnih podataka (Članak 8.). Opći i neselektivni nadzor, bez prethodne sumnje i sudskog naloga, protivan je tim načelima.

Njemački presedan: U Njemačkoj je slično zakonodavstvo o zadržavanju podataka (data retention) proglašeno više puta protuzakonitim od strane Saveznog ustavnog suda upravo zbog nesrazmjernog masovnog nadzora. Postoji visoka vjerojatnost da će Europski sud pravde (ECJ) proglasiti CSAR protuzakonitim ako bude usvojen u trenutačnom obliku, jer zahtjev za skeniranjem svih poruka krši pravo na privatnost.

B. Lobiranje i zlouporaba cilja

Novo istraživanje objavljeno 2023. godine otkrilo je da je Uredba proizvod intenzivnog lobiranja od strane privatnih tvrtki (posebno umjetne inteligencije) i agencija za provedbu zakona.

Optužbe za zlouporabu: Kritičari tvrde da je “zaštita djece ovdje zloupotrebljena kao vrata za infrastrukturu za masovni nadzor bez ikakvog razloga”. Skupine i organizacije, poput Ashton Kutcherove Thorn, te WeProtect Global Alliance i Oak Foundation, investirali su milijune u lobiranje za usvajanje Uredbe. Ovakvo lobiranje baca mrlju na zakonodavni proces i postavlja pitanje čije interese zakon doista štiti.

IV. Nastavak borbe: Trilog i uloga europskog građanstva

Kratki sažetak: Iako je Vijeće EU prihvatilo kompromis, konačna odluka donosi se u pregovorima s Europskim parlamentom koji se protivi masovnom nadzoru. Građanski aktivizam i pritisak na zastupnike sada su ključni alati za sprječavanje usvajanja štetnih dijelova zakona, posebice obvezne provjere dobi.

Unatoč pobjedi u Vijeću EU (odustajanje od obveznog skeniranja), borba za privatnost preselila se u trilog, gdje Vijeće mora pronaći kompromis s Europskim parlamentom. Parlament se tradicionalno pokazao kao veći zaštitnik temeljnih prava građana.

A. Poziv na akciju

Aktivisti pozivaju građane da se obrate svojim zastupnicima u Europskom parlamentu i zatraže da se obvezna provjera dobi odbaci. Jedan od ključnih alata u borbi je imenovanje zakona pravim imenom – Chat Control – kako bi se izbjegao eufemističan naziv CSAR i jasno istakla njegova svrha masovnog nadzora.

B. Njemačka pozicija

U ovoj borbi ključna je uloga Njemačke, države s bolnim povijesnim iskustvom masovnog nadzora (Istočna Njemačka). Zabrinjava činjenica da nova njemačka vlada od 2025. godine više ne pruža jasnu opoziciju Chat Controlu, što je poziv na hitnu akciju za sve koji cijene privatnost.

V. Zaključak: Zaštita enkripcije je zaštita demokracije

Kratki sažetak: Enkripcija je temelj digitalne sigurnosti, a ne prepreka provedbi zakona. Umjesto masovnog nadzora koji krši prava svih građana, rješenje leži u ciljanim istragama uz sudski nalog, boljoj edukaciji i jačanju policijskih kapaciteta, čime se štiti i sigurnost djece i demokratske vrijednosti.

Enkripcija nije samo tehničko sredstvo već stup digitalne sigurnosti i demokracije. Njezino narušavanje, bilo kroz obvezno skeniranje ili kroz obveznu provjeru dobi koja uništava anonimnost, stvara opasan presedan.

Zakonodavci moraju shvatiti da se borba protiv kriminala ne smije voditi na račun temeljne sigurnosti svih građana. Umjesto stvaranja masivnog, nesrazmjernog nadzora koji vjerojatno neće preživjeti na Europskom sudu pravde, potrebno je ulagati u bolju edukaciju, jaču prekograničnu policijsku suradnju i ciljano praćenje sumnjivih osoba uz sudski nalog.

Borba protiv Chat Controla je borba za pravo na povjerljivu komunikaciju, pravo koje mora ostati neprikosnoveno za svih 450 milijuna građana EU.

VI. Perspektiva Hrvatske: Što ovo znači za domaće korisnike?

Iako se rasprave često vode u Bruxellesu, utjecaj Chat Controla bio bi trenutan i izravan za sve korisnike interneta u Hrvatskoj. Prema podacima HAKOM-a, aplikacije poput WhatsAppa, Vibera i Messengera primarni su način komunikacije za većinu hrvatskih građana. Uvođenje obvezne provjere dobi značilo bi da bi svaki građanin Hrvatske morao povezati svoj digitalni identitet (npr. putem osobne iskaznice ili bankovne kartice) s računima na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje.

Ovo stvara specifične rizike u domaćem kontekstu:

Sigurnost podataka: Centralizirane baze podataka s provjerenim identitetima postaju meta hakerskih napada. S obzirom na nedavne slučajeve curenja podataka u regiji, zabrinutost oko sigurnosti ovih informacija je opravdana.
Uloga regulatora: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) i Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) morat će nadzirati provedbu ovih mjera, što stavlja dodatan teret na domaće institucije koje se već bore s resursima za nadzor globalnih tehnoloških divova.