Kako autonomna vozila "vide" noću ili po kiši?

Autonomna vozila koriste LiDAR senzore koji emituju laserske zrake i rade neovisno o vidljivosti. Radari također funkcioniraju u lošim vremenskim uvjetima jer koriste radio valove. Zbog toga autonomna vozila često imaju bolju "vidljivost" od ljudskih vozača po noći ili magli.

Koliko košta vožnja robotaksijem u Zagrebu?

Verne je javno obećao da će cijene biti niže od klasičnih Uber ili Bolt vožnji u Zagrebu. Točna dinamička cijena po kilometru ovisi o potražnji, ali prosječna vožnja od 5 km trebala bi koštati između €4 i €6, što je 20-30% jeftinije od tradicionalnih opcija.

Što se događa ako robotaksi uđe u prometnu nesreću?

Prema hrvatskom ZSPC-u, vlasnik vozila (u ovom slučaju kompanija Verne) odgovoran je za štetu, osim ako netko neovlašteno intervenira u sustav. Vozilo automatski šalje podatke o nesreći policiji i osiguranju putem 5G mreže, uključujući video snimke iz svih kamera.

Mogu li hakeri preuzeti kontrolu nad autonomnim vozilom?

EU AI Act zahtijeva stroge kibernetičke sigurnosne standarde. Sva vozila moraju imati višeslojnu enkripciju, redundantne sustave i mogućnost trenutačnog prekida veze s internetom u slučaju sumnje na napad. Ipak, kao i svaki povezani uređaj, teoretski postoji rizik — zato su redoviti sigurnosni update-i obavezni.

Hoće li autonomna vozila zamijeniti sve vozače do 2030.?

Ne. Prema predviđanjima Europske komisije, do 2030. godine 20% novih vozila imat će Level 3 ili Level 4 autonomiju, ali većina vozača i dalje će voziti klasične automobile. Potpuna tranzicija na autonomnu vožnju mogla bi potrajati 20-30 godina, posebno u ruralnim područjima s lošijom infrastrukturom.

Kako funkcioniraju autonomna vozila: Tehnologija samovozećih automobila u Hrvatskoj.

Što su autonomna vozila i kako funkcioniraju?

Autonomna vozila su automobili koji koriste kombinaciju senzora, umjetne inteligencije i 5G mreže kako bi se kretali prometom bez ljudskog upravljanja. U travnju 2026. Zagreb je postao prvi europski grad s komercijalnom robotaksi uslugom, zahvaljujući kompaniji Verne osnovanoj od strane Mate Rimca.

Za razliku od klasičnih vozila, autonomni automobili nisu samo mehanički strojevi — to su sofisticirani Internet of Things (IoT) uređaji koji neprekidno komuniciraju s oblacima podataka, drugom vozilima (V2V) i gradskom infrastrukturom (V2X). Prema stručnjacima s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, ova vozila obrađuju ogromne količine podataka putem LiDAR-a, radara i kamera, koji se trenutačno prenose na cloud servere za prilagodbu algoritama strojnog učenja.

Ključni element funkcioniranja autonomnih vozila je 5G mreža. Prema HAKOM-u (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti), autonomna vozila ne mogu sigurno funkcionirati bez ultra-niske latencije i visoke pouzdanosti koju pruža 5G tehnologija. Ako vozilo izgubi vezu s mrežom u "mrtvoj zoni", programirano je da sigurno zaustavi vozilo umjesto da nastavlja kretanje.

Pet razina autonomije: Od asistirane vožnje do potpune automatizacije

Autonomna vozila dijele se u pet razina prema SAE International klasifikaciji, od Level 0 (bez automatizacije) do Level 5 (potpuna autonomija).

Razina	Naziv	Opis	Primjer
Level 0	Bez automatizacije	Vozač potpuno kontrolira vozilo	Klasični automobili bez modernih sustava
Level 1	Asistencija vozaču	Tempomatsko upravljanje ili pomoć pri parkiranju	Adaptivni tempomat (ACC)
Level 2	Djelomična automatizacija	Vozilo upravlja brzinom i smjerom, ali vozač mora nadzirati	Tesla Autopilot, Mercedes Drive Pilot
Level 3	Uvjetna automatizacija	Vozilo vozi samostalno u određenim uvjetima, vozač preuzima na zahtjev	Audi A8 na autocestama do 130 km/h
Level 4	Visoka automatizacija	Vozilo vozi potpuno samostalno u definiranim zonama	Verne robotaksi u Zagrebu
Level 5	Potpuna automatizacija	Vozilo vozi svugdje bez ljudske intervencije	Još ne postoji komercijalno

Trenutačno robotaksiji u Zagrebu funkcioniraju na Level 4 razini — potpuno autonomno upravljanje unutar definiranih geografskih zona. Vozila koriste električne Arcfox Alpha T5 automobile opremljene 7. generacijom sustava autonomne vožnje kineskog partnera Pony.ai. Prema ažuriranim UNECE propisima (R157 i R171) koje je usvojila EU, vozila Level 3 mogu legalno voziti autocestama brzinom do 130 km/h.

Kako autonomna vozila "vide" i donose odluke?

Autonomna vozila koriste kombinaciju LiDAR senzora, radara, kamera i GPS-a kako bi stvorila trodimenzionalnu mapu okoline u realnom vremenu.

LiDAR tehnologija — "oči" autonomnog vozila

LiDAR (Light Detection and Ranging) sustav emitira laserske zrake koje se odbijaju od objekata i vraćaju u senzor. Na taj način vozilo "vidi" pješake, druga vozila, prometne znakove i prepreke na udaljenosti do 200 metara, čak i po noći ili u magli. Svaka sekunda vožnje generira milijune podatkovnih točaka.

Radar i kamere — redundantni sustavi sigurnosti

Radari mjere brzinu i udaljenost objekata koristeći radio valove, što ih čini pouzdanima u lošim vremenskim uvjetima. Kamere visoke rezolucije prepoznaju boje semafora, oznake na cesti i prometne znakove. Svi ovi sustavi rade istovremeno — ako jedan senzor zakaže, drugi preuzimaju kontrolu.

Umjetna inteligencija i machine learning

Prikupljeni podaci se obrađuju putem neuronskih mreža koje su "naučene" na milijunima kilometara simulirane i stvarne vožnje. Algoritmi predviđaju ponašanje drugih vozača, pješaka i biciklista, te donose odluke u milisekundama — kada zakočiti, ubrzati ili skrenuti.

Prema EU AI Act-u (koji stupa na snagu u kolovozu 2026.), autonomna vozila spadaju u "visokorizične AI sustave" i podliježu strogim zahtjevima za transparentnost, kibernetičku sigurnost i nadzor s "čovjekom u petlji". Zato i robotaksiji u Zagrebu trenutačno imaju sigurnosnog operatera na vozačevom mjestu.

Robotaksiji u Zagrebu: Prva komercijalna usluga u Europi

Dana 8. travnja 2026. kompanija Verne pokrenula je prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi, upravo u Zagrebu. Ova usluga rezultat je investicije od €179,5 milijuna koju je odobrila Europska komisija, kao dio šire alokacije od €1 milijarde za automobilski sektor u razdoblju 2025.–2027.

Kako rezervirati vožnju robotaksijem?

Preuzmite Verne aplikaciju ili koristite Uber aplikaciju (zahvaljujući strateškom partnerstvu)
Odaberite polazište i odredište unutar dozvoljenih zona u Zagrebu
Potvrdite rezervaciju — cijena je niža od klasičnih Uber ili Bolt vožnji
Vozilo dolazi na lokaciju, ulazite i započinjete vožnju
Sigurnosni operater je trenutačno prisutan na vozačevom mjestu (faza prijelaza)

Zanimljivo je da Zagreb — grad s manje od milijun stanovnika — preteče velike europske metropole poput Londona i Pariza. Waymo, globalni lider u autonomnoj vožnji, London cilja tek krajem 2026. godine.

Zašto Zagreb, a ne London ili Berlin?

Prema analitičarima iz sektora tehnologije, manji gradovi omogućuju lakšu integraciju s lokalnim vlastima, brže prilagođavanje zakonodavstva i kontroliranije testno okruženje. Zagreb je također imao prednost domaćeg inovatora — Mate Rimca, čija je kompanija Rimac Automobili već internacionalno priznata u elektromobilnosti.

Hrvatski zakoni o autonomnim vozilima: Što morate znati?

Hrvatska je krajem 2024. i tijekom 2025. značajno izmijenila Zakon o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) kako bi omogućila legalan rad potpuno automatiziranih vozila.

Odgovornost i kazne

Vlasnik vozila je odgovoran za prekršaje koje vozilo počini, osim ako netko neovlašteno intervenira u sustav
Vozila moraju imati real-time video nadzor, a vlasnici su dužni čuvati snimke incidenata i dostaviti ih policiji na zahtjev
Lokalne i regionalne samouprave, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), određuju geografske zone u kojima autonomna vozila smiju voziti

Kazne za građane — kontroverzna odredba

Zakon uvodi kazne od €1.000 do €5.000 za druge sudionike u prometu (vozače ili pješake) koji namjerno ometaju robotaksi ili ga prisiljuju na nepotrebni izbjegavajući manevar. Ova odredba izazvala je burne rasprave — kritičari smatraju da se kažnjavaju građani umjesto da se testira pouzdanost tehnologije.

Prekršaj	Kazna (EUR)	Primjer
Namjerno zaustavljanje robotaksija	€1.000 - €3.000	Pješak skoči ispred vozila da "testira" kočnice
Prisiljavanje na izbjegavajući manevar	€2.000 - €5.000	Vozač namjerno "brake-checka" robotaksi
Neovlaštena intervencija u sustav	€3.000 - €5.000	Pokušaj hakiranja ili onesposobljavanja senzora

Izvor: Bug.hr - Izmjene ZSPC-a za autonomna vozila

Uloga 5G mreže: Bez interneta nema autonomije

Prema HAKOM-u, autonomna vozila ne mogu funkcionirati bez 5G mreže koja osigurava ultra-nisku latenciju (ispod 1 milisekunde) i visoku pouzdanost.

5G omogućuje komunikaciju između vozila (V2V - Vehicle-to-Vehicle) i između vozila i infrastrukture (V2X - Vehicle-to-Everything). Na primjer, ako semafori u Zagrebu "razgovaraju" s robotaksijem putem 5G mreže, vozilo zna točno kada će svjetlo promijeniti boju i može optimizirati brzinu kako bi izbjeglo nepotrebno zaustavljanje.

Što se događa ako vozilo izgubi signal?

Autonomna vozila nisu programirana da "pogađaju" što činiti bez internetske veze. Ako uđu u zonu bez 5G pokrivenosti, vozilo aktivira "fail-safe" protokol:

Smanjuje brzinu
Traži sigurno mjesto za zaustavljanje (parking, rubni prostor)
Obavještava putnike i daljinski operativni centar
Ostaje zaustavljeno dok se veza ne uspostavi

Prema podacima HAKOM-a, Hrvatska ima 5G pokrivenost u svim većim gradovima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), ali ruralna područja još uvijek imaju "bijele zone" bez signala, što trenutačno ograničava operativne zone robotaksija. Izvor: HAKOM - Zašto 5G

Europska regulativa: AI Act i Automotive Omnibus

Kao članica EU, Hrvatska mora uskladiti svoje zakone s europskim direktivama koje reguliraju autonomnu vožnju i umjetnu inteligenciju.

EU AI Act (kolovoz 2026.)

EU AI Act je prvi sveobuhvatni zakonski okvir za umjetnu inteligenciju na svijetu. Autonomna vozila kategorizirana su kao "visokorizični AI sustavi", što znači:

Obvezna transparentnost algoritama
Stroga kibernetička sigurnost
Nadzor s "čovjekom u petlji" (human-in-the-loop oversight)
Pravo korisnika na objašnjenje odluka koje donosi AI

Zbog ovih zahtjeva, robotaksiji u Zagrebu trenutačno imaju sigurnosnog operatera koji može preuzeti kontrolu u slučaju tehničkog kvara ili nepredviđene situacije. Izvor: Europska komisija - Digital Strategy

Automotive Omnibus (2025/2026)

Ranije je EU ograničavala proizvodnju Automated Driving Systems (ADS) na 1.500 jedinica godišnje po modelu ("male serije"). Nova regulativa iz 2026. ukida taj strop, omogućujući neograničenu masovnu proizvodnju vozila Level 3 i Level 4 diljem EU. To znači da će u idućih nekoliko godina autonomna vozila postati pristupačnija i široj populaciji.

Mit vs. stvarnost: Zablude o autonomnim vozilima

Mnogi građani imaju pogrešne predodžbe o tome kako autonomna vozila zapravo funkcioniraju. Evo najčešćih zabluda:

Mit 1: Robotaksiji nemaju volan

Stvarnost: Iako je Verne u marketinškim kampanjama prikazivao futuristički dvosjedni model bez volana, stvarna vozila koja trenutačno voze zagrebačkim ulicama su standardni kineski Arcfox Alpha T5 s volanom i sigurnosnim vozačem. Prilagođeni modeli bez volana bit će uvedeni kasnije, kada tehnologija i regulativa to dopuste.

Mit 2: Autonomna vozila su potpuno neovisna

Stvarnost: Nijedan samovozni automobil nije "nezavisan". Vozila su potpuno ovisna o 5G povezivosti, GPS-u i cloud računalstvu. Bez interneta, vozilo se zaustavlja.

Mit 3: Robotaksiji će prvo voziti New Yorkom i Londonom

Stvarnost: Zagreb, grad s manje od milijun stanovnika, postao je prvi europski grad s komercijalnom robotaksi uslugom — prije Londona, Pariza, Berlina ili Rima. Razlog je jednostavniji regulatorni okvir, manja gustoća prometa i politička volja lokalnih vlasti.

Prednosti i izazovi autonomne vožnje u Hrvatskoj

Autonomna vozila donose brojne prednosti, ali i značajne izazove koje Hrvatska tek treba riješiti.

Prednosti	Izazovi
Smanjenje prometnih nesreća (95% nesreća uzrokovano ljudskom greškom)	Nedovoljna 5G pokrivenost izvan gradova
Jeftiniji javni prijevoz (niže cijene od klasičnih taksija)	Gubitak radnih mjesta taksista i vozača autobusa
Mobilnost za starije osobe i osobe s invaliditetom	Visoke kazne za građane koji "testiraju" robotaksije
Smanjenje zagađenja (sva vozila su električna)	Pitanje privatnosti (stalni video nadzor)
Optimizacija prometa i smanjenje gužvi	Etička dilema: kako AI bira žrtve u neizbježnoj nesreći?

Ekonomski utjecaj na tržište rada

Sindikati taksista već su izrazili zabrinutost. Prema procjenama HGK (Hrvatska gospodarska komora), u Hrvatskoj trenutačno radi oko 8.000 profesionalnih vozača taksija i ride-hailing usluga. Ako robotaksiji postanu dominantan oblik prijevoza, dio tih radnih mjesta bit će ugrožen. S druge strane, otvaraju se nova radna mjesta u IT sektoru, održavanju vozila i nadzoru autonomnih flota.

Budućnost autonomne vožnje: Što nas čeka do 2030.?

Analitičari predviđaju da će do 2030. godine najmanje 20% novih automobila u EU imati Level 3 ili Level 4 autonomiju.

Hrvatska planira proširiti robotaksi uslugu na Split i Rijeku do kraja 2027. godine. Osim toga, Europska komisija je najavila projekt "Smart Highways" — autoceste opremljene senzorima i 5G infrastrukturom koje omogućuju potpuno autonomnu vožnju na daljim relacijama (npr. Zagreb-Split bez prekida).

Kada ćemo vidjeti Level 5 vozila?

Level 5 vozila — koja mogu voziti svugdje, u svim uvjetima, bez ikakve ljudske intervencije — vjerojatno neće biti komercijalno dostupna prije 2035. godine. Razlog su izuzetno složeni scenariji poput vožnje po snijegu, grmlju ili u ekstremnim vremenskim uvjetima gdje AI još uvijek ne može pouzdano "predvidjeti" ponašanje okoline.