Kako kvantna računala razlikuju se od klasičnih računala?

Kvantna računala koriste kubite koji mogu biti istovremeno 0 i 1 zahvaljujući superpoziciji, dok klasična računala koriste bite koji su ili 0 ili 1. To omogućuje kvantnim računalima da rješavaju određene kompleksne probleme eksponencijalno brže.

Što je "Q-Dan" i kada bi mogao doći?

"Q-Dan" je dan kada kvantna računala postanu dovoljno moćna da slome trenutne globalne standarde enkripcije. Prema upozorenju Googlea iz ožujka 2026., mogao bi doći već 2029. godine, što je ranije od prethodno očekivane 2031.

Koliko Hrvatska ulaže u kvantnu tehnologiju?

Hrvatska kroz projekt CroQCI (2023-2026) ulaže točno 9.999.334,04 eura u izgradnju vlastite kvantne komunikacijske infrastrukture. Projekt financiraju Digital Europe Programme i Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Hoću li trebati kupiti kvantno računalo za osobnu upotrebu?

Ne. Kvantna računala su specijalizirani alati za kompleksne proračune koji će biti dostupni kroz cloud usluge. Korist za građane bit će neizravna — sigurnije bankarstvo, bolje zdravstvo i naprednije digitalne usluge.

Zašto su kvantna računala toliko osjetljiva?

Kubiti su iznimno krhki i podložni "dekoherenciji" — gubitku kvantnog stanja zbog bilo kakve vanjske smetnje. Čak i vibracije, zvuk ili promjena temperature mogu srušiti proračun, zato zahtijevaju ekstremno kontrolirane laboratorijske uvjete i hlađenje blizu apsolutne nule.

Kako funkcioniraju kvantna računala i zašto su ključna za budućnost Hrvatske

Što su kvantna računala i kako rade

Kvantna računala obrađuju informacije koristeći principe kvantne mehanike — superponiraju više stanja istovremeno i rješavaju kompleksne probleme eksponencijalno brže od klasičnih superračunala. Dok klasična računala koriste bite koji mogu biti samo 0 ili 1, kvantna računala koriste kubite (quantum bits) koji mogu biti istovremeno i 0 i 1 zahvaljujući fenomenu zvanom superpozicija.

Još važnije, kubiti mogu biti međusobno "zapleteni" (entangled) — promjena stanja jednog kubita trenutno utječe na drugi, bez obzira na udaljenost. Ova dva principa omogućuju kvantnim računalima da istovremeno testiraju milijune mogućih rješenja, što klasičnim računalima treba godine ili stoljeća.

Prema podacima Europske komisije, globalno tržište kvantnog računarstva dosegnut će vrijednost od 50 milijardi dolara do kraja desetljeća. [Izvor: Europska komisija, 2025]

Kubiti — gradivni blokovi kvantne revolucije

Kubit je fundamentalna jedinica kvantnog računarstva. Za razliku od klasičnog bita, kubit može postojati u beskonačnom broju stanja između 0 i 1 dok ga ne izmjerimo — tek tada "kolabira" u jednu od vrijednosti. Ova neodređenost omogućuje paralelno procesiranje koje je srž kvantne prednosti.

Trenutno smo u NISQ eri (Noisy Intermediate-Scale Quantum) — kvantni sustavi sadrže između 50 i 1000 kubita, ali su još uvijek "bučni" i podložni greškama. Najveći izazov je održati kubite stabilnima dovoljno dugo da obave proračun.

Zašto su kvantna računala kritično važna za Hrvatsku

Kvantna računala revolucionirat će kibernetičku sigurnost, zdravstvo, umjetnu inteligenciju i optimizaciju — a Hrvatska aktivno gradi vlastitu kvantnu infrastrukturu kroz projekt CroQCI vrijedan gotovo 10 milijuna eura.

Projekt CroQCI (Croatian Quantum Communication Infrastructure) traje od 2023. do 2026. godine s preciznim proračunom od 9.999.334,04 eura. Financira ga Digital Europe Programme i Hrvatski nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO 2021-2026). [Izvor: CARNET, 2025]

Prvi hrvatski kvantni komunikacijski sustav

U studenom 2025. godine, Institut Ruđer Bošković (IRB) i Odašiljači i veze (OIV) predstavili su prve funkcionalne kvantne komunikacijske module u potpunosti razvijene u Hrvatskoj. Uspostavili su prvu potpuno kibernetički sigurnu kvantnu video vezu koristeći domaće FPGA enkriptore i kvantnu distribuciju ključeva (QKD).

Dr. sc. Martin Lončarić, znanstveni voditelj projekta CroQCI na IRB-u, naglasio je da Hrvatska ne čeka strana tehnološka rješenja, već gradi vlastitu tehnološku suverenost koristeći domaće znanje i inženjerstvo.

Prijetnja "Q-Dana" i potreba za kvantnom sigurnošću

"Q-Dan" — dan kada kvantna računala postanu dovoljno moćna da slome trenutne globalne standarde enkripcije — mogao bi doći već 2029. godine, što zahtijeva hitnu pripremu kritičnih sustava.

Prema izvješću Googlea iz ožujka 2026., Heather Adkins, potpredsjednica za sigurnosno inženjerstvo, upozorila je da bi Q-Dan mogao doći već 2029., znatno ranije od prethodno očekivane 2031. godine. To znači da su bankarski sustavi, državne institucije i internet koji danas koristimo potencijalno ranjivi.

Kako Hrvatska odgovara na prijetnju

Europska unija priprema EU Quantum Act koji bi trebao biti usvojen 2026. godine. Cilj je potaknuti istraživanje i razvoj, povećati industrijsku sposobnost i ojačati otpornost lanaca opskrbe diljem država članica. [Izvor: Europska komisija, 2026]

Dodatno, NIS2 Direktiva izravno utječe na hrvatsku kritičnu infrastrukturu — operateri moraju prijeći na kvantno sigurne sustave koristeći post-kvantnu kriptografiju (PQC) i kvantnu distribuciju ključeva (QKD) kako bi zaštitili gospodarstvo od budućih kvantno-omogućenih kibernetičkih napada.

Prijetnja	Klasična zaštita	Kvantna zaštita
Presretanje podataka	RSA enkripcija (slomiva kvantnim računalima)	Kvantna distribucija ključeva (QKD) — fizički nerazbijiva
Kibernetički napadi na banke	Trenutni protokoli zastarjeli do 2029.	Post-kvantna kriptografija otporna na kvantne napade
Špijunaža državnih tajni	Podložno retroaktivnoj dešifraciji	Kvantna komunikacija otkriva prisutnost prisluškivača

Praktične primjene kvantnih računala u Hrvatskoj

Kvantna tehnologija neće zamijeniti vaš smartphone, ali će radikalno unaprijediti zdravstvo, financije, logistiku i znanost kroz specijalizirane cloud usluge dostupne institucijama i poduzećima.

Zdravstvo i farmacija

Kvantna računala mogu simulirati molekularne interakcije i ubrzati razvoj novih lijekova. Proces koji danas traje 10-15 godina mogao bi se skratiti na nekoliko mjeseci. Hrvatska farmaceutska industrija i istraživački centri poput IRB-a mogli bi koristiti kvantne simulacije za razvoj personaliziranih terapija.

Optimizacija prometa i logistike

Gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke suočavaju se s prometnim zagušenjima. Kvantni algoritmi mogu optimizirati rute javnog prijevoza, semafore i distribuciju robe u stvarnom vremenu, smanjujući gužve i emisije CO2.

Financijski sektor

Hrvatska narodna banka (HNB) i komercijalne banke morat će implementirati kvantno sigurne sustave kako bi zaštitile transakcije i osobne podatke korisnika. Kvantna računala omogućuju i naprednije modeliranje rizika i detekciju prijevara.

Europska kvantna strategija i pozicija Hrvatske

Europska unija ulaže 100 milijuna eura u implementaciju kvantnih računala diljem šest zemalja, s ciljem da Europa postane globalni lider u kvantnim tehnologijama do 2030. godine.

Europska kvantna strategija usvojena u srpnju 2025. fokusira se na povećanje privatnih ulaganja u europske kvantne tvrtke. Kroz program EuroHPC, EU i 17 zemalja sudionica (uključujući Hrvatsku) financiraju implementaciju najsuvremenijih europskih kvantnih računala.

Projekt CroQCI koordinira CARNET, sa znanstvenim vodstvom IRB-a i partnerima uključujući SRCE, FER i OIV. Cilj je stvoriti sigurnu kvantnu komunikacijsku mrežu koja će povezati ključne hrvatske institucije.

Edukacija i pristup tehnologiji

Sveučilišni računski centar (SRCE) nudi pristupačne e-learning tečajeve. Tečaj "Što su kvantne tehnologije" objašnjava koncepte poput kubita, superpozicije i kvantnog interneta na razumljiv način. Građani neće morati kupovati kvantna računala za osobnu upotrebu — korist će biti neizravna kroz sigurnije bankarstvo, napredno zdravstvo i cloud usluge.

Mit vs. stvarnost: što kvantna računala nisu

Kvantna računala neće zamijeniti vaš laptop ili smartphone — to su specijalizirani alati za specifične, iznimno kompleksne matematičke probleme koji rade uz klasična računala, ne umjesto njih.

Mit #1: Kvantna računala su brža za sve

Kvantna računala nisu univerzalno brža. Odlična su za probleme optimizacije, simulacije molekula i faktorizacije velikih brojeva, ali su užasna za zadatke poput pregledavanja weba ili obrade teksta. Za svakodnevne zadatke, vaš smartphone ostaje nenadmašan.

Mit #2: Kvantna računala su stabilna i pouzdana

Unatoč ogromnoj računskoj moći, kvantna računala su nevjerojatno krhka. Prolazni kamion ispred zgrade, naglo brujanje klima uređaja ili čak paljenje svjetla u susjednoj prostoriji mogu uzrokovati "dekoherenciju" i srušiti proračun. Zato su trenutno ograničena na visoko specijalizirane, teško zaštićene laboratorije s ekstremnim hlađenjem.

Tvrtke koriste "digitalne blizance" kako bi simulirale kako bi kvantna računala mogla preživjeti u stvarnim tvorničkim okruženjima. [Izvor: Bug.hr, 2025]

Mit #3: Kvantna tehnologija je daleka budućnost

Hrvatska je već uspostavila prvu kvantno sigurnu video vezu u studenom 2025. Projekt CroQCI završava 2026., a EU Quantum Act se usvaja iste godine. Q-Dan bi mogao doći 2029. — to je za tri godine, ne za tri desetljeća.

Kako se pripremiti za kvantnu eru

Građani, poduzeća i institucije moraju razumjeti da kvantna sigurnost nije opcija — to je nužnost za zaštitu financijskih sustava, zdravstvenih podataka i državne infrastrukture.

Edukacija: Pohađajte besplatne online tečajeve poput onih koje nudi SRCE. Razumijevanje osnovnih principa kvantne tehnologije postaje dio digitalne pismenosti.
Za poduzeća: Započnite planiranje migracije na post-kvantnu kriptografiju. NIS2 Direktiva zahtijeva usklađenost kritične infrastrukture.
Za institucije: Surađujte s CARNET-om i IRB-om na implementaciji kvantno sigurnih komunikacijskih sustava.
Praćenje razvoja: Pratite objave HAKOM-a i Europske komisije o novim regulativama i standardima.

Bojan Schmidt iz CARNET-a naglasio je da zbog sve veće ovisnosti o digitalnim uslugama mora se pronaći potpuno nova paradigma digitalne zaštite, što čini kvantne komunikacijske mreže esencijalnima za ultra-sigurnu zaštitu podataka. [Izvor: CARNET, 2025]