Kako funkcionira LiDAR tehnologija u autonomnim vozilima: Revolucija koja mijenja hrvatske ceste

Što je LiDAR tehnologija i kako omogućava vozilima da "vide"?

LiDAR (Light Detection and Ranging) predstavlja revolucionarnu tehnologiju koja autonomnim vozilima omogućava percepciju okoline s milimetarskom preciznošću. Sustav emitira milijune laserskih impulsa u sekundi i mjeri vrijeme povratka svjetlosti, kreirajući trodimenzionalnu mapu prostora u realnom vremenu.

Za razliku od tradicionalnih kamera koje "vide" okolinu poput ljudskog oka, LiDAR funkcionira na principu aktivnog skeniranja. Svaki laserski puls putuje brzinom svjetlosti do objekta, odbija se i vraća natrag u senzor. Preciznim mjerenjem tog vremena — često u rasponu nanosekundi — sustav izračunava točnu udaljenost do svakog objekta u vidnom polju.

Rezultat je takozvani "oblak točaka" (point cloud) — digitalni prikaz koji sadrži milijune prostornih koordinata. Ovaj trodimenzionalni model omogućava vozilu da prepozna pješake, druga vozila, bicikliste, prometne znakove, pa čak i sitne prepreke poput kamenja ili rupa na cesti. Prema podacima istraživanja s Fakulteta građevinarstva Sveučilišta u Zagrebu, LiDAR sustavi omogućavaju autonomnim vozilima reakciju značajno bržu od ljudskih vozača — pri brzini od 40 km/h zaustavna udaljenost može biti smanjena do 57%.

Tehnička arhitektura: Kako LiDAR sustav procesira milijune podataka

Moderni LiDAR sustavi u autonomnim vozilima rade u pet temeljnih koraka: emisija lasera, detekcija povratnog signala, izračun udaljenosti, kreiranje 3D mape i AI obrada podataka. Cijeli proces odvija se u milisekundama, bez potrebe za internetskom vezom.

1. Emisija laserskih impulsa

LiDAR senzor emitira laserske zrake u vidljivom ili infracrvenom spektru. Najnapredniji sustavi iz 2026. godine koriste tehniku "solid-state" LiDAR-a, koja je zamijenila starije mehaničke rotirajuće senzore. Solid-state verzija nema pokretnih dijelova, što znači veću izdržljivost, manju cijenu i kompaktniju ugradnju — ključne prednosti koje su omogućile masovnu primjenu. Prema podacima tržišnih analiza, solid-state LiDAR čini 69% globalnog tržišta u 2025. godini.

2. Detekcija i mjerenje povratnog signala

Kada laserska svjetlost pogodi objekt — bilo to drugi automobil, stablo ili pješak — dio svjetlosti se reflektira natrag prema senzoru. Visoko precizni fotodetektor bilježi vrijeme povratka s rezolucijom do nanosekunde. Ovaj proces ponavlja se milijune puta u sekundi, pokrivajući kompletno vidno polje vozila (najčešće 360 stupnjeva horizontalno i 30-40 stupnjeva vertikalno).

3. Kreiranje 3D oblaka točaka

Softver pretvara milijune pojedinačnih mjerenja u koherentnu trodimenzionalnu sliku. Svaka točka u oblaku sadrži X, Y i Z koordinate, a često i dodatne informacije poput intenziteta refleksije — što pomaže u prepoznavanju materijala objekta. Vozilo tako "vidi" biciklista na 50 metara udaljenosti, prepoznaje da se kreće brzinom od 15 km/h i predviđa njegovu putanju.

4. AI obrada i donošenje odluka

Umjetna inteligencija analizira 3D podatke i klasificira objekte: razlikuje pješaka od prometnog stupa, prepoznaje prometne znakove, detektira rupe na asfaltu. Ovaj sustav radi lokalno, unutar računala vozila, bez potrebe za internetskom vezom — što je česta zabluda među korisnicima. Prema EU AI Act-u koji stupa na snagu u kolovozu 2026., ovi AI sustavi klasificirani su kao "visokorizični", što od proizvođača zahtijeva strogu transparentnost i ljudski nadzor.

5. Integracija s drugim senzorima

LiDAR ne radi sam. Autonomna vozila koriste "senzornu fuziju" — kombinaciju LiDAR-a, kamera, radara i ultrazvučnih senzora. LiDAR pruža preciznu geometriju prostora, kamere prepoznaju boje i detalje (semafori, natpisi), a radari detektiraju brzinu objekata. Ovaj multisenzorski pristup osigurava redundanciju i povećava sigurnost.

Solid-state revolucija: Zašto je LiDAR postao pristupačan

Do 2020. godine LiDAR senzori koštali su više od 75.000 dolara po komadu. Danas, zahvaljujući solid-state tehnologiji i masovnoj proizvodnji, cijena kompletnog sustava za autonomnu vožnju razine L2+ iznosi između 1.400 i 1.850 eura po vozilu.

Tradicionalni mehanički LiDAR koristio je rotirajuće zrcalo ili laser koji se fizički okreće kako bi skenirao okolinu. Takvi sustavi bili su krupni, skupi za proizvodnju i osjetljivi na vibracije. Solid-state LiDAR eliminira sve pokretne dijelove koristeći optičke fazne nizove ili MEMS (mikroelektromehaničke sustave) za usmjeravanje lasera.

Rezultat je senzor veličine pametnog telefona koji može izdržati ekstremne temperature, vibracije i udarce — idealan za ugradnju u serijske automobile. Prema projekcijama industrije, globalno tržište automobilskog LiDAR-a vrijedi 2,81 do 3,11 milijardi eura u 2025. godini, s očekivanim rastom na 11,7 milijardi eura do 2034., što predstavlja godišnju stopu rasta od preko 23%.

Verne robotaxi u Zagrebu: Prvi hrvatski primjer LiDAR tehnologije u praksi

U travnju 2026. godine tvrtka Verne, osnovana od strane Mate Rimca, pokrenula je prvu komercijalnu robotaxi uslugu u Europi — upravo u Zagrebu. Vozila rade na razini autonomije Level 4, što znači potpunu autonomiju bez potrebe za ljudskim vozačem u definiranom području.

Trenutna flota sastoji se od 10 vozila dizajniranih kao dvosjedna električna kabina bez volana i pedala. Vozila su opremljena najnovijim solid-state LiDAR senzorima koji skeniraju okolinu 360 stupnjeva, omogućavajući sigurnu navigaciju zagrebačkim ulicama. Usluga radi između 07:00 i 21:00 sati, a u promotivnom razdoblju cijena vožnje iznosi fiksnih 1,99 eura.

Putnici unutar Verne robotaxija imaju pristup interaktivnim zaslonima koji prikazuju 3D vizualizaciju onoga što LiDAR sustav trenutno detektira — od pješaka na pješačkom prijelazu do biciklista u mrtvom kutu. Ova transparentnost pomaže korisnicima razumjeti kako vozilo "vidi" i donosi odluke, čime se povećava povjerenje u tehnologiju.

Zanimljivo je da vozila ne ovise o stalnoj internetskoj vezi. LiDAR i svi senzorski sustavi procesiraju podatke lokalno, unutar vozila. Čak i u slučaju potpunog gubitka 5G signala, vozilo može sigurno nastaviti vožnju, izbjegavati prepreke i dovesti putnike na odredište — što je suprotno uobičajenom uvjerenju da autonomna vozila stalno trebaju "cloud" podršku.

Hrvatska pravna regulativa i izazovi integracije autonomnih vozila

Hrvatska trenutno ažurira zakonski okvir kako bi omogućila sigurnu integraciju autonomnih vozila, ali pravni stručnjaci upozoravaju da nacrti Zakona o prijevozu u cestovnom prometu još uvijek referenciraju zastarjele EU direktive iz 2010-ih.

Prema analizi s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu iz 2025. godine, ključni pravni izazov odnosi se na pitanje odgovornosti u slučaju prometne nesreće. Stručnjaci preporučuju usvajanje modela "objektivne odgovornosti" za proizvođače potpuno autonomnih vozila (razina Level 5), dok bi za visoko automatizirane sustave (Level 3 i 4) i dalje mogla postojati pretpostavljena odgovornost "sigurnosnog vozača".

Europska unija postavila je zakonski okvir kroz Uredbu (EU) 2022/1426 koja regulira homologaciju automatiziranih sustava vožnje. U ožujku 2025. Europska komisija najavila je strategiju uspostave harmoniziranih pravila za testiranje i implementaciju autonomnih vozila u svim državama članicama do kraja 2026., čime se stvara jedinstveno tržište za autonomnu vožnju.

Dodatno, EU AI Act koji stupa na snagu u kolovozu 2026. klasificira umjetnu inteligenciju u autonomnim vozilima — uključujući LiDAR perceptivne module — kao "visokorizičnu". To znači da proizvođači moraju ispuniti stroge standarde transparentnosti, robusnosti podataka i ljudskog nadzora. Za hrvatsko tržište to znači da sva vozila poput Verne robotaxija moraju proći detaljnu certifikaciju prije komercijalne upotrebe.

Kako LiDAR mijenja budućnost hrvatske urbane infrastrukture

Istraživanje Fakulteta građevinarstva Sveučilišta u Zagrebu pokazuje da bi LiDAR-opremljena autonomna vozila mogla fundamentalno promijeniti dizajn hrvatskih cesta. Brža reakcija sustava omogućava kraće zaustavne udaljenosti, što bi moglo rezultirati užim prometnim trakama i više prostora za pješake.

Pri brzini od 40 km/h, autonomno vozilo s LiDAR-om može smanjiti potrebnu vidljivost za zaustavljanje za čak 57% u usporedbi s ljudskim vozačem. To znači da bi buduće hrvatske ceste mogle imati manje fizičkih semafora, kraće zavoje i jednostavniju signalizaciju — jer vozila komuniciraju međusobno i percipiraju okolinu s milimetarskom preciznošću.

Paradoksalno, autonomna vozila mogla bi zahtijevati manje kompleksne infrastrukture, a ne više. Umjesto skupih "pametnih cesta" s ugrađenim senzorima, LiDAR omogućava vozilima da se snalaze na postojećim cestama. Gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke mogli bi prenamjeniti prostor koji danas zauzimaju široke prometne trake i parkiranje u zelene površine, biciklističke staze ili proširene pločnike.

Zablude i često postavljana pitanja o LiDAR tehnologiji

Unatoč napretku tehnologije, mnoge zablude i dalje kruže javnošću. Razjasnimo najčešće mitove o autonomnim vozilima i LiDAR sustavima.

Zabluda 1: Kamere su jednako dobre kao LiDAR

Neki proizvođači, poput Tesle, tvrde da su kamere dostatne za potpunu autonomiju. Međutim, industrijski standard uključuje LiDAR iz ključnog razloga: kamere ovise o vanjskom osvjetljenju. LiDAR generira vlastite laserske impulse, što znači da može detektirati pješaka u potpunom mraku, gustoj kiši ili izravnom sunčevom bliještanju jednako precizno kao po danu. Studije pokazuju da LiDAR smanjuje broj "lažnih detekcija" za preko 40% u lošim vremenskim uvjetima.

Zabluda 2: Autonomna vozila trebaju stalnu internetsku vezu

Mnogi vjeruju da autonomna vozila ovise o Google Mapsu ili "cloud" obradi podataka. Istina je suprotna: vozila poput Verne robotaxija procesiraju sve LiDAR podatke lokalno. Vozilo može potpuno izgubiti internet vezu i dalje sigurno voziti, izbjegavati prepreke i navigirati — jer svi ključni algoritmi rade na računalu unutar vozila. Internet se koristi samo za dijeljenje meta-podataka i ažuriranje karti, ali nije kritičan za trenutnu vožnju.

Zabluda 3: LiDAR ne radi po kiši ili magli

Rana generacija LiDAR sustava imala je problema s jakom kišom jer su kapi vode odbijale laserske zrake. Moderna solid-state tehnologija koristi različite valne duljine i algoritme filtriranja koji razlikuju kapi kiše od čvrstih objekata. Testiranja u realnim uvjetima pokazala su da LiDAR iz 2026. godine može raditi pri jačini kiše do 50 mm/h bez značajnog gubitka preciznosti.

Budućnost LiDAR-a: Što nas čeka u idućih 5 godina?

Prema projekcijama industrije, do 2030. godine LiDAR bi mogao postati standardna oprema u svim novim vozilima prodanim u EU, uključujući Hrvatsku. Cijena sustava očekuje se da padne ispod 500 eura po vozilu, čineći tehnologiju pristupačnom i za srednju klasu automobila.

Razvoj ide u smjeru još kompaktnijih senzora integriranijih u dizajn vozila — LiDAR senzori bit će ugrađeni u farove, retrovizore i branik, potpuno nevidljivi izvana. Povećava se i domet: najnoviji prototipovi već postižu detekciju objekata na udaljenosti do 500 metara, što je ključno za sigurnu vožnju na autocestama brzinom od 130 km/h.

U Hrvatskoj, prema podacima HAKOM-a, 5G mreža pokriva 82% urbanih područja u 2026. godini, što omogućava vozilima brzu komunikaciju s infrastrukturom (V2X). Kombinacija LiDAR-a i 5G komunikacije omogućit će vozilima da "vide" iza zavoja — primajući podatke od drugih vozila ili pametnih semafora prije nego što ih LiDAR fizički detektira.

Hrvatska vlada najavljuje uspostavu testnih koridora za autonomna vozila na autocesti A1 između Zagreba i Splita do kraja 2027. godine, što će ubrzati razvoj i omogućiti prikupljanje podataka u realnim prometnim uvjetima. Ovaj potez uskladit će Hrvatsku s EU strategijom jedinstvenog tržišta autonomne vožnje.