Kako spriječiti izbijanje većeg požara pravilnim održavanjem dimnjaka

Pravilno održavanje dimnjaka kao ključna mjera zaštite od požara

Dimnjak je jedan od najvažnijih, a često i najzanemarivanijih dijelova svake kuće koja koristi peć, kamin ili kotao na kruta goriva. Neočišćen i neredovito održavan dimnjak jedan je od vodećih uzroka kućnih požara u Hrvatskoj i ostatku Europe. Čađa i katran koji se nakupljaju na unutarnjim stijenkama dimnjaka lako se mogu zapaliti i izazvati tzv. požar dimnjaka – gorenje koje se može proširiti na cijelu kuću.

Zašto je dimnjak opasan ako se ne održava?

Kada drvo, ugljen ili peleti gore, oslobađaju plinove koji prolaze kroz dimnjak prema van. Ti plinovi nose sa sobom vodenu paru, čađevite čestice i kreozot – smolaste ostatke nepotpunog izgaranja. Kreozot se s vremenom taloži na stijenkama dimnjaka i iznimno je zapaljiv. Dovoljno je da temperatura u dimnjaku poraste, a da iskra ili pregrijani plin zapali naslage, i požar je gotovo nezaustavljiv.

Temperatura gorenja kreozota može premašiti 1000 stupnjeva Celzija, što je dovoljno da pregrije cigle, puknuće stijenke dimnjaka i zapali konstrukciju krova ili drvene grede u neposrednoj blizini.

Koliko često čistiti dimnjak?

Preporuke stručnjaka jasne su i konzistentne:

• Dimnjaci koji se koriste svakodnevno (kamine, peći na drva, kotlovi) trebaju se čistiti najmanje jednom godišnje, idealno prije sezone grijanja.
• Intenzivni korisnici koji loži više od 6 sati dnevno trebali bi čišćenje obavljati dva puta godišnje.
• Plinski uređaji zahtijevaju pregled svake dvije do tri godine, ali i oni mogu nakupiti čađevite naslage.

Dimnjačar – licencirani stručnjak – ne samo da čisti dimnjak već i provjerava stanje stijenki, pukotine, dimovodne kanale i funkcioniranje zaklopci. Pregled dimnjačara obavezan je prema Pravilniku o dimnjačarskim poslovima u Republici Hrvatskoj.

Praktični savjeti za smanjenje rizika

1. Koristite suho, sezonsko drvo

Vlažno drvo gori na nižoj temperaturi i producira daleko više kreozota od suhog. Drvo bi trebalo biti sušeno najmanje 12 do 18 mjeseci prije korištenja. Što je drvo sušije, to je izgaranje čišće i dimnjak čistiji.

2. Nikada ne palite smeće ni karton u peći

Plastika, kartonska ambalaža i novine oslobađaju kemikalije koje ubrzano zagađuju i začepljuju dimnjak. Osim toga, novinarski papir može uzrokovati nagle skokove temperature koji pale naslage čađe.

3. Provjerite kapa i rešetka dimnjaka

Na vrhu dimnjaka trebala bi se nalaziti kapa s mrežicom koja sprječava ulazak ptica, malih životinja i atmosferske oborine. Gnijezda ptica unutar dimnjaka izravna su vatrogasna opasnost.

4. Instalirajte detektor dima i ugljičnog monoksida

Čak i uz redovito održavanje, detektor dima prvi je alarm u slučaju problema. Detektor ugljičnog monoksida jednako je važan – neispravni dimnjak može zadržavati ovaj smrtonosni plin unutar prostorija.

Što učiniti u slučaju požara dimnjaka?

Ako primijetite neuobičajenu buku u dimnjaku, jak miris paljevine ili vidljive plamene iskre iz dimnjačke cijevi, odmah:

• Zatvorite sve dovodne otvore zraka i zaklopce peći kako biste uskratili kisik
• Napustite prostoriju i pozovite vatrogasce na broj 193
• Nikada ne pokušavajte gasiti požar dimnjaka vlastitim snagama

Redovito održavanje dimnjaka nije samo pitanje udobnosti grijanja – to je osnovna mjera zaštite života i imovine. Godišnji pregled dimnjačara mali je trošak u usporedbi s posljedicama požara koji se mogao spriječiti.