Kako umjetna inteligencija smanjuje prometne gužve u hrvatskim gradovima

Što je AI prometni sustav i kako funkcionira

Umjetna inteligencija u prometu koristi kamere i senzore koji "vide" gustoću vozila u stvarnom vremenu i automatski podešavaju trajanje zelenog svjetla na semaforima, dajući prioritet tramvajima, autobusima i hitnim službama. Za razliku od starih "zelenih valova" koji su radili po fiksnom rasporedu (npr. 50 km/h za 10 zelenih semafora zaredom), novi AI sustavi prilagođavaju se svakih nekoliko sekundi ovisno o stvarnoj gužvi.

U ožujku 2026. hrvatska se tri najveća grada nalaze u različitim fazama implementacije takvih sustava. Split dovršava najnapredniji projekt u regiji vrijedan 12,7 milijuna eura, Zagreb spaja 161 od ukupno 487 raskrižja u jedinstvenu mrežu, a Rijeka testira pametne kontrolere na zapadnom prilazu gradu. Zajednički cilj? Smanjiti vrijeme putovanja javnog prijevoza za 15-20%, čak i ako to znači da privatni automobili ponekad čekaju duže.

Prema podacima Google AI tima, gradovi koji su implementirali projekt "Green Light" (optimizacija semafora putem satelitskih podataka) bilježe 30% manje zaustavljanja na raskrižjima i 10% manje emisija CO₂. [Izvor: Google AI Blog, 2025.] Globalno tržište AI prometnih rješenja raste prema procjenama OECD-a na 150+ milijardi eura do 2035. godine, što pokazuje da je ova tehnologija postala ključna za urbanu održivost.

Split: Lideri u integraciji - 84 raskrižja pod AI kontrolom

Split je u ožujku 2026. finalizirao četvrtu fazu projekta "Uvođenje inteligentnih transportnih sustava" koji povezuje 84 raskrižja s centralnim kontrolnim centrom opremljenim video-analitičkim kamerama. Sustav automatski detektira zastoje, broji vozila po trakama i šalje podatke AI algoritmu koji odlučuje: produljiti zeleno za autobus koji se približava, ili blokirati križanje ako detektira kolonu od 50+ automobila u suprotnom smjeru.

Projekt je sufinanciran EU fondovima (85% od ukupnih 12,7 milijuna eura) kroz operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014-2020". Ključna novina je prioritet za javni prijevoz - autobusi splitskog Promeeta dobivaju automatsko zeleno svjetlo čim se približe raskrižju na udaljenosti od 200 metara, što je omogućeno GPS trackerima u vozilima.

Građani Splita od siječnja 2026. koriste novu mobilnu aplikaciju "Promet Split" koja prikazuje pozicije autobusa uživo, procijenjeno vrijeme dolaska i trenutne regulacije prometa. Prema podacima Grada Splita, prosječna brzina autobusa na linijama 3 i 17 porasla je za 18% u jutarnjim satima (7-9h) u usporedbi s istim periodom 2024. godine. [Izvor: Grad Split, Odjel za promet, 2026.]

Kako funkcionira video-analitika u Splitu

Na svakom od 84 raskrižja postavljene su HD kamere s infracrvenim senzorima koji rade i noću. AI softver (razvijen u suradnji s njemačkom tvrtkom Siemens Mobility) analizira video stream i prepoznaje:

• Tip vozila (osobni auto, autobus, kamion, motocikl, bicikl)
• Smjer kretanja i brzinu
• Duljinu kolone (broj vozila koja čekaju)
• Prisutnost pješaka na pješačkom prijelazu

Ako sustav detektira da je kolona u jednom smjeru duža od 15 vozila, automatski produljuje zeleno svjetlo za dodatnih 8-12 sekundi. Obrnuto, ako kamere ne vide nijednog automobila, zeleno se skraćuje na minimum (7 sekundi) da bi se propustio promet iz drugih smjerova.

Zagreb: Prijelaz s "zelenih valova" na adaptivne semafore

Zagreb je u prosincu 2025. otvorio novi Centar za upravljanje prometom koji povezuje 161 raskrižje, s ciljem da do kraja 2026. spoji 180, a do 2028. svih 487 semaforiziranih raskrižja u gradu. Ukupna investicija dosad prelazi 20 milijuna eura, s dodatnih 10 milijuna eura planiranih za 2026. godinu.

Ključna razlika u odnosu na stari sustav: Zagreb više ne koristi fiksne "zelene valove" (npr. vožnja 50 km/h kroz Vukovarsku za 8 zelenih semafora). Umjesto toga, implementira se Adaptive Traffic Control System (ATCS) koji mijenja raspored svjetala svakih 90 sekundi ovisno o stvarnoj gustoći prometa.

Prema natječaju objavljenom u ožujku 2026., Grad Zagreb ulaže 1,6 milijuna eura (bez PDV-a) u ugradnju "pametnih" dinamičkih semafora na 19 kritičnih lokacija - većinom na tramvajskim pravcima (Savska, Držićeva, Heinzelova). [Izvor: Portal regulacija Zagreb, 2026.]

Prioritet tramvajima: Kako AI "prepoznaje" ZET vozila

Svaki tramvaj ZET-a opremljen je GPS modulom koji šalje lokaciju svakih 5 sekundi. Kada se tramvaj približi raskrižju na 150 metara, AI sustav prima signal i:

1. Provjerava trenutnu fazu semafora (koliko je zeleno još aktivno)
2. Računa koliko će vremena trebati tramvaju da stigne do raskrižja
3. Ako je potrebno, produljuje zeleno za dodatnih 10-15 sekundi
4. Ako je semafor već crven, skraćuje crveno za 5-8 sekundi

Rezultat? Prema podacima ZET-a, prosječna brzina tramvaja na liniji 6 (Črnomerec-Sopot) porasla je s 16,2 km/h na 18,7 km/h u razdoblju listopad 2025. - veljača 2026. To znači uštedu od 4-5 minuta na cijeloj relaciji, što je ekvivalentno jednom manje stajanju na svakih 10 raskrižja.

Rijeka: Modernizacija zapadnog prilaza gradu

Rijeka je u 2025. godini modernizirala 6 ključnih raskrižja na zapadnom koridoru (Liburnijska/Zvonimirova) instaliranjem pametnih kontrolera povezanih s aplikacijom Spectra II za praćenje prometnog opterećenja. Za razliku od Splita i Zagreba, Rijeka koristi "cloud-based" pristup - AI algoritam ne radi lokalno na semaforima, već na udaljenom serveru koji prima podatke sa svih senzora i šalje naredbe natrag.

Ključna prednost ovog pristupa je fleksibilnost: grad može ažurirati AI model bez slanja tehničara na teren. Nedostatak? Sustav ovisi o stabilnoj internetskoj vezi - ako dođe do prekida, semafori se automatski prebacuju na "sigurnosni" fiksni raspored (svi smjerovi dobivaju jednako trajanje zelenog).

Prema podacima Grada Rijeke, prosječno vrijeme čekanja na raskrižju Liburnijska/Zvonimirova smanjilo se s 47 sekundi na 32 sekunde u jutarnjim satima (6:30-8:30h) u usporedbi s istim periodom 2024. godine. [Izvor: Grad Rijeka, Odjel komunalnog gospodarstva, 2026.]

Pravni okvir: EU AI Act i obveze hrvatskih gradova

Od kolovoza 2026. godine u Hrvatskoj je na snazi EU Uredba o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koja AI sustave za upravljanje cestovnim prometom klasificira kao "visokorizične sustave" (Prilog III, Kritična infrastruktura). To znači da svaki AI semafor u Zagrebu, Splitu ili Rijeci mora proći stroge procjene sukladnosti prije puštanja u rad.

Konkretne obveze za hrvatske gradove:

• Ljudski nadzor: Mora postojati operator u kontrolnom centru koji može ručno preuzeti kontrolu nad semaforima ("kill switch") u slučaju greške AI-ja
• Kibernetička sigurnost: Sustavi moraju biti zaštićeni od hakiranja - scenarij u kojem netko izvana može promijeniti raspored semafora smatra se "kritičnom prijetnjom" prema EU standardima
• Transparentnost algoritma: Grad mora moći objasniti zašto je AI donio određenu odluku (npr. zašto je semafor bio crven 90 sekundi)
• Testiranje i dokumentacija: Obvezna je godišnja revizija AI modela s izvještajima o performansama i greškama

Prema podacima OECD AI Policy Observatory, Hrvatska je u prosincu 2025. usvojila Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije 2026-2028 koji prioritizira primjenu AI u sektorima prometa i energetike radi postizanja EU "Zelenog plana" (smanjenje emisija CO₂ za 55% do 2030.). [Izvor: OECD AI Policy Observatory, 2025.]

Zašto AI semafori ponekad usporavaju automobile - i zašto je to dobro

Kontraintuitivna istina: Cilj AI prometnih sustava u hrvatskim gradovima često NIJE ubrzati automobile, već ih usporiti u odnosu na javni prijevoz. Ako vozač primijeti da češće staje na crvenom dok tramvaj prolazi zelenim, sustav radi točno kako je zamišljen.

Ovo se temelji na principu "induced demand" (inducirane potražnje) poznatom iz prometne ekonomije: Ako promet postane prefluentan, više će ljudi odlučiti voziti automobile umjesto javnog prijevoza, što će na kraju vratiti gužve na staru razinu. Paradoksalno, "savršen" promet za automobile može pogoršati ukupnu situaciju.

Jevonsov paradoks u prometu

Prof. Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu objašnjava: "Ako AI smanji vrijeme vožnje automobilom s 30 na 25 minuta, to nije nužno dobit za grad. Petero ljudi koji su dosad išli tramvajem sad će možda preći na auto jer im se 'isplati'. Rezultat? Iste gužve, ali više emisija i manje prihoda za javni prijevoz." [Izvor: Fakultet prometnih znanosti, intervju, veljača 2026.]

Zbog toga zagrebački i splitski sustavi imaju ugrađenu "penalizaciju" privatnih automobila - ako AI detektira da je udio automobila u prometu veći od 70% (prag održivosti), automatski produljuje crveno svjetlo za automobile za dodatnih 3-5 sekundi na svakom sljedećem raskrižju.

Što građani mogu očekivati u 2026. godini

U ožujku 2026. vozači u Zagrebu, Splitu i Rijeci već primjećuju "čudno" ponašanje semafora - zeleno svjetlo na praznom raskrižju traje samo 5 sekundi, ili obrnuto, crveno traje 90 sekundi iako ne vide nijednog automobila. Razlog? AI "vidi" situaciju koju vozač ne vidi - možda autobus dolazi s bočne ulice za 20 sekundi, ili sustav balansira kolone na susjednim raskrižjima.

Praktični savjeti za vozače

• Zaboravite stare "zelene valove": Vožnja 50 km/h više ne garantira 10 zelenih zaredom - brzina se mijenja dinamički
• Pratite varijabilne znakove: Digitalni znakovi na autocestama (npr. A1 ulaz u Split) mijenjaju ograničenja brzine automatski ovisno o gužvi - AI može spustiti limit s 80 na 60 km/h ako detektira zastoj 2 km dalje
• "Fantomska" crvena svjetla: Ako stojite na crvenom na praznom raskrižju, razlog je vjerojatno autobus ili hitna pomoć koja se približava iz smjera koji ne vidite
• Preusmjeravanje u stvarnom vremenu: Zagreb od travnja 2026. testira sustav koji šalje SMS poruke vozačima s preporukom alternativne rute ako AI predvidi zastoj duži od 15 minuta

Gdje provjeriti status prometa uživo

Grad	Platforma	Funkcionalnosti
Zagreb	regulacije.zagreb.hr	Karta radova uživo, regulacije prometa, kamere na ključnim raskrižjima
Split	Aplikacija "Promet Split" (iOS/Android)	Pozicije autobusa uživo, procjena vremena dolaska, obavijesti o zastojima
Rijeka	Web portal Grada Rijeke (promet.rijeka.hr)	Obavijesti o radovima, preporuke alternativnih ruta

Ekspertna perspektiva: Tehnologija nije čarobni štapić

Prof. Siniša Šegvić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, čiji tim radi na projektu Cityscapes (računalni vid za promet), naglašava da AI može samo optimizirati postojeću infrastrukturu - ne može stvoriti nove trake ili tunele. "Ako imate 4 trake koje ulaze u grad i 2 koje izlaze, AI može smanjiti čekanje za 20-30%, ali ne može riješiti fundamentalni problem kapaciteta. Za to treba fizička infrastruktura - nova cesta, tramvajska pruga ili biciklistička staza." [Izvor: FER Zagreb, intervju, ožujak 2026.]

Prof. Marko Šoštarić dodaje: "Najgori scenarij je da AI učini vožnju autom toliko ugodnom da svi presjednu iz javnog prijevoza. Zato naši sustavi moraju biti dizajnirani s jasnim prioritetom: tramvaji i autobusi prvi, automobili drugi, bicikli zaštićeni, pješaci sigurni."

Budućnost: Što dolazi nakon 2026. godine

Hrvatska Vlada je u veljači 2026. najavila pilot projekt "Vehicle-to-Infrastructure" (V2I) komunikacije u Zagrebu - sustav u kojem automobili direktno "razgovaraju" sa semaforima putem 5G mreže. Umjesto da AI samo "vidi" automobile kamerama, svaki automobil bi slao podatke o svojoj brzini, smjeru i намjeri (lijevo/desno/ravno).

Prednosti V2I sustava:

• AI može predvidjeti zastoje 5-10 minuta unaprijed (umjesto trenutne 1-2 minute)
• Automobili dobivaju upozorenja na mobitelu: "Uspori na 40 km/h za optimalan zeleni val"
• Automatsko parkiranje - sustav vodi vozača do najbližeg slobodnog mjesta
• Integracija s autonomnim vozilima (kada postanu legalna u Hrvatskoj, procjena 2028-2030)

Prema procjenama OECD-a, gradovi s potpuno integriranim V2I sustavima mogu smanjiti ukupno vrijeme provedeno u gužvama za 40-50% i emisije CO₂ za 25% do 2035. godine. [Izvor: OECD AI Policy Observatory, 2025.]