Koliko košta izrada kućice za šišmiše?

Ako sami izrađujete kućicu, materijali (drvo, vijci, mrežica) koštaju između 15 i 25 eura. Gotove kućice u prodaji kreću se od 40 do 85 eura, ovisno o veličini i kvaliteti.

Gdje kupiti gotovu kućicu za šišmiše u Hrvatskoj?

Gotove kućice možete naći u specijaliziranim web-shopovima za vrtne proizvode, centrima za zaštitu prirode i trgovinama ekoloških proizvoda. Standardni set od dva komada košta između 50 i 66 eura.

Kako znati je li kućica naseljena šišmišima?

Glavni znakovi su sitni crni izmet (guano) ispod kućice, noćna aktivnost šišmiša u sumrak i karakterističan blagi miris. Ne otvarajte kućicu dok su šišmiši unutra — to ih može uznemiriti i natjerati da napuste mlade.

Zašto kućicu ne treba postaviti na stablo?

Grane blokiraju let šišmiša koji se moraju spustiti dolje kako bi uhvatili zrak, povećavaju rizik od grabežljivaca (mačke, kune, sove) i smanjuju izloženost suncu potrebnu za održavanje topline.

Jesu li šišmiši opasni za ljude ili kućne ljubimce?

Ne. Svi hrvatski šišmiši su insektožderci koji se boje ljudi i aktivno ih izbjegavaju. Ne napadaju, ne piju krv i nisu agresivni. Kućni ljubimci poput mačaka mogu biti opasnost za šišmiše, a ne obrnuto.

Kako napraviti kućicu za šišmiše u vlastitom dvorištu — praktični vodič

Zašto nam trebaju šišmiši u dvorištu?

Šišmiši su najvažniji prirodni insekticid koji možete imati u vrtu - jedan šišmiš pojede 1000-1200 komaraca i štetočina po satu. U Hrvatskoj živi čak 35 različitih vrsta šišmiša od ukupno 45 europskih, što nas čini jednom od najbogatijih država po raznolikosti ovih sisavaca. Ipak, 17 vrsta nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske zbog gubitka staništa, klimatskih promjena i upotrebe pesticida.

Urbanizacija i intenzivna poljoprivreda uništile su prirodne pukotine u drveću, stijenama i starim zgradama gdje su šišmiši tradicionalno živjeli. Postavljanjem kućice za šišmiše u dvorištu ne samo da pomažete očuvanju ugroženih vrsta, već i smanjujete potrebu za kemijskim insekticidima. Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, šišmiši su ključni bioindikatori - pad njihove populacije signalizira ozbiljnije ekološke probleme.

U rujnu 2025. godine, zbog klimatskih ekstrema koji su oštetili prirodna skloništa, postavljeno je 10 kućica za šišmiše u zagrebačkom parku Maksimir, s ciljem pružanja alternativnog utočišta za vrste poput velikouhog šišmiša (Plecotus auritus). [Izvor: Parkovi Hrvatske, 2025]

Što vam treba za izradu kućice - materijali i alat

Za kućicu za šišmiše koristite isključivo neimpregnirano, grubo drveno drvo poput cedra, smreke ili bora - nikad ne koristite kemijske premaze ili lakove jer šišmiši su iznimno osjetljivi na toksine.

Evo popisa potrebnih materijala:

Daske od netretiranog drva debljine 1,5-2 cm (dovoljno za jednu kućicu dimenzija 40 cm visine × 30 cm širine)
Plastična mrežica ili strugarica za izradu horizontalnih utora na unutarnjoj strani (razmak 1 cm)
Vijci otporni na hrđu (ne čavli - pucaju drvo)
Akrilna boja na bazi vode za vanjsku stranu (tamnosmeđa ili crna - apsorbira toplinu)
Bušilica, pila, ravnalo, olovka

Ako ne želite sami graditi, gotove drvene kućice za šišmiše u hrvatskim web-shopovima koštaju između 40 i 85 eura. Standardni set od dva komada kvalitetnih drvenih kućica kreće se od 50 do 66 eura. [Izvor: analiza tržišta, 2025]

Kako izraditi kućicu korak po korak

Kućica za šišmiše razlikuje se od kućice za ptice - ima uski unutarnji prostor (samo 2-2,5 cm), ulaz na dnu i produženu dasku ispod ulaza za slijetanje. Evo detaljnih koraka:

Korak 1: Izrežite daske prema dimenzijama

Trebate šest dasaka:

Dio kućice	Dimenzije (cm)	Količina
Stražnja strana	50 × 30	1
Prednja strana	40 × 30	1
Bočne strane	40 × 2,5	2
Krov	32 × 30	1
Slijetna daska	10 × 30	1

Korak 2: Napravite hrapavu unutrašnjost

Šišmiši se ne mogu držati za glatku površinu. Na unutarnju stranu prednje i stražnje daske pričvrstite plastičnu mrežicu ili strugarom urezujte horizontalne žljebove svakih 1 cm dubine 2-3 mm. To im omogućuje da se vješaju naopako.

Korak 3: Sastavite kućicu

Pričvrstite bočne daske na stražnju stranu vijcima
Pričvrstite prednju stranu - ostavite razmak od 2-2,5 cm između prednje i stražnje daske (to je unutarnji prostor za šišmiše)
Postavite krov tako da prekrije gornji rub i malo nadvisuje sprijeda (zaštita od kiše)
Slijetnu dasku pričvrstite ispod prednje daske - mora biti produžena barem 5 cm prema dolje

Korak 4: Obojite i zaštitite

Vanjsku stranu možete obojiti akrilnom bojom tamnosmeđe ili crne boje - to pomaže apsorpciji sunčeve topline. Unutrašnjost NIKAD ne bojite niti lakirate.

Gdje i kako postaviti kućicu za šišmiše?

Kućicu postavite na visinu od 3 do 6 metara, na zid zgrade ili drveni stup - nikad na stablo jer grane ometaju let, a mačke i sove lakše dolaze do šišmiša.

Ovo je najčešća greška koju ljudi rade. Iako šišmiši žive u šumama, stručnjaci savjetuju postavljanje kućica na zidove kuća, garaža, šupa ili slobodnostojeće stupove. Razlozi:

Šišmišima treba slobodan prostor ispod kućice za let - spuštaju se dolje i tek tada hvate zrak
Grane stabala blokiraju putanju i povećavaju rizik od ozljeda
Na stupu ili zidu nema grabežljivaca (mačke, kune, sove)

Orijentacija i sunce

Idealno je postaviti kućicu na jugoistok ili jug, tako da dobiva 5-8 sati sunca dnevno (posebno ujutro). Šišmiši trebaju toplinu - ženke i mladi šišmiši održavaju tjelesnu temperaturu od 35-40°C. Izbjegavajte cijeli dan izravno sunce po ljetu - pregrijavanje može biti smrtonosno.

Udaljenost od kuće

Postavite kućicu minimalno 5-7 metara od prozora spavaće sobe. Šišmiši su tihi, ali povremeno emitiraju ultrazvučne signale koje neki ljudi mogu čuti kao piskanje.

Mitovi i zablude o šišmišima - što je istina?

Europski šišmiši NE piju krv, NE zapliću se u kosu i NISU slijepi - koriste eho-lokaciju precizniju od radara.

Mit 1: Šišmiši su opasni i napadaju ljude

Svi šišmiši u Hrvatskoj su isključivo insektožderci (ili voćožderci). Nijedna vrsta ne pije krv. Vampirski šišmiši žive samo u Južnoj Americi. Hrvatski šišmiši boje se ljudi i aktivno ih izbjegavaju.

Mit 2: Šišmiši su slijepi

Šišmiši imaju odličan vid, ali koriste eho-lokaciju (ultrazvuk) za navigaciju i lov. Mogu "vidjeti" komarca u potpunom mraku i lako izbjeći ljudsku kosu ili prepreke.

Mit 3: Izmet šišmiša je opasan otpad

Šišmiši izmet (guano) je jedno od najkvalitetnijih prirodnih gnojiva za vrt - bogat dušikom, fosforom i kalijem. Možete ga prikupljati ispod kućice i koristiti kao organsko gnojivo za povrće i cvijeće.

Mit 4: Kućicu treba staviti na stablo

Kao što je navedeno, stablo je najgora lokacija - ograničava let, povećava rizik od grabežljivaca i smanjuje izloženost suncu.

Zakonska zaštita šišmiša u Hrvatskoj

Prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske, sve vrste šišmiša su strogo zaštićene - zabranjena je ometanje, hvatanje, ozljeđivanje ili uništavanje staništa.

Hrvatska je potpisnica UNEP/EUROBATS sporazuma od 2000. godine, koji obvezuje državu na očuvanje svih 52 europske vrste šišmiša. Kršenje zakona može rezultirati visokim novčanim kaznama. [Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zakon o zaštiti prirode, NN]

EU direktive o staništima (Habitats Directive) i Bernska konvencija također utječu na hrvatsko zakonodavstvo. Ministarstvo je dužno pratiti populacije i provoditi stroge mjere zaštite.

Organizacija Tragus, hrvatska udruga za zaštitu šišmiša, aktivno potiče građane da postavljaju kućice kao doprinos očuvanju vrsta pogođenih urbanizacijom i klimatskim promjenama.

Kada očekivati šišmiše i kako ih pratiti?

Šišmiši se obično useljavaju u kućice u proljeće (travanj-svibanj) kada traže mjesta za razmnožavanje - budite strpljivi, može proći i do godinu dana prije nego što kućica bude naseljena.

Znakovi da su šišmiši useljeni:

Mali crni izmet (guano) ispod kućice - izgleda kao sitne tamne mrvice
Noćna aktivnost - vidite šišmiše kako izlijeću u sumrak
Karakterističan miris (blagi, slatkast - ne neugodan)

Ne pokušavajte otvarati ili pomicati kućicu jednom kad se šišmiši usele - remećenje može uzrokovati napuštanje mladih. Provjere možete obaviti u kasnu jesen ili zimu kada šišmiši migriraju u zimska skloništa (špilje, podrumi).

Dodatni savjeti za privlačenje šišmiša

Posadite biljke koje privlače noćne insekte: Kadulja, lavanda, vrbina - privlače moljce i kornjaše koje šišmiši love
Ostavite prirodni vrt: Kompost, stare grane, divlje cvijeće - povećavaju populaciju insekata
Postavite više kućica: Različite vrste preferiraju različite visine i orijentacije
Izbjegavajte vanjsko osvjetljenje: Jaka svjetla odbijaju šišmiše - koristite senzore pokreta umjesto trajnog osvjetljenja
Eliminirajte pesticide: Kemikalije ubijaju insekte i truju šišmiše kroz hranidbeni lanac