Kako liječiti giht kod kuće?

Što je giht i zašto nastaje?

Giht je oblik upalnog artritisa uzrokovan nakupljanjem mokraćne kiseline u zglobovima, što dovodi do iznenadnih i iznimno bolnih napada.

Giht je jedna od najstarijih bolesti u medicinskoj povijesti, a danas pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Radi se o upalnoj bolesti zglobova koja nastaje kada se mokraćna kiselina (urat) nakuplja u krvi u prevelikim količinama — stanje poznato kao hiperurikemija. Kad razina mokraćne kiseline prijeđe određenu granicu, kristali urata počinju se taložiti u zglobovima, tetivama i okolnom tkivu, izazivajući snažnu upalu i bol.

Mokraćna kiselina prirodni je nusprodukt razgradnje purina — tvari koje se nalaze u stanicama tijela i određenim namirnicama. U zdravim uvjetima, mokraćna kiselina otopi se u krvi, prolazi kroz bubrege i izlučuje se mokraćom. Međutim, kada tijelo proizvodi previše mokraćne kiseline ili bubrezi nedovoljno izlučuju, dolazi do nakupljanja i posljedičnih gihtoznih napada.

Napadaji gihta najčešće zahvaćaju zglob palca noge, ali bolest se može manifestirati i u gležnju, koljenu, zapešću, laktu i prstima ruku. Napad obično dolazi iznenada, često noću, i može trajati od nekoliko dana do više tjedana ako se ne liječi.

Simptomi gihta — kako prepoznati napad?

Glavni simptomi su iznenadna, intenzivna bol u zglobu, oticanje, crvenilo i toplina na zahvaćenom mjestu, a napad najčešće počinje noću ili rano ujutro.

Prepoznavanje simptoma gihta ključno je za brzo reagiranje i ublažavanje boli. Simptomi se razvijaju brzo i dosežu vrhunac unutar 12 do 24 sata od početka napada.

Tipični simptomi gihta uključuju:

• Intenzivna bol u zglobu — bol je često toliko jaka da i lagani dodir plahte ili odjeće postaje nepodnošljiv
• Oticanje zahvaćenog zgloba — zglob vidno otiče i postaje deformiran
• Crvenilo i topla koža — koža oko zgloba crveni i osjetno je toplija na dodir
• Ukočenost zgloba — kretanje zgloba postaje ograničeno i bolno
• Peckanje i trnci — često prethode ozbiljnijoj boli i mogu služiti kao rano upozorenje
• Opća slabost i umor — tijelo reagira na upalu sveobuhvatnim zamorom

Važno je napomenuti da između dva napada može proći dulje vrijeme bez ikakvih simptoma. Međutim, bez liječenja napadi postaju sve učestaliji i zahvaćaju sve više zglobova. Kronični giht može dovesti do trajnog oštećenja zglobova i nastanka tofusa — čvrstih nakupina kristala urata ispod kože.

Mokraćna kiselina — uzroci povišenih vrijednosti

Povišena razina mokraćne kiseline nastaje zbog prekomjerne konzumacije purinima bogate hrane, alkohola, određenih lijekova ili smanjene bubrežne funkcije.

Razumijevanje čimbenika koji povisuju mokraćnu kiselinu ključno je za prevenciju gihta. Normalne vrijednosti mokraćne kiseline u krvi iznose do 360 µmol/L (6 mg/dL) za žene i do 420 µmol/L (7 mg/dL) za muškarce.

Čimbenik rizika	Utjecaj na mokraćnu kiselinu	Mogućnost kontrole
Hrana bogata purinima (meso, iznutrice)	Visok porast razine	Da — prehrambenim promjenama
Alkohol (posebno pivo)	Visok porast, smanjuje izlučivanje	Da — apstinencijom ili redukcijom
Zaslađeni napici i fruktoza	Umjeren do visok porast	Da — izbjegavanjem
Dehidracija	Umjeren porast koncentracije	Da — povećanim unosom vode
Pretilost	Trajno povišene vrijednosti	Da — gubitkom tjelesne mase
Bubrežna insuficijencija	Smanjeno izlučivanje urata	Djelomično — medicinskim liječenjem
Diuretici (tablete za vodu)	Smanjuju izlučivanje urata	Djelomično — zamjenom lijeka
Genetska predispozicija	Trajno povišene vrijednosti	Ne — samo kontrola okidača

Muškarci su izloženi znatno većem riziku od gihta jer estrogen pomaže bubrezima u izlučivanju mokraćne kiseline. Žene stoga češće razvijaju giht tek nakon menopauze. Osobe s povišenim krvnim tlakom, dijabetesom, srčanim bolestima i bubražnim problemima imaju povećan rizik od razvoja gihta.

Zabranjena hrana pri gihtu — što izbjegavati?

Namirnice s visokim udjelom purina poput crvenog mesa, iznutrica, određene ribe i alkohol treba strogo izbjegavati jer direktno povećavaju razinu mokraćne kiseline i mogu izazvati napad gihta.

Prehrana ima izravni utjecaj na razinu mokraćne kiseline. Namirnice bogate purinima razgrađuju se u mokraćnu kiselinu pa ih osobe s gihtom trebaju izbjegavati ili strogo ograničiti.

Hrana s visokim sadržajem purina (treba potpuno ili gotovo potpuno izbjegavati):

• Iznutrice: jetra, bubrezi, srce, mozak, pluća
• Crveno meso: govedina, svinjetina, janjetina — posebno u većim količinama
• Divljač: srnetina, zečetina, divlja svinja
• Masna riba: sardine, haringe, skuše, inćuni, losos u većim količinama
• Plodovi mora: škampi, lignje, dagnje, jastog, rak
• Ekstrakti mesa: mesne juhe iz kocke, gusti bujoni, temeljci
• Pivo i žestoka pića — alkohol usporava izlučivanje mokraćne kiseline
• Napici zaslađeni fruktozom: industrijski sokovi, energetska pića, limunade
• Kvasac i prehrambeni kvasac u velikim količinama

Namirnice s umjerenim sadržajem purina (konzumirati rijetko i u malim porcijama):

• Piletina i puretina — bolje od crvenog mesa, ali i dalje s mjerom
• Grah, leća, grašak i soja — unatoč purinima, istraživanja pokazuju da biljni purini manje utječu na razinu mokraćne kiseline
• Špinat, šparoge i gljive — umjereno konzumirati
• Cvjetača i brokula

Dozvoljene namirnice — što slobodno jesti?

Namirnice s niskim udjelom purina poput mliječnih proizvoda, jaja, voća i povrća sigurne su za osobe s gihtom i mogu aktivno pomoći u smanjenju razine mokraćne kiseline.

Dobra vijest jest da postoji cijeli niz ukusnih i hranjivh namirnica koje ne samo da su sigurne pri gihtu, već mogu aktivno pomagati u regulaciji mokraćne kiseline.

Namirnice koje se slobodno konzumiraju i preporučuju:

• Mliječni proizvodi s niskim udjelom masti — mlijeko, jogurt, sir — dokazano smanjuju rizik od gihta
• Jaja — izvrstan izvor proteina s niskim udjelom purina
• Kruh, tjestenina i riža — ugljikohidrati s malim udjelom purina
• Voće — posebno trešnje, jagode i borovnice jer sadrže antioksidanse koji smanjuju upalu
• Limunom bogato voće — limun i limeta mogu pomoći u alkalinizaciji urina
• Povrće — većina povrća je sigurna (uz iznimku gore navedenih)
• Orašidi i sjemenke — orasi, bademi, sjemenke lana
• Maslinovo ulje — protuupalna svojstva
• Voda — najvažniji saveznik u borbi protiv gihta
• Kava — prema istraživanjima, umjerena konzumacija kave (2-4 šalice dnevno) može smanjiti rizik od gihta
• Zeleni čaj — bogat antioksidansima, pomaže u smanjenju upale

Posebno su vrijedne trešnje i sok od trešanja. Nekoliko kliničkih studija pokazalo je da konzumacija trešanja smanjuje učestalost gihtoznih napada za 35 do 40 posto. Preporučuje se konzumirati 150 do 200 grama svježih trešanja dnevno ili piti 200 ml čistog soka od trešanja bez dodanog šećera.

Kućno liječenje gihta — prirodni lijekovi i metode

Kombinacija adekvatne hidratacije, hlađenja zahvaćenog zgloba, odmora, trešanja i određenih biljnih pripravaka može značajno ublažiti simptome gihta kod kuće i ubrzati oporavak.

Dok je medicinska terapija neophodna za kroničan giht, postoje provjerene kućne metode koje mogu ublažiti bol i skratiti trajanje napada.

Hidratacija — vaš najvažniji lijek

Voda je najjeftiniji i najučinkovitiji prirodni lijek za giht. Adekvatna hidratacija pomaže bubrezima u izlučivanju mokraćne kiseline mokraćom. Cilj je piti minimalno 2 do 3 litre čiste vode dnevno. Tijekom napada gihta povećajte unos na 3 do 4 litre.

Pratite boju mokraće — trebala bi biti blijedo žuta do gotovo bezbojna. Tamna mokraća znak je nedostatne hidratacije.

Terapija hladnoćom

Primjena hladnog obloga na zahvaćeni zglob jedna je od najtransparcija metoda za brzo ublažavanje boli i smanjenje oticanja. Omotajte vrećicu leda ili zamrznutog povrća u krpu i stavite na zglob 15 do 20 minuta. Ponavljajte nekoliko puta dnevno s pauzama od najmanje 30 minuta između primjena. Nikada nemojte led stavljati direktno na kožu jer može uzrokovati ozebline.

Odmor i elevacija zgloba

Zahvaćeni zglob treba mirovati. Podignite ga iznad razine srca koristeći jastuke ili svinutu deku. Elevacija pomaže u smanjenju oticanja smanjenjem pritiska tekućine u tkivima.

Trešnje i sok od trešanja

Trešnje sadrže antocijanine — snažne antioksidanse s dokazanim protuupalnim djelovanjem. Konzumacija 150 do 200 grama svježih trešanja dnevno ili 200 ml čistog soka od crnih trešanja može smanjiti upalu i razinu mokraćne kiseline. Trešnje zamrznute ili u obliku koncentrata također su djelotvorne.

Jabučni ocat

Razrijeđeni jabučni ocat (1 do 2 žlice u čaši vode) konzumiran 2 do 3 puta dnevno može pomoći u regulaciji razine mokraćne kiseline. Jabučni ocat pospješuje lužnatost organizma i može potpomoći izlučivanje urata. Preporučujemo koristiti sirovi, nepasterizirani jabučni ocat s "majkom".

Kurkuma

Kurkumin, aktivna tvar iz kurkume, ima snažna protuupalna i antioksidativna svojstva. Možete je dodavati jelima ili konzumirati kao čaj: pola žličice kurkume u toploj vodi s malo crnog papra (bioperina koji poboljšava apsorpciju). Kurkuma se može kupiti u ljekarni i zdravim trgovinama po cijeni od 5 do 15 EUR za veće pakiranje.

Đumbir

Đumbir je prirodni protuupalni agens koji može pomoći u smanjenju boli i otoka. Možete ga konzumirati kao čaj (svježi đumbir u vrućoj vodi), dodavati u jela ili primjenjivati lokalno: napravite pastu od svježeg đumbira i stavite je na zahvaćeno mjesto 15 do 30 minuta.

Koprivni čaj

Kopriva je poznata po svom diuretičkom djelovanju i sposobnosti snižavanja razine mokraćne kiseline. Konzumirajte 2 do 3 šalice čaja od koprive dnevno. Koprivni čaj možete pronaći u ljekarnama ili zdravim prodavaonicama po cijeni oko 3 do 6 EUR.

Lijekovi za giht — što propisuje liječnik?

Liječnici za giht propisuju protuupalne lijekove za akutne napade (NSAID-i, kolhicin, kortikosteroidi) i lijekove za snižavanje mokraćne kiseline (alopurinol, febuksostat) za dugoročnu kontrolu bolesti.

Medicinska terapija gihta dijeli se na dvije kategorije: liječenje akutnog napada i dugoročno snižavanje razine mokraćne kiseline.

Za akutni napad gihta:

• Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID-i) — ibuprofen, naproksen, indometacin. Najučinkovitiji su kad se uzmu na prvu pojavu simptoma. Dostupni su bez recepta, ali kod gihta se preporučuju više doze koje zahtijevaju liječnički nadzor.
• Kolhicin — specifičan lijek za giht koji smanjuje upalu inhibiranjem migracije bijelih krvnih stanica u zahvaćeni zglob. Najučinkovitiji u prvih 12 sati napada.
• Kortikosteroidi (prednizon, metilprednizolon) — za pacijente koji ne podnose NSAID-e ili kolhicin. Mogu se uzimati oralno ili injicirati direktno u zahvaćeni zglob.

Za dugoročno snižavanje mokraćne kiseline:

• Alopurinol — najčešće propisivan lijek za kroničan giht. Smanjuje produkciju mokraćne kiseline blokiranjem enzima ksantin oksidaze. Potrebno je tjedna do tjedan i pol da se postigne terapijski učinak.
• Febuksostat — alternativa alopurinolu za pacijente s intolerancijom ili alergijom. Snažniji je, ali nosi veći kardiovaskularni rizik.
• Probenecid — povećava izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega. Prikladna za pacijente koji ne produciraju previše mokraćne kiseline, ali je slabo izlučuju.

Nikada nemojte samoinicijativno uzimati lijekove bez konzultacije s liječnikom. Posebno je važno upozorenje: alopurinol i slični lijekovi za snižavanje mokraćne kiseline ne smiju se uzimati za vrijeme akutnog napada jer mogu produžiti ili pogoršati simptome.

Vježbe i fizička aktivnost kod gihta

Blaga fizička aktivnost u periodima između napada pomaže u kontroli tjelesne mase i poboljšava cirkulaciju, ali za vrijeme akutnog napada zahvaćeni zglob treba potpuno mirovati.

Fizička aktivnost ima dvostruku ulogu kod gihta: za vrijeme akutnog napada zglob mora mirovati, dok su između napada redovite blage vježbe korisne i preporučene.

Za vrijeme akutnog napada:

• Zahvaćeni zglob mora biti u potpunom mirovanju
• Izbjegavajte stajanje i hodanje ako je zahvaćen gležanj ili nožni palac
• Koristite štake ili kolica ako je to potrebno
• Podignite zahvaćeni ud

Između napada — preporučene vježbe:

• Plivanje i hidrogimnastika — idealne jer ne opterećuju zglobove, a poboljšavaju cirkulaciju i pomažu u gubitku tjelesne mase
• Biciklizam — lagano kolesarenje bez opterećenja zglobova
• Hodanje — 30 minuta umjerenog hodanja dnevno dostatno je za kontrolu tjelesne mase
• Tai chi i yoga — poboljšavaju fleksibilnost zglobova i smanjuju stres koji može biti okidač napada
• Lagane vježbe istezanja — čuvaju pokretljivost zglobova

Izbjegavajte intenzivne vježbe i sportove s visokim opterećenjem zglobova (trčanje, skokovi, dizanje utega) jer mogu potaknuti napad. Nagli intenzivan napor potiče produkciju mliječne kiseline koja može interferirati s izlučivanjem mokraćne kiseline.

Gubitak tjelesne mase ključan je za dugoročnu kontrolu gihta. Svaki izgubljeni kilogram smanjuje razinu mokraćne kiseline u krvi. Međutim, izbjegavajte nagli gubitak mase jer gladovanje potiče razgradnju stanica i oslobađanje purina, što može izazvati napad gihta.

Prevencija gihta — kako spriječiti ponovne napade?

Dugoročna prevencija gihta uključuje prehrambene promjene, adekvatnu hidrataciju, kontrolu tjelesne mase, umjerenu fizičku aktivnost i redovito praćenje razine mokraćne kiseline kod liječnika.

Prevencija je uvijek bolja od liječenja, pogotovo kod kronične bolesti poput gihta. Sveobuhvatni pristup prevenciji uključuje životne navike, prehranu i medicinsko praćenje.

Prehrambene mjere prevencije:

• Ograničite unos hrane bogate purinima na maksimalno 2 puta tjedno
• Potpuno izbjegavajte iznutrice i masnu ribu
• Alkohol konzumirajte umjereno ili ga potpuno izostavite — posebno pivo
• Zamijenite zaslađene sokove vodom, biljnim čajevima ili nezaslađenom kavom
• Unosite dovoljno mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti
• Jedite redovito i ne preskačite obroke

Lifestyle mjere prevencije:

• Pijte 2 do 3 litre vode dnevno
• Održavajte zdravu tjelesnu masu kroz blagu fizičku aktivnost i uravnoteženu prehranu
• Kontrolirajte krvni tlak — hipertenzija i giht često idu ruku pod ruku
• Redovito kontrolirajte razinu mokraćne kiseline u krvi — preporučuje se jednom godišnje ili češće prema preporuci liječnika
• Izbjegavajte nagle promjene prehrane i gladovanje
• Smanjite stres — kronični stres utječe na hormonalni sustav i može doprinijeti povišenim vrijednostima mokraćne kiseline
• Ako uzimate diuretike ili aspirin, razgovarajte s liječnikom o alternativama koje manje utječu na mokraćnu kiselinu

Redovita medicinska kontrola apsolutno je neophodna za sve koji su jednom doživjeli napad gihta. Liječnik može pratiti razinu mokraćne kiseline i prilagoditi terapiju prije nego što dođe do novog napada ili komplikacija poput tophi nodula ili gihtozne nefropatije.

Giht je bolest koja se uspješno kontrolira kombinacijom medicinskog liječenja i promjena životnih navika. Uz dosljednost u prehrani i hidrataciji, većina pacijenata može živjeti aktivan i kvalitetan život bez učestalih gihtoznih napada.