Kako umirovljenik može raditi na ugovor o djelu?

Umirovljenik može raditi putem ugovora o djelu za povremene intelektualne ili fizičke poslove. Pritom ne gubi pravo na mirovinu, ali se iz bruto iznosa honorara uplaćuju zakonski propisani porezi i doprinosi.

Što se događa s mirovinom ako radim puno radno vrijeme u 2026.?

Prema novom zakonu od 1. siječnja 2026., ako se zaposlite na punih 40 sati tjedno, HZMO će vam nastaviti isplaćivati 50% iznosa vaše dosadašnje mirovine uz punu plaću koju primate od poslodavca.

Koliki je osobni porezni odbitak za umirovljenike?

U 2026. godini osnovni osobni odbitak iznosi 600 eura mjesečno. Umirovljenici koji rade mogu taj odbitak rasporediti između svoje mirovine i plaće kako bi platili što manji porez na dohodak.

Mogu li korisnici obiteljske mirovine raditi?

Da, korisnici obiteljske mirovine zakonski smiju raditi do polovice punog radnog vremena (do 20 sati tjedno) bez da izgube pravo na isplatu te mirovine.

Kako umirovljenik može raditi

Nije to nikakvo „aktivno starenje“ kako nam političari vole tepati, to je često golo preživljavanje. S prosječnim mirovinama koje se kreću oko 660 eura, pitanje kako umirovljenik može raditi postalo je jedno od najčešće pretraživanih u Hrvatskoj. Suočeni s divljanjem cijena i inflacijom, sve više građana treće životne dobi prisiljeno je vratiti se na tržište rada. S druge strane, kronični nedostatak radne snage u gradovima poput Zagreba, Splita i Rijeke natjerao je državu na radikalne zakonske izmjene.

Kako umirovljenik može raditi: Zakonski okvir i nova pravila za 2026. godinu

Umirovljenik može raditi sklapanjem ugovora o radu, pri čemu od 2026. godine ima opciju rada na pola radnog vremena uz zadržavanje 100% mirovine ili rada na puno radno vrijeme uz zadržavanje 50% mirovine.

Hrvatski sustav doživio je tektonske promjene. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, do kraja 2025. godine umirovljenici su smjeli raditi isključivo do 20 sati tjedno kako ne bi izgubili pravo na isplatu mirovine. Međutim, demografski slom i prazna radna mjesta prisilili su vladajuće na prilagodbu.

Što donosi reforma iz siječnja 2026.?

Od 1. siječnja 2026. godine na snagu je stupio novi model. Osobe starije od 65 godina sada mogu potpisati ugovor na punih 40 sati tjedno, pri čemu im se isplata mirovine ne obustavlja u potpunosti, već se smanjuje na 50%. Ovo je presedan u hrvatskom zakonodavstvu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje [Izvor: HZMO, 2026.], očekuje se da će ova mjera privući dodatnih 15.000 umirovljenika na tržište rada, posebno u sektorima trgovine i uslužnih djelatnosti.

Kako funkcionira zapošljavanje umirovljenika u praksi?

Zapošljavanje umirovljenika funkcionira potpuno jednako kao i zapošljavanje ostalih radnika. Poslodavac prijavljuje radnika na HZMO i HZZO, a mirovinski zavod automatski prilagođava isplatu mirovine bez potrebe za zamrzavanjem statusa.

Mnogi se plaše birokracije, no proces je zapravo vrlo jasan i prebačen je na leđa poslodavca. Radnik nema obvezu samostalno obilaziti šaltere kako bi obustavio mirovinu.

Administrativni koraci za poslodavce i radnike

Potpisivanje ugovora: Umirovljenik i poslodavac potpisuju standardni Ugovor o radu (na određeno ili neodređeno vrijeme).
Prijava na osiguranje: Poslodavac elektroničkim putem prijavljuje umirovljenika na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i HZMO.
Automatska prilagodba: HZMO u svom sustavu evidentira prijavu. Ako je prijava na pola radnog vremena, mirovina ostaje ista. Ako je prijava na puno radno vrijeme (od 2026.), HZMO automatski izdaje rješenje o isplati 50% mirovine.

Ugovor o radu vs. Ugovor o djelu

Osim klasičnog ugovora o radu, umirovljenik može raditi i preko Ugovora o djelu. Ova opcija idealna je za povremene poslove (poput prevođenja, savjetovanja ili intelektualnih usluga). Ugovor o djelu ne utječe na isplatu mirovine, bez obzira na iznos zarade, no podložan je višim poreznim davanjima.

Financijska isplativost: Koliko umirovljenik može zaraditi?

Minimalna bruto plaća za 2026. godinu iznosi 1.050 eura, a umirovljenici imaju pravo na osobni porezni odbitak od 600 eura. Zarada izravno ovisi o broju radnih sati i odabiru poreznih olakšica.

Vlada je za 2026. godinu utvrdila novu minimalnu plaću od 1.050 eura bruto (oko 800 eura neto za prosječnog radnika bez uzdržavanih članova). Zakon o radu striktno zabranjuje diskriminaciju - poslodavac ne smije umirovljenika platiti manje od zakonskog minimuma razmjernog radnom vremenu.

Minimalna plaća i porezni odbici

Plaća umirovljenika oporezuje se kao i svaki drugi dohodak od nesamostalnog rada. Umirovljenici raspolažu osobnim odbitkom od 600 eura mjesečno. Taj odbitak mogu u potpunosti iskoristiti na mirovinu, ili ga podijeliti između mirovine i plaće, ovisno o tome što im donosi veći neto iznos. Preporučuje se konzultacija s računovođom u tvrtki kako bi se porezna kartica (PK) optimalno rasporedila.

Opcija rada (2026.)	Radno vrijeme	Zadržana mirovina	Minimalna bruto plaća
Pola radnog vremena	Do 20 sati tjedno	100%	525 EUR
Puno radno vrijeme	40 sati tjedno	50%	1.050 EUR
Ugovor o djelu	Povremeno	100%	Nema minimuma

Kako umirovljenik može raditi bez gubitka prava na mirovinu (Mitovi i činjenice)

Radni angažman do 20 sati tjedno ne utječe na isplatu punog iznosa mirovine, a od 2026. godine ni rad na puno radno vrijeme ne donosi potpuni gubitak, već smanjenje isplate na 50%.

U javnosti, posebice među starijom populacijom, kolaju brojne dezinformacije koje ih odvraćaju od zapošljavanja. Razbijmo najčešće mitove:

Mit: Samo starosni umirovljenici mogu raditi.
Činjenica: Korisnici prijevremene starosne mirovine i korisnici obiteljske mirovine također imaju pravo raditi do pola radnog vremena bez gubitka isplate.
Mit: Poslodavci zapošljavaju umirovljenike da bi ih platili ispod minimalca.
Činjenica: Zakon to strogo kažnjava. Umirovljenik ima ista radnička prava kao i mlađi kolege, uključujući pravo na plaćeni godišnji odmor, naknadu za prijevoz i dodatke za rad nedjeljom.
Mit: Ako se zaposlim, gubim besplatno dopunsko osiguranje.
Činjenica: Pravo na besplatno dopunsko osiguranje ovisi o cenzusu (ukupnim prihodima). Ako vam zbroj mirovine i nove plaće prelazi zakonski limit, tada gubite pravo na besplatnu policu na teret države, ali ne gubite mirovinu.

Zašto hrvatski umirovljenici rade u usporedbi s ostatkom EU?

Dok u zapadnoj Europi umirovljenici rade radi socijalne uključenosti, u Hrvatskoj više od 40.000 umirovljenika radi prvenstveno zbog financijske nužde i iznimno niskih prosječnih mirovina.

Ovo je surova realnost hrvatskog društva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku [Izvor: DZS, 2026.], tijekom turističke sezone broj zaposlenih umirovljenika redovito premašuje 40.000. Ukupno se broj aktivnih osoba starijih od 65 godina na tržištu rada kreće između 36.000 i 40.437.

Demografija i nedostatak radne snage

Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama upozorava na razlike između nas i razvijenih članica EU. Dok Njemačka nudi "Aktivni mirovinski plan" prema kojem umirovljenik može zaraditi do 2.000 eura mjesečno bez poreza kako bi ostao vitalan i društveno koristan, u Hrvatskoj umirovljenici pune police u supermarketima kako bi mogli platiti režije. HR stručnjaci ističu da domaće tvrtke moraju hitno implementirati strategije upravljanja dobi (age management), osiguravajući starijim radnicima ergonomske uvjete i fleksibilne smjene. Bez njihovog iskustva, turizam i maloprodaja u Hrvatskoj danas bi jednostavno kolabirali.