Kako ostvariti pravo na očinski dopust

Očinski dopust je neprenosivo pravo zaposlenih i samozaposlenih očeva na plaćeni izostanak s posla nakon rođenja djeteta. Pravo se ostvaruje podnošenjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) nakon prethodne pisane obavijesti poslodavcu. Naknada iznosi 100 % osnovice plaće, a dopust traje 20 radnih dana za jedno dijete, odnosno 30 dana za blizance ili više djece.

Što je očinski dopust i tko ima pravo na njega?

Očinski dopust je zakonski definirano, neprenosivo pravo koje očevima omogućuje plaćeni izostanak s rada u prvih šest mjeseci djetetova života. Pravo na dopust imaju biološki i posvojiteljski očevi, neovisno o njihovom bračnom statusu.

Ovo pravo u hrvatsko je zakonodavstvo uvedeno u kolovozu 2022. godine, a regulirano je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Uvođenje očinskog dopusta izravan je rezultat usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s Direktivom (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi. Cilj ove mjere je poticanje ravnopravnije podjele obiteljskih obveza i aktivnijeg uključivanja očeva u ranu skrb o djetetu.

Pravo na očinski dopust mogu ostvariti svi zaposleni i samozaposleni očevi koji ispunjavaju osnovne uvjete obveznog zdravstvenog osiguranja. Važno je naglasiti da je ovo pravo potpuno neovisno o radno-pravnom statusu majke. Čak i ako majka nije zaposlena ili ne koristi rodiljni dopust, otac ima puno pravo na korištenje očinskog dopusta, čime se osigurava maksimalna fleksibilnost obiteljima u prvim mjesecima nakon rođenja djeteta.

Koliko traje očinski dopust prema novim pravilima?

Prema izmjenama zakona iz 2025. godine, očinski dopust traje 20 radnih dana za jedno dijete, odnosno 30 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca ili više djece. Dopust se računa isključivo u radnim danima.

Zahvaljujući pozitivnim demografskim politikama, trajanje očinskog dopusta značajno je produljeno s 1. ožujkom 2025. godine. Hrvatska sada znatno premašuje minimalni standard od 10 dana koji propisuje Europska unija. Trajanje se obračunava prema redovnom rasporedu radnog vremena zaposlenog oca, što znači da se vikendi i državni praznici ne ubrajaju u kvotu iskorištenih dana.

Za samozaposlene očeve, zakon propisuje da se jedan tjedan računa kao šest radnih dana. Očinski dopust mora se iskoristiti u neprekinutom trajanju, od dana rođenja djeteta pa sve do navršenih šest mjeseci života djeteta. Nakon isteka tog roka, pravo na dopust trajno propada i ne može se prenijeti na kasnije razdoblje.

Kako se računa naknada plaće tijekom očinskog dopusta?

Naknada tijekom očinskog dopusta iznosi 100 % osnovice plaće bez gornjeg limita za očeve s odgovarajućim stažom osiguranja. Ako uvjet staža nije ispunjen, naknada se isplaćuje u fiksnom iznosu od 701,89 eura.

Financijska strana ove mjere osmišljena je tako da obitelji ne trpe pad prihoda. Za ostvarivanje prava na punu naknadu u iznosu od 100 % prosječne plaće (bez ikakvog maksimalnog ograničenja), otac mora ispuniti uvjet prethodnog staža osiguranja. To znači da mora imati najmanje šest mjeseci neprekidnog staža obveznog zdravstvenog osiguranja ili devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine.

Ako otac ne ispunjava ovaj uvjet staža, i dalje ima pravo na očinski dopust, ali će njegova naknada biti isplaćena u fiksnom iznosu koji od 2025. godine iznosi 701,89 eura. Cjelokupni iznos naknade, bez obzira na visinu očeve plaće, isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna. Poslodavac ne snosi nikakve financijske troškove za vrijeme očeva odsustva.

Koji su koraci za prijavu i ostvarivanje prava?

Za ostvarivanje prava potrebno je pisano obavijestiti poslodavca najmanje 15 dana prije početka dopusta. Zatim se HZZO-u podnosi službeni zahtjev, što se najbrže rješava digitalnim putem preko sustava e-Građani.

Procedura prijave je administrativno pojednostavljena kako bi očevi mogli što brže ostvariti svoje pravo. Ključno je pratiti zakonske rokove kako poslodavac ne bi imao osnove za prigovor na organizaciju posla. Proces uključuje sljedeće korake:

1. Pisana obavijest poslodavcu: Otac je dužan poslodavcu dostaviti pisanu obavijest o namjeri korištenja očinskog dopusta najmanje 15 dana prije očekivanog termina poroda ili željenog datuma početka dopusta.
2. Izdavanje potvrde o plaći: Poslodavac je obvezan izdati Potvrdu o plaći (Obrazac R1) koja HZZO-u služi za izračun naknade, osim ako se podaci ne povlače automatski putem sustava ePorezna.
3. Podnošenje zahtjeva HZZO-u: Zahtjev se podnosi nadležnom regionalnom uredu HZZO-a. Najjednostavniji način je korištenje usluge e-Rodiljne i roditeljske potpore unutar sustava e-Građani, čime se izbjegava čekanje na šalterima.
4. Prilaganje dokumentacije: Uz zahtjev je potrebno priložiti izvod iz matice rođenih za dijete, presliku osobne iskaznice, broj tekućeg računa (IBAN) te dokaz o obavještavanju poslodavca.

Najčešće zablude i mitovi o očinskom dopustu

Najveća zabluda je da se očinski dopust može prenijeti na majku ili da njegovo korištenje skraćuje majčin rodiljni dopust. To je potpuno neovisno, neprenosivo pravo koje očevi koriste samostalno.

Unatoč jasnim zakonskim odredbama, u javnosti i dalje kruže dezinformacije koje očeve mogu odvratiti od korištenja ovog prava. Prema akademskim istraživanjima iz 2025. godine, značajan broj građana i dalje nije u potpunosti upoznat sa svim aspektima očinskog dopusta. Važno je razjasniti ključne činjenice:

• Neprenosivost: Očinski dopust je isključivo pravo oca. Ako ga otac ne iskoristi do djetetovih šest mjeseci starosti, pravo nepovratno propada. Ne može se dodati majčinom rodiljnom dopustu.
• Istovremeno korištenje: Otac može biti na očinskom dopustu točno u isto vrijeme kada je majka na rodiljnom dopustu. Ova mjera je i zamišljena kako bi oba roditelja bila prisutna u prvim tjednima djetetova života.
• Bračni status: Pravo na dopust ne ovisi o tome jesu li roditelji u braku. Dovoljno je da je otac upisan u rodni list djeteta. Pravo vrijedi i za posvojitelje.
• Financijski teret poslodavca: Poslodavac ne plaća očinski dopust. Naknadu u 100-postotnom iznosu isplaćuje država. Poslodavac nema zakonsko pravo odbiti, zabraniti ili odgoditi očev odlazak na dopust.

Zašto je važno iskoristiti ovo pravo?

Korištenje očinskog dopusta doprinosi ravnopravnijoj podjeli obiteljskih obveza i boljem povezivanju oca s djetetom. U prvoj polovici 2024. pravo je iskoristilo gotovo 10.000 očeva, što potvrđuje rušenje društvenih stigmi.

Iako demografski stručnjaci upozoravaju da kod dijela zaposlenika i dalje postoji strah od negativne reakcije okoline ili poslodavca, statistike pokazuju snažan pozitivan trend. Prema podacima HZZO-a objavljenim u kolovozu 2026. godine, više od 72.000 očeva u Hrvatskoj iskoristilo je ovu mjeru od njezinog uvođenja u kolovozu 2022. godine. Samo u prvoj polovici 2024. godine zabilježeno je 9.860 korisnika.

Aktivno uključivanje očeva u ranu skrb o djeci dugoročno donosi benefite za cijelu obitelj. Smanjuje se pritisak na majke tijekom oporavka od poroda, a očevi od prvog dana grade čvršću emotivnu povezanost s djetetom. S obzirom na to da država pokriva cjelokupni iznos plaće, ne postoji financijski razlog zbog kojeg obitelji ne bi trebale iskoristiti ovo zakonsko pravo.