Kako prijaviti visokotehnološki kriminal u Hrvatskoj

Visokotehnološki kriminal prijavljuje se Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) putem e-mail adrese policija@mup.hr, pozivom na 192 ili osobnim dolaskom u policijsku postaju. Za tehničke incidente vezane uz hrvatske domene, prijava se uz tehničke dokaze šalje Nacionalnom CERT-u na incident@cert.hr.

Razvoj digitalnih tehnologija donio je brojne prednosti, ali i otvorio prostor za sofisticirane oblike kriminala. Od financijskih prijevara do krađe identiteta, incidenti u kibernetičkom prostoru zahtijevaju brzu reakciju i poznavanje točnih procedura za prijavu.

Što je visokotehnološki kriminal i koje su najčešće prijetnje?

Visokotehnološki kriminal obuhvaća kaznena djela u kojima su računalni sustavi, mreže ili digitalni podaci primarni alat ili cilj napada. Najčešće prijetnje su phishing, ransomware i financijske prijevare usmjerene na građane i poslovne subjekte.

Definicija i statistika incidenata

Prema klasifikaciji Državnog zavoda za statistiku (DZS), kaznena djela imaju kibernetički karakter kada se provode isključivo putem računalnih sustava. Nacionalni CERT je tijekom 2025. godine zabilježio 1.513 kibernetičkih incidenata, što predstavlja rast od gotovo 36% u odnosu na prethodnu godinu. Službeni podaci pokazuju da prevladavaju phishing napadi (32%), distribucija neželjene pošte (19%) te financijske prijevare (18%).

Financijski utjecaj na društvo

Izvješća Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) za 2025. godinu bilježe 1.861 kazneno djelo iz domene kibernetičkog kriminala. Ukupna materijalna šteta nanesena hrvatskim građanima i tvrtkama iznosila je gotovo 21 milijun eura. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za hitnim i preciznim prijavljivanjem svakog sumnjivog digitalnog traga.

Kako prijaviti visokotehnološki kriminal policiji (MUP)

Prijavu policiji potrebno je podnijeti u slučaju nastale financijske štete, online iznude, krađe identiteta ili zlouporabe osobnih podataka. Građani to mogu učiniti osobno, telefonski ili e-mailom uz prilaganje svih dostupnih digitalnih dokaza.

Koraci za službenu prijavu

Policija je primarno nadležna za kazneni progon počinitelja. Procedura prijave uključuje sljedeće korake:

1. Prikupljanje dokaza: Spremite sve sumnjive e-mailove, poruke, snimke zaslona i bankovne izvode prije nego što ih obrišete.
2. Kontaktiranje policije: Hitni slučajevi prijavljuju se na broj 192, dok se opširne prijave s dokazima šalju na policija@mup.hr.
3. Osobni dolazak: Prijavu je moguće podnijeti i u najbližoj policijskoj postaji.

Prijava zlostavljanja djece na internetu

Za specifična kaznena djela, poput seksualnog iskorištavanja djece putem interneta, MUP je osigurao specijaliziranu aplikaciju Red Button. Putem ove aplikacije omogućena je brza, i po potrebi anonimna, prijava ilegalnog sadržaja i sumnjivih aktivnosti usmjerenih prema najranjivijim skupinama.

Prijava tehničkih incidenata Nacionalnom CERT-u

Nacionalni CERT zaprima prijave tehničkih incidenata koji uključuju .hr domene ili hrvatske IP adrese. Cilj prijave je tehnička sanacija prijetnje i sprječavanje širenja malicioznog koda, a ne kazneni progon počinitelja.

Što prijaviti CERT-u?

Dok MUP rješava kaznena djela, Nacionalni CERT zadužen je za računalnu sigurnost na nacionalnoj razini. Njima se prijavljuju:

• Hakiranje i kompromitacija internetskih stranica.
• Distribucija zlonamjernog softvera (malware) s hrvatskih poslužitelja.
• DDoS napadi na infrastrukturu.

Tehnički zahtjevi za prijavu

Prijave se šalju na e-mail adresu incident@cert.hr. Kako bi stručnjaci mogli reagirati, prijava mora sadržavati tehničke detalje. To uključuje puno zaglavlje (header) sumnjive e-mail poruke, točne URL adrese malicioznih stranica te log datoteke koje dokazuju neovlašteni pristup sustavu.

Krađa intelektualnog vlasništva i digitalno piratstvo

Digitalno piratstvo i neovlaštena distribucija autorskih djela na internetu prijavljuju se Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo te policiji. Ovaj oblik kriminala reguliran je Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.

Uloga Ministarstva kulture i medija

Kulturni sektor, umjetnici i medijski djelatnici često su žrtve neovlaštenog preuzimanja i distribucije njihovog rada (tzv. ilegalni streaming). Ministarstvo kulture i medija definira strogi zakonodavni okvir za zaštitu autorskih prava u digitalnom okruženju.

Kolektivne organizacije

Oštećeni autori prijave mogu koordinirati s organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava (poput HDS ZAMP-a). Ove institucije u suradnji s policijom i sudstvom pokreću postupke za blokiranje ilegalnih platformi i naknadu štete autorima.

Zakonski okvir i kazne za neusklađenost

Zakon o kibernetičkoj sigurnosti propisuje stroge sigurnosne obveze i protokole za prijavu incidenata za poslovne subjekte. Nepoštivanje zakona rezultira rigoroznim financijskim kaznama koje mogu doseći desetke milijuna eura.

Implementacija NIS2 direktive

Hrvatski Zakon o kibernetičkoj sigurnosti izravna je implementacija europske NIS2 direktive. Zakon je stupio na snagu 15. veljače 2024., obvezujući ključne sektore (zdravstvo, energetika, promet, digitalna infrastruktura) na strogo izvještavanje o incidentima Nacionalnom centru za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR).

Visina financijskih kazni

Tvrtke koje ne implementiraju adekvatne sigurnosne mjere ili zataje kibernetički incident suočavaju se s drakonskim kaznama.

Zablude o kibernetičkom kriminalu u doba umjetne inteligencije

Razvoj umjetne inteligencije drastično je promijenio prirodu kibernetičkih napada. Zastarjela uvjerenja, poput oslanjanja isključivo na prepoznavanje loše gramatike u e-mailovima, danas predstavljaju ozbiljan sigurnosni rizik.

AI i Spear-phishing

Kibernetički stručnjaci upozoravaju da su alati generativne umjetne inteligencije kriminalcima omogućili kreiranje besprijekornih tekstova na hrvatskom jeziku. Tzv. spear-phishing napadi danas koriste javno dostupne podatke s društvenih mreža kako bi se kreirale visoko personalizirane i uvjerljive prijevare, uključujući i deepfake audio i video materijale.

Ljudski faktor i oportunizam

Jedna od najvećih zabluda jest da hakeri ciljaju samo velike i bogate korporacije. Oportunizam je glavni pokretač visokotehnološkog kriminala; kriminalci koriste automatizirane alate za skeniranje ranjivosti. Građani i mali poduzetnici idealne su mete jer često ne posjeduju napredne vatrozide. Također, istraživanja pokazuju da kibernetička sigurnost nije samo IT problem, već pitanje bihevioralne znanosti gdje socijalni inženjering manipulira ljudskom psihologijom.