Kako izgledaju rezultati mature: Sustav, statistika i proces ocjenjivanja

Rezultati mature prikazuju se u digitalnom sustavu kao bodovi i ocjene iz obveznih i izbornih predmeta, određujući pravo upisa na visoka učilišta. Uvid u rezultate i rang-liste ostvaruje se putem službenih državnih portala nakon završetka ispita i roka za prigovore, čime se osigurava transparentan i standardiziran prijelaz iz srednjoškolskog u visoko obrazovanje.

Što su i kako izgledaju rezultati mature?

Rezultati mature su službene ocjene i postotci riješenosti standardiziranih ispita koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Oni su isključivi i objektivni kriterij za rangiranje te upis kandidata na fakultete u Republici Hrvatskoj.

Državna matura predstavlja završni ispit koji polažu učenici gimnazija kako bi stekli srednjoškolsko obrazovanje, dok je za učenike strukovnih škola ona izborni uvjet za nastavak obrazovanja na visokoškolskoj razini. Rezultati se ne izražavaju samo klasičnim školskim ocjenama od nedovoljan (1) do odličan (5), već primarno kroz postotak točno riješenih zadataka. Taj postotak visoka učilišta zatim množe s vlastitim težinskim faktorima kako bi generirala bodove za konačne rang-liste.

Sustav Postani student i NISpVU

Cjelokupni proces prijave ispita, praćenja rezultata i upisa na fakultete digitaliziran je kroz Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta (NISpVU). Pristupnici sustavu pristupaju putem portala Postani student (postani-student.hr), koristeći elektronički identitet iz sustava AAI@EduHr. Unutar osobnog profila, kandidati mogu vidjeti detaljnu analizu svakog položenog ispita, uključujući broj ostvarenih bodova po pojedinim cjelinama (npr. bodovi iz eseja i bodovi iz testa čitanja s razumijevanjem na ispitu iz Hrvatskog jezika).

Statistika prolaznosti i rezultati državne mature

Prema službenim podacima NCVVO-a, rezultati mature pokazuju stabilan prosjek ocjena oko "dobar (3)", no uz primjetan porast negativnih ocjena na obveznim predmetima. Najbolji rezultati bilježe se iz jezika, dok su matematika i fizika najslabije riješeni.

Statistički podaci za akademsku godinu 2025./2026. ukazuju na specifične obrazovne trendove. Od 30.250 prijavljenih kandidata, ispitima je aktivno pristupilo 29.481 učenika. Zabilježen je visok broj negativnih ocjena, ukupno 16.164, što ukazuje na izazove u savladavanju propisanog gradiva. Nakon ljetnog roka, 25.312 kandidata uspješno je ostvarilo pravo upisa na visoka učilišta [Izvor: HRT, 2026.].

Razlike između gimnazija i strukovnih škola

Stručnjaci za obrazovanje, uključujući ravnatelja NCVVO-a Vinka Filipovića, kontinuirano upozoravaju na rastući jaz u rezultatima između polaznika različitih vrsta srednjih škola. U ljetnom roku 2026. godine, najmanje jedan obvezni ispit palo je 7 % učenika gimnazija, dok je taj udio kod učenika strukovnih škola iznosio iznad 38 %. Ovi podaci jasno pokazuju da su gimnazijski programi znatno usklađeniji sa zahtjevima državne mature.

Paradoks informatike i AI tehnologija

Iako se današnje generacije često nazivaju "digitalnim urođenicima", rezultati iz izbornog predmeta Informatika pokazali su se izrazito lošima. U 2026. godini između 37 % i 40 % kandidata nije uspjelo ostvariti prolaznu ocjenu iz Informatike. Zanimljiv je i novi trend uočen u radu NCVVO-a: od ukupno 7.287 podnesenih prigovora na ocjene, stručnjaci su detektirali značajan broj prigovora koje su generirali alati umjetne inteligencije (poput ChatGPT-a), a ne sami učenici.

Kako funkcionira proces prigovora i jesenski rok?

Nakon objave privremenih rezultata, kandidati imaju rok od 48 sati za podnošenje službenih prigovora putem školskih koordinatora. Stručna povjerenstva NCVVO-a zatim detaljno pregledavaju prigovore prije objave konačnih rezultata.

Proces ocjenjivanja i objave rezultata strogo je definiran kalendarom državne mature. Privremeni rezultati obično se objavljuju početkom srpnja (primjerice, 8. srpnja 2026. godine). Od tog trenutka teče zakonski rok u kojem učenici mogu zatražiti ponovni pregled svojih ispita ako smatraju da su zakinuti za bodove. Važno je napomenuti da se prigovor mora temeljiti na konkretnom zadatku i jasnom obrazloženju, a ne na općenitom nezadovoljstvu ocjenom.

Pisanje prigovora i rokovi

Postupak podnošenja prigovora uključuje sljedeće korake:

1. Detaljan pregled ocjenjenog ispita u sustavu Postani student.
2. Konzultacija s predmetnim nastavnikom radi provjere opravdanosti prigovora.
3. Sastavljanje prigovora uz navođenje točnog broja zadatka i stručnog objašnjenja.
4. Predaja prigovora školskom koordinatoru unutar roka od 48 sati.

Konačni rezultati, nakon rješavanja svih prigovora, objavljuju se sredinom srpnja (15. srpnja). Kandidati koji nisu položili obvezne ispite ili žele poboljšati svoj rezultat mogu prijaviti ispite na jesenskom roku, koji se održava u kolovozu, s objavom rezultata u rujnu.

Koliko košta polaganje mature i koje su nagrade?

Polaganje ispita državne mature besplatno je za redovite učenike koji ispite prijavljuju prvi put. Kandidati koji ponavljaju ispite, prijavljuju neopravdane izostanke ili naknadno mijenjaju ispite plaćaju zakonski definiranu naknadu.

Sustav nagrađuje izvrsnost, stoga nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih financijski stimulira maturante s najboljim rezultatima. S druge strane, strogo su definirani troškovi za kandidate koji izlaze izvan okvira redovitog i pravovremenog polaganja.

Utjecaj demografije i europski standardi

Broj pristupnika državnoj maturi u stalnom je padu zbog širih demografskih trendova u Hrvatskoj i Europi, s tisućama kandidata manje u odnosu na prošlo desetljeće. Hrvatski sustav vanjskog vrednovanja strogo je usklađen s EU standardima.

Prema analizi dostupnih podataka [Izvor: DZS, 2026.], vidljiv je drastičan pad učeničke populacije. Usporedbe radi, generacija maturanata 2025. i 2026. godine brojala je preko 9.000 kandidata manje u odnosu na rekordnu 2015. godinu. Često se u javnosti stvara mit da NCVVO namjerno mijenja težinu ispita kako bi kontrolirao prolaznost, no nadležne institucije ističu da se ispiti slažu isključivo prema propisanim kurikulumima i objektivnim mjerilima, bez obzira na veličinu generacije.

Financiranje iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)

Razvoj i provedba standardiziranih ispita, uključujući državnu maturu i nacionalne ispite u osnovnim školama, snažno su podržani sredstvima Europske unije. Projekt implementacije vanjskog vrednovanja financira se iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za programsko razdoblje 2021.-2027. [Izvor: NCVVO, 2026.]. To osigurava da hrvatski obrazovni standardi, metodologija testiranja i mehanizmi praćenja kvalitete obrazovanja ostanu usporedivi s onima u drugim državama članicama Europske unije.