Koja je kazna za širenje lažnih vijesti u Hrvatskoj?

Prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, kazne za izmišljanje ili širenje lažnih vijesti koje remete mir građana kreću se od 700 do 4.000 EUR, a moguća je i kazna zatvora do 30 dana.

Kako prepoznati deepfake video na društvenim mrežama?

Obratite pažnju na vizualne anomalije poput neprirodnog treptanja, izobličenih ruku, neusklađenosti pokreta usana sa zvukom te neprirodne, robotske boje glasa.

Kome prijaviti lažnu vijest na internetu?

Sukladno Aktu o digitalnim uslugama (DSA), dezinformacije se prijavljuju izravno platformama (poput Mete ili Googlea) putem ugrađenih alata za prijavu sadržaja, a nadzor nad provođenjem zakona u Hrvatskoj vrši HAKOM.

Koji se alati mogu koristiti za provjeru informacija?

Građani mogu koristiti domaće platforme specijalizirane za provjeru činjenica, kao što su Faktograf za opće i političke teme te platforma 'Točno tako' za provjeru zdravstvenih mitova.

Kako prepoznati lažnu vijest: Tehnike, zakoni i alati za provjeru informacija

Prepoznavanje lažne vijesti zahtijeva kritičku provjeru izvora, analizu usklađenosti naslova i teksta te korištenje specijaliziranih alata za provjeru činjenica. Ključno je obratiti pažnju na autentičnost web adrese, senzacionalistički ton i znakove manipulacije umjetnom inteligencijom kako bi se spriječilo širenje dezinformacija.

Definicija i stanje u medijskom prostoru

Lažna vijest je namjerno fabricirana informacija kreirana s ciljem obmane publike, ostvarivanja financijske koristi ili političke manipulacije. Njezino prepoznavanje postaje ključna vještina u suvremenom digitalnom okruženju.

Hrvatski medijski prostor trenutno obilježava visoka razina skepticizma. Prema podacima Reuters Institute Digital News Reporta, povjerenje u vijesti u Hrvatskoj iznosi tek 22%, što ga čini jednim od medijskih okruženja s najmanje povjerenja u Europi. U takvom sustavu, čak 58% građana izražava značajnu zabrinutost zbog širenja lažnih vijesti na internetu.

Značajan problem predstavljaju sofisticirane financijske prevare. Česte su situacije u kojima se koriste vizualni identiteti poznatih trgovačkih lanaca ili javnih osoba za promociju lažnih kriptovalutnih shema i nepostojećih nagradnih igara na društvenim mrežama. Dodatnu prijetnju predstavljaju dezinformacije generirane umjetnom inteligencijom (AI), koje se koriste za manipulaciju javnim mnijenjem tijekom izbornih ciklusa putem fabriciranih videozapisa političkih aktera.

Zakonske regulative i kazne u Hrvatskoj

Širenje lažnih vijesti u Hrvatskoj je kažnjivo zakonom, a sankcije uključuju visoke novčane kazne ili zatvorsku kaznu za počinitelje koji svojim djelovanjem remete javni red i mir.

Prema izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (članak 16.), svatko tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana suočava se s kaznom od 700 EUR do 4.000 EUR, ili kaznom zatvora do 30 dana. Ove su kazne fiksirane u eurima kako bi se osigurala stroža i ujednačenija primjena, neovisno o oscilacijama prosječnih plaća koje bilježi Državni zavod za statistiku [Izvor: DZS, 2026].

Na razini Europske unije i Hrvatske u potpunosti se primjenjuje Akt o digitalnim uslugama (DSA). Ovaj zakon prisiljava velike internetske platforme, poput Mete, Googlea i TikToka, na uklanjanje ilegalnog sadržaja, uključujući štetne dezinformacije, nakon prijave korisnika. Funkciju nacionalnog koordinatora za digitalne usluge u Hrvatskoj obavlja Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Kako prepoznati lažnu vijest u praksi

Proces prepoznavanja lažne vijesti obuhvaća provjeru autentičnosti izvora, analizu usklađenosti naslova s tekstom, potragu za referencama te prepoznavanje vizualnih manipulacija.

Stručnjaci za medijsku pismenost preporučuju sustavan pristup prilikom konzumacije digitalnog sadržaja, oslanjajući se na nekoliko ključnih koraka za provjeru autentičnosti informacija.

Provjera URL adrese i izvora

Prvi korak u detekciji dezinformacija je provjera domene. Prevaranti često kreiraju lažne web stranice ili profile na društvenim mrežama koji vizualno imitiraju poznate brendove ili medije. Važno je provjeriti ima li stranica impresum, tko je autor teksta i je li URL adresa službena.

Čitanje dalje od naslova

Senzacionalistički naslovi dizajnirani su isključivo za izazivanje snažnih emocionalnih reakcija i generiranje klikova. Često se događa da tekst koji slijedi uopće ne potvrđuje tvrdnje iznesene u naslovu ili im čak izravno proturječi. Uvijek treba pročitati cijeli članak prije donošenja zaključka ili dijeljenja sadržaja.

Prepoznavanje AI manipulacija (Deepfake)

Zbog naglog porasta sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom, nužno je tražiti vizualne i auditivne nepravilnosti u videozapisima i fotografijama. Znakovi koji ukazuju na deepfake tehnologiju uključuju neprirodno treptanje, izobličene prste na rukama, neusklađenost pokreta usana sa zvukom te robotsku kadencu glasa.

Alati i platforme za provjeru točnosti informacija

Hrvatska aktivno ulaže u mrežu provjeravatelja informacija kroz nacionalne programe, sveučilišne projekte i platforme posvećene suzbijanju hibridnih prijetnji i medicinskih dezinformacija.

Vlada Republike Hrvatske aktivno ulaže u medijski integritet. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurano je oko 6 milijuna EUR za izgradnju nacionalne mreže provjeravatelja činjenica. Ministarstvo kulture i medija redovito suorganizira "Dane medijske pismenosti", ističući da je medijska pismenost ključna vještina preživljavanja u 21. stoljeću [Izvor: Ministarstvo kulture, 2026].

Prema izvještajima koje prenosi Hrvatska radiotelevizija, projekt ATENA, financiran s 5,97 milijuna EUR, okuplja desetke stručnjaka za obranu i sigurnost radi analize medijske točnosti i borbe protiv hibridnih prijetnji [Izvor: HRT, 2025]. Građanima se preporučuje korištenje platformi poput Faktografa ili akademske platforme "Točno tako", koja se specifično bavi razotkrivanjem zdravstvenih i nutricionističkih mitova.

Najčešće zablude o dezinformacijama

Građani često precjenjuju vlastitu sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti i pogrešno vjeruju da su samo starije generacije podložne digitalnim manipulacijama.

Podaci Eurobarometra pokazuju da je 56% građana u Hrvatskoj prilično uvjereno u svoju sposobnost prepoznavanja lažnih vijesti, što je iznad europskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da taj paradoks pretjeranog samopouzdanja čini korisnike znatno ranjivijima na visoko sofisticirane manipulacije jer zbog lažne sigurnosti smanjuju oprez.

Uobičajena zabluda	Stvarno stanje i činjenice
Samo starije osobe nasjedaju na prevare.	Mladi provode sate na društvenim mrežama, oslanjajući se na influencere kao glavni izvor vijesti, često bez ikakve provjere informacija.
Lažne vijesti bave se isključivo politikom.	Ogroman i vrlo opasan dio dezinformacija u Hrvatskoj vezan je uz zdravlje, alternativnu medicinu i lažne medicinske proizvode.
Lako je prepoznati lažni video.	Zbog napretka AI tehnologije, deepfake materijali postali su toliko uvjerljivi da ih bez specijaliziranih alata teško prepoznaju i stručnjaci.

Borba protiv dezinformacija nije jednokratan zadatak već kontinuirani proces koji zahtijeva stalnu edukaciju. Neovisno o tome radi li se o lažnoj nagradnoj igri, političkoj propagandi ili opasnom medicinskom savjetu, primjena osnovnih pravila medijske pismenosti najbolji je obrambeni mehanizam u digitalnom dobu.