Kako potres nastaje: Znanstveno objašnjenje i seizmička aktivnost

Potres nastaje iznenadnim oslobađanjem nakupljene elastične energije u Zemljinoj kori, što stvara seizmičke valove. U Hrvatskoj su potresi prvenstveno tektonskog podrijetla, a uzrokovani su neprestanim sudaranjem i podvlačenjem Jadranske mikroploče pod Euroazijsku tektonsku ploču.
Znanstveni proces: Kako potres nastaje u Zemljinoj kori?
Potres se događa kada tektonske ploče zapnu jedna o drugu duž rasjeda, stvarajući ogroman pritisak. Kada taj pritisak premaši čvrstoću stijena, energija se naglo oslobađa u obliku razornih seizmičkih valova.
Zemljina kora sastoji se od niza tektonskih ploča koje su u stalnom pokretu. Njihovo kretanje je izrazito sporo, usporedivo s brzinom rasta ljudskih noktiju, no sile koje pritom nastaju su kolosalne. Mjesto u unutrašnjosti Zemlje gdje dolazi do pucanja stijena i oslobađanja energije naziva se hipocentar (žarište), dok je epicentar točka na površini Zemlje točno iznad njega.
Vrste seizmičkih valova
Prilikom oslobađanja energije, kroz Zemlju putuju različite vrste valova koji uzrokuju podrhtavanje tla:
- Primarni (P) valovi: Najbrži valovi koji prvi stižu do površine. Oni sabijaju i rastežu materijal kroz koji prolaze, slično zvučnim valovima.
- Sekundarni (S) valovi: Sporiji, ali znatno destruktivniji valovi koji pomiču tlo okomito na smjer širenja. Oni uzrokuju najveća oštećenja na građevinama.
- Površinski valovi: Putuju samom površinom Zemlje i uzrokuju dugotrajna ljuljanja tla.
Uzroci seizmičke aktivnosti u Hrvatskoj
Hrvatska se nalazi na seizmički izrazito aktivnom području zbog specifične interakcije Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Prema stručnim analizama, na našem su području mogući razorni potresi s katastrofalnim posljedicama.
Seizmička aktivnost u Hrvatskoj je kontinuirana. Prema podacima Hrvatske radiotelevizije (HRT) iz proljeća 2026. godine, zabilježena je umjerena seizmička aktivnost u Dalmaciji, uključujući potrese magnituda 3.7 i 3.4 u okolici Sinja te potres magnitude 3.9 kod Siverića. Ovi događaji potvrđuju stalnu tektonsku dinamiku regije.
Karakteristike rasjeda i praćenje potresa
Stručnjaci Seizmološke službe Republike Hrvatske (PMF) ističu da su razorni potresi mogući u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu i Dubrovniku, te da bi mogli imati katastrofalne posljedice. Mreža praćenja nedavno je značajno unaprijeđena novim mobilnim seizmografima i akcelerografima, čime se preciznije mapiraju lokalni rasjedi.
Pravila građenja i protupotresni standardi
Sva nova gradnja i konstrukcijska obnova u Hrvatskoj moraju strogo pratiti Nacionalni dodatak Eurokodu 8 (HRN EN 1998-1:2011). Ovi propisi osiguravaju visoku seizmičku otpornost građevina.
Pravni okvir za sanaciju šteta definiran je Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji obuhvaća Grad Zagreb te Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. Prilikom projektiranja objekata, inženjeri koriste službene karte seizmičke opasnosti koje prikazuju vršno ubrzanje tla (PGA) za povratna razdoblja od 95 i 475 godina.
Važnost istovremene energetske i seizmičke obnove
Stručnjaci za građevinarstvo snažno upozoravaju da se energetska obnova zgrada mora provoditi paralelno sa seizmičkim pojačanjima. Postavljanje isključivo toplinske izolacije bez ugradnje armiranobetonskih serklaža ili ojačanja zidova ostavlja zgradu jednako ranjivom na buduća podrhtavanja. Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) uvjetuju primjenu principa "build back better", što podrazumijeva podizanje razine sigurnosti iznad stanja prije potresa.
Financijski aspekt: Cijene osiguranja imovine
Unatoč riziku, osiguranje imovine od potresa u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU. Osnovno osiguranje stana iznosi oko 78 do 100 EUR godišnje, dok police s pokrićem za potres koštaju od 150 do 400 EUR.
Svijest o važnosti osiguranja nekretnina raste, no penetracija osiguranja u Hrvatskoj (približno 40 do 347 EUR po stanovniku) i dalje je znatno niža od prosjeka Europske unije (2.170 EUR). Cijena police ovisi o starosti građevine, zoni seizmičkog rizika i vrijednosti imovine.
| Vrsta osiguranja (stan 50 m2) | Prosječna godišnja cijena (EUR) | Uključuje rizik od potresa? |
|---|---|---|
| Osnovno osiguranje imovine | Oko 78 do 100 EUR | Ne |
| Prošireni paket (manji rizik) | Oko 150 EUR | Da (uz franšizu) |
| Sveobuhvatni paket (starija gradnja) | Do 400 EUR | Da (puno pokriće) |
Obnova i utjecaj na društvo
Potresi ostavljaju dubok trag na demografiji i kulturnoj baštini. Ministarstvo kulture i medija upravlja obnovom 511 povijesnih zgrada, za što je osigurano oko 1,7 milijardi eura.
Razmjeri štete na kulturnim dobrima zahtijevali su generacijski pothvat obnove. Prema podacima Ministarstva kulture i medija, složeni procesi konstrukcijske i cjelovite obnove odvijaju se u osam županija. U srpnju 2026. godine otvorena je i izložba "Postpotresna arheologija Zagreba" koja prikazuje povijesne slojeve i artefakte otkrivene tijekom opsežnih urbanih sanacija.
Demografsko praćenje raseljavanja
Osim infrastrukture, potresi izravno utječu na kretanje stanovništva. Državni zavod za statistiku (DZS) službeno je integrirao praćenje raseljavanja uslijed potresa u svoja demografska istraživanja. Popisni upitnici sada sadrže "potres" kao standardizirani razlog izbivanja građana iz njihovog primarnog prebivališta, čime se dobiva precizna slika društvenih posljedica prirodnih katastrofa.
Znanstvene činjenice i najčešći mitovi
Znanost oštro opovrgava brojne mitove vezane uz potrese. Nemoguće je predvidjeti točno vrijeme i lokaciju potresa, a atmosferske prilike nemaju nikakav utjecaj na tektonska kretanja.
U javnosti se često šire dezinformacije o seizmičkim aktivnostima. Važno je oslanjati se isključivo na provjerene znanstvene činjenice:
- Mit o "potresnom vremenu": Često se vjeruje da sparno i mirno vrijeme prethodi potresu. Činjenica: Potresi nastaju kilometrima ispod površine Zemlje i potpuno su neovisni o vremenskim prilikama u atmosferi.
- Mit o životinjama kao prognostičarima: Priče da životinje bježe danima prije potresa nisu znanstveno utemeljene. Činjenica: Životinje mogu osjetiti primarne (P) valove koji putuju brže od destruktivnih sekundarnih (S) valova, što im daje upozorenje od svega nekoliko sekundi, a ne dana.
- Mit o malim potresima koji sprječavaju velike: Zbog logaritamske prirode ljestvice magnituda, potrebno je na tisuće malih potresa da bi se oslobodila energija ekvivalentna jednom velikom. Niz manjih podrhtavanja ne smanjuje značajno rizik od većeg tektonskog pomaka.
Upute Ravnateljstva civilne zaštite
U slučaju potresa, Ravnateljstvo civilne zaštite savjetuje primjenu pravila: "spusti se, pokrij se i drži se". Izuzetno je važno nikada ne koristiti dizala za vrijeme ili neposredno nakon potresa te uvijek imati pripremljen komplet za hitne situacije s osnovnim potrepštinama.
Često postavljana pitanja
Kako potres nastaje u Zemljinoj kori?+
Potres nastaje kada tektonske ploče zapnu jedna o drugu, nakupljajući pritisak. Kada stijene puknu, nakupljena energija se naglo oslobađa kroz seizmičke valove koji uzrokuju podrhtavanje tla.
Zašto je Hrvatska seizmički aktivno područje?+
Hrvatska se nalazi na području gdje se Jadranska mikroploča neprestano podvlači pod Euroazijsku tektonsku ploču, što stvara tektonske napetosti i uzrokuje česte potrese.
Koliko košta osiguranje stana od potresa?+
Ovisno o starosti zgrade i zoni rizika, police osiguranja koje uključuju rizik od potresa u Hrvatskoj kreću se između 150 i 400 EUR godišnje, dok osnovno osiguranje iznosi oko 37 EUR.
Mogu li se potresi predvidjeti?+
Znanstveno je nemoguće predvidjeti točno vrijeme, lokaciju i snagu potresa. Seizmološki instrumenti mogu samo bilježiti aktivnost i mapirati zone rizika.
Što je Eurokod 8?+
Eurokod 8 (HRN EN 1998-1:2011) je strogi europski standard za projektiranje i gradnju seizmički otpornih konstrukcija koji je obvezan za svu novogradnju i konstrukcijsku obnovu u Hrvatskoj.
Izvori i reference
- Ministarstvo kulture i medija RH(vlada)
- Državni zavod za statistiku (DZS)(statistika)
- Hrvatska radiotelevizija (HRT)(medij)
Povezani članci
O ovom članku
Sadržaj je sastavljen uz pomoć umjetne inteligencije i pregledan kroz uredničku kontrolu kvalitete prije objave. Sve činjenice, brojke i izvori provjereni su prema referentnim hrvatskim institucijama i međunarodnim izvorima navedenim u sekciji Izvori i reference.
Pronašli ste grešku ili imate dopune? Javite nam se na info@kako.hr.





