Kako je nastala Ukrajina: Povijesni razvoj i suvremeni kontekst

Povijesni korijeni: Od Kijevske Rusi do Kozačkog hetmanata

Formiranje Ukrajine započelo je u ranom srednjem vijeku osnivanjem Kijevske Rusi, prve istočnoslavenske države. Kroz stoljeća, teritorij je bio pod utjecajem Poljsko-Litavske Unije, što je donijelo zapadne pravne i kulturne utjecaje.

Etnogeneza ukrajinskog naroda i nastanak same države nisu moderni konstrukti, već rezultat dugotrajnog povijesnog procesa na razmeđi velikih europskih i azijskih carstava. Temelji ukrajinskog identiteta postavljeni su u srednjovjekovnoj državi Kijevskoj Rusi, koja je od 9. do 13. stoljeća bila jedna od najvećih i najmoćnijih država u Europi. Nakon njenog pada pod pritiskom mongolskih osvajanja, politički i kulturni centar seli se prema zapadu. Ukrajinski teritorij postaje pogranično područje, odakle i dolazi etimologija imena "Ukrajina" koje označava zemlju na rubu, odnosno granici između moćnih susjeda. Prema navodima uglednih povjesničara, poput Serhiija Plokhyja u djelu "Vrata Europe", upravo je ta pozicija graničnog područja definirala ukrajinski mentalitet i potrebu za stalnom borbom za očuvanje vlastitog identiteta.

Utjecaj Poljsko-Litavske Unije

Za razliku od ruskih teritorija koji su ostali izolirani pod mongolskom, a kasnije moskovskom dominacijom, velik dio današnje zapadne i središnje Ukrajine stoljećima je bio integriran u Poljsko-Litavsku Uniju. Ova povijesna činjenica ključna je za razumijevanje kako je nastala Ukrajina u kulturološkom i društvenom smislu. Kroz ovu uniju, ukrajinsko stanovništvo došlo je u izravan doticaj s europskom renesansom, reformacijom i zapadnim pravnim tradicijama. Posebno je značajno bilo uvođenje Magdeburškog prava, koje je ukrajinskim gradovima omogućilo samoupravu po uzoru na zapadnoeuropske centre. Ovi procesi uvelike su zaobišli Rusko Carstvo, stvarajući prve velike i trajne kulturološke razlike između dvaju naroda.

Kozački hetmanat kao temelj državnosti

U 17. stoljeću dolazi do formiranja Kozačkog hetmanata, autonomne vojno-političke tvorevine koja se smatra ranim oblikom ukrajinske državnosti. Kozaci su, boreći se protiv poljske dominacije s jedne strane i osmanskih prijetnji s druge, stvorili specifičan društveni sustav temeljen na ranoj formi vojne demokracije. Njihov vođa, hetman Bohdan Hmeljnicki, uspostavio je državu koja je imala vlastite zakone, vojsku i vanjsku politiku. Iako je hetmanat kasnije asimiliran u Rusko Carstvo, kozačko nasljeđe ostalo je duboko ukorijenjeno u ukrajinskoj nacionalnoj svijesti kao trajni simbol borbe za slobodu, neovisnost i otpor prema autokraciji.

Zablude i mitovi o nastanku moderne Ukrajine

Česta zabluda je da su Ukrajinu stvorili boljševici, no ukrajinski nacionalni pokret i proglašenje neovisnosti 1917. godine prethodili su sovjetskoj vlasti. Ukrajinski i ruski identitet povijesno su se razdvojili prije više stoljeća.

U suvremenom informacijskom prostoru često se pojavljuju dezinformacije o samom nastanku države, posebice u kontekstu modernih sukoba. O ovim temama, kao i o posljedicama dezinformacijskih kampanja, redovito izvještava Hrvatska radiotelevizija (HRT). Povjesničari oštro demantiraju politički motivirane tvrdnje da je Ukrajina umjetna tvorevina bez povijesnog utemeljenja.

Dekonstrukcija sovjetskog mita

Jedna od najčešćih propagandnih teza jest tvrdnja da je Vladimir Lenjin i boljševička vlast "izmislila" Ukrajinu. Povijesne činjenice pokazuju upravo suprotno. Ukrajinski nacionalni preporod započeo je još u 19. stoljeću kroz rad intelektualaca i književnika poput Tarasa Ševčenka. Taj je pokret svoj politički vrhunac doživio 1917. godine proglašenjem neovisne Ukrajinske Narodne Republike, znatno prije nego što su boljševici učvrstili svoju vlast na tom teritoriju. Sovjetski Savez je, suočen sa snažnom ukrajinskom nacionalnom sviješću i otporom, bio prisiljen stvoriti Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku (Ukrajinsku SSR) kako bi politički i administrativno primirio to područje i zadržao ga unutar svojih granica.

Jezične i kulturne razlike

Iako Ukrajinci i Rusi dijele istočnoslavenske jezične korijene, njihovi povijesni, lingvistički i politički putevi razišli su se davno. Ukrajinski jezik razvijao se pod snažnijim utjecajem staroslavenskog, poljskog i litavskog jezika, zadržavši arhaične elemente koji su u ruskom jeziku nestali. S političke strane, kultura Ukrajine tradicionalno je bila sklonija decentralizaciji, dogovornom upravljanju i poštivanju privatnog vlasništva, što stoji u oštrom kontrastu s ruskim centraliziranim, autokratskim modelom upravljanja koji se razvijao pod utjecajem Zlatne Horde i kasnijih careva.

Suvremeni demografski kontekst i hrvatska praksa

Ratna zbivanja utjecala su na demografiju, a Hrvatska je početkom 2025. godine pružila zaštitu za više od 29.000 raseljenih osoba iz Ukrajine. Država aktivno sudjeluje u stambenoj integraciji putem posebnih subvencija.

Geopolitičke promjene i dugotrajni rat u Ukrajini izravno su utjecali na zakonske okvire i demografsku sliku u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova [Izvor: MUP, 2025.], početkom 2025. godine u Hrvatskoj je zabilježeno 29.383 raseljenih osoba iz Ukrajine koje su ostvarile status pod privremenom zaštitom. Od tog broja, 3.389 osoba smješteno je putem državnih ugovora o najmu u privatnom smještaju, čime se izbjegava preopterećenje kolektivnih centara i potiče brža integracija u lokalne zajednice.

Stambeno zbrinjavanje i državne subvencije

Hrvatski građani koji iznajmljuju svoje nekretnine raseljenim Ukrajincima potpisuju standardizirane ugovore s Ravnateljstvom civilne zaštite. Prema važećim hrvatskim propisima, država pokriva troškove najma, pri čemu su maksimalne isplate ograničene na 477 EUR mjesečno. Točan iznos subvencije ovisi o kvadraturi nekretnine i broju smještenih osoba. Ovaj sustav osigurava regulirano, transparentno i sigurno tržište nekretnina za najmodavce, dok istovremeno pruža adekvatan krov nad glavom izbjeglicama.

Nova pravila EU za vojnu obvezu (2026.)

Europska unija je u srpnju 2026. godine službeno produžila Direktivu o privremenoj zaštiti za ukrajinske izbjeglice do 4. ožujka 2028. godine. Međutim, važno je napomenuti ključnu promjenu pravila koja je stupila na snagu 5. kolovoza 2026. godine. Ukrajinski muškarci koji podliježu obveznom vojnom roku u svojoj domovini više ne dobivaju automatski privremenu zaštitu na teritoriju EU. Za dobivanje zaštićenog statusa, novi podnositelji zahtjeva sada moraju hrvatskim institucijama dokazati da su ispunili svoje vojne obveze ili da su zakonski oslobođeni služenja (npr. predočenjem putovnice sa službenim izlaznim pečatom nadležnih ukrajinskih tijela). Ovo pravilo izravno utječe na način na koji hrvatska tijela obrađuju nove zahtjeve za azil i privremenu zaštitu.

Kulturna suradnja i potpora institucija u Hrvatskoj

Hrvatsko Ministarstvo kulture i medija financijski podupire programe integracije i promocije ukrajinske kulture. Suradnja se odvija kroz EU program "Kreativna Europa" i inicijative poput "Ukrajina u fokusu".

Uspješna integracija raseljenih osoba u hrvatsko društvo ne obuhvaća samo fizičko i stambeno zbrinjavanje, već i snažno kulturno povezivanje. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske aktivno podupire očuvanje ukrajinskog identiteta u Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva kulture i medija [Izvor: Ministarstvo kulture i medija, 2026.], država osigurava sredstva za različite programe kulturne razmjene. Razumijevanje kako je nastala Ukrajina i njene bogate, složene povijesti ključno je za razbijanje predrasuda i borbu protiv dezinformacija u ratnom vremenu.

Program "Ukrajina u fokusu" i Kreativna Europa

Jedan od istaknutih primjera institucionalne suradnje je financijska podrška inicijativi "Ukrajina u fokusu" koja se redovito održava na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu. Ovaj program promiče prevođenje suvremene i klasične ukrajinske literature na hrvatski jezik, čime se hrvatskim čitateljima približava ukrajinska kulturna baština. Također, Ukrajina je punopravna članica EU programa "Kreativna Europa", što dodatno olakšava izravno financiranje zajedničkih kulturno-umjetničkih projekata s hrvatskim partnerima, uključujući kazališne koprodukcije, izložbe i filmske festivale.

Usporedba povijesnih utjecaja na teritoriju Ukrajine

Na formiranje moderne Ukrajine utjecala su tri velika carstva, ostavivši dubok trag na jezik, kulturu i pravni sustav. Zapadni dijelovi bili su pod europskim utjecajem, dok su istočni bili pod ruskim.

Kako bi se u potpunosti shvatilo kako je nastala Ukrajina kao složena, multikulturalna europska država, potrebno je analizirati različite geopolitičke utjecaje kroz stoljeća. Teritorij današnje države bio je podijeljen između nekoliko velikih sila, što je rezultiralo specifičnim regionalnim razlikama koje se i danas osjete u jeziku, religiji i arhitekturi.

Praktični koraci i informacije za hrvatske građane

Građani koji žele pomoći mogu ponuditi smještaj putem ureda civilne zaštite. Informiranje o povijesti Ukrajine iz provjerenih izvora važno je za kritičko promišljanje o aktualnim događajima.

Hrvatski građani i tijekom 2026. godine pokazuju visok stupanj solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. Proces uključivanja u sustav pomoći strogo je reguliran zakonima i propisima Republike Hrvatske kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala maksimalna sigurnost za sve uključene strane.

1. Prijava smještaja: Građani s praznim nekretninama mogu se i dalje prijaviti lokalnim uredima Ravnateljstva civilne zaštite za sklapanje ugovora o subvencioniranom najmu. Svi ugovori sklapaju se izravno s državom.
2. Edukacija i razumijevanje: Korištenjem javnih knjižnica i resursa koje podupire Ministarstvo kulture i medija, građani mogu pristupiti prevedenoj ukrajinskoj literaturi i povijesnim knjigama kako bi bolje razumjeli povijesni kontekst sukoba i dekonstruirali mitove.
3. Provjera informacija: Zbog sveprisutnog informacijskog ratovanja, preporučuje se praćenje isključivo provjerenih institucionalnih medija poput HRT-a za točne, svakodnevne informacije o geopolitičkoj situaciji, kibernetičkim prijetnjama i promjenama zakona.