Kako razlikovati jedinstveni matični broj građana (JMBG) i osobni identifikacijski broj (OIB)
Kako razlikovati jedinstveni matični broj građana (JMBG) i osobni identifikacijski broj (OIB)
Prije svega, negdje će u tekstu bit napisan "osobni indetifikacijski broj", a negdje "OIB", to je zato da tekst ostane što razumljiviji i jednostavniji za čitanje i praćenje, budući da se dijelovi teksta prenose izravno iz zakona o Osobnom identifikacijskom broju.
Isto vrijedi i za "jedinstveni matični broj građana" i JMBG, zatim za "matični broj pravne osobe" ili "MB" (iako se u tekstu može pojaviti i "matični broj subjekta" ili "MBS".
Usporedba JMBG-a i OIB-a
| Karakteristika | JMBG | OIB |
|---|---|---|
| Broj znamenki | 13 | 11 |
| Struktura | Sadrži datum rođenja i spol | Slučajno generirane znamenke + kontrolni broj |
| Zaštita privatnosti | Ne (otkriva osobne podatke) | Da (slučajni niz brojeva) |
| Službena primjena | Do 2011. godine | Od 2011. godine |
| Status | Zastario | Aktivan |
Primjena osobnog identifikacijskog broja – OIB-a
Od 1. siječnja 2009. godine u Republici Hrvatskoj počeo se primjenjivati Zakon o osobnom identifikacijskom broju. Prema podacima Zakona o osobnom identifikacijskom broju, osobni identifikacijski broj uvodi se kao stalna identifikacijska oznaka svake osobe koju će koristiti sva tijela javne vlasti u svakodnevnom radu, kod razmjene podataka i kod upisa osoba u službene evidencije.
Uvođenjem stalne i obvezne oznake osoba, odnosno uvođenjem osobnoga identifikacijskog broja stvara se pravni sustav koji se temelji na jednoznačnom upisu osoba što je preduvjet informatizacije državne uprave u cijelosti. Samo informatizirana državna uprava omogućit će pravovremenu razmjenu informacija potrebnu za pravodobnu i dosljednu provedbu upravnih, poreznih i kaznenih postupaka, uz istovremeno olakšavanje i ubrzavanje postupaka koje građani vode pred tijelima javne vlasti radi ostvarivanja raznih prava.
Postupno uvođenje OIB-a
Zakonom se predviđa prijelazno razdoblje uvođenja OIB-a od dvije godine, čijim završetkom započinje puna primjena osobnoga identifikacijskog broja (dakle, od 1. siječnja 2011.). Tijekom 2009. godine OIB se odredio i dodijelio svim osobama te je započeo upis određenih i dodijeljenih osobnih identifikacijskih brojeva u službene evidencije. Od 1. siječnja 2010. godine, uz nastavak upisa OIB-a u preostale službene evidencije, započela je i primjena osobnoga identifikacijskog broja na poreznim prijavama i u platnom prometu.
JMBG i OIB – Kako ih razlikovati?
Jedinstveni matični broj građana sastoji se od trinaest znamenki, koje su se konstruirale na način da predstavljaju osobne podatke osobe kojoj se taj broj određuje i dodjeljuje (dan, mjesec i godina rođenja, spol i ostalo). Prema načinu određivanja niza znamenki koje čine OIB, koji čine niz slučajno odabranih brojeva, osobni identifikacijski broj za razliku od jedinstvenoga matičnog broja građana štiti privatnost osobe, jer se niz brojeva ne može dovesti u vezu s osobom kojoj je dodijeljen.
Osobni identifikacijski broj pak, sastoji se od jedanaest znamenki od čega se prvih deset znamenki određuje slučajnim odabirom niza brojeva koji na taj način ne pokazuju izravnu vezu s osobom kojoj se taj broj određuje. Jedanaesta znamenka predstavlja kontrolni broj.
Struktura JMBG-a
JMBG se sastoji od sljedećih elemenata:
- Prva dva broja - dan rođenja
- Treći i četvrti broj - mjesec rođenja
- Peti, šesti i sedmi broj - godina rođenja
- Osmi i deveti broj - regija rođenja
- Deseti, jedanaesti i dvanaesti broj - redni broj osobe rođene tog dana
- Trinaesti broj - kontrolni broj
Struktura OIB-a
OIB se sastoji od:
- Prvih deset znamenki - slučajno generirane
- Jedanaesta znamenka - kontrolni broj za provjeru ispravnosti
JMBG – Što sada s njim?
Uvođenje OIB-a bio je postepeni proces u kojem su se u prvoj fazi, osobama određivali i dodijelivali osobni identifikacijski brojevi, a nakon toga su se, u drugoj fazi, osobni identifikacijski brojevi upisivali u sve službene evidencije. Radi postepeno uvođenja OIB-a, tijekom 2009.i 2010. godine na svim prijavama i u platnom prometu koristili su se jedinstveni matični brojevi građana i dodijeljeni im OIB-ovi, a od 1. siječnja 2011. godine na poreznim prijavama i u platnom prometu koristi se samo OIB.
Prema opisanom načinu korištenja osobnoga identifikacijskog broja, kao stalne oznake osoba pred svim tijelima javne vlasti, jedinstveni matični broj građana (JMBG) izgubio je svoju dosadašnju svrhu pa je njihova dodjela i postala suvišna.
Što s djecom koja su rođena nakon 1. siječnja 2009. godine?
Novim osobama, u smislu zakonskih odredaba o osobnom identifikacijskom broju, smatraju se hrvatski državljani rođeni nakon 1. siječnja 2009. godine. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova - OIB, ove osobe dobivaju isključivo OIB kao svoj identifikacijski broj.
Što je s osobama koje su stekle državljanstvo, pravnim osobama, obrtima i ostalima?
Osobe koje stekle hrvatsko državljanstvo nakon 1. siječnja 2009., pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske osnovane nakon 1. siječnja 2009, te strane osobe kod kojih je povod za praćenje nastao nakon 1. siječnja 2009.godine (upis u službene evidencije i/ili stjecanje statusa poreznog obveznika), također su dobila svoj OIB,pa (kao i u 3 točki) se primjerice, matični broj subjekta (matični broj pravne osobe, MB ili MBS) prestao upotrebljavati i postao suvišan od 01.siječnja 2011.godine, te se samo koristi OIB.
Obrt je djelatnost koju obavlja fizička osoba građanin. S obzirom da obrt nema pravnu osobnost, za djelatnost obrta neće se određivati poseban OIB. Obrtnici u obavljanju obrtničke djelatnosti koriste OIB koji im je dodijeljen kao hrvatskim državljanima.
Postupak dobivanja OIB-a
Postupak dobivanja OIB-a razlikuje se ovisno o statusu osobe:
- Hrvatski državljani - automatski dobivaju OIB pri rođenju ili naturalizaciji
- Strani državljani - dobivaju OIB pri prvom upisu u službene evidencije
- Pravne osobe - dobivaju OIB pri registraciji u sudskom registru
- Obrtnici - koriste osobni OIB za obavljanje djelatnosti
A što ako me svejedno pitaju za JMBG ili matični broj pravne osobe?
Moguće je da kod ispunjavanja različitih obrazaca, još uvijek, dođe do potrebe za JMBG-om ili matičnim brojem pravne osobe, pa nije loše ako imate taj podatak negdje zapisan. Naravno negdje gdje nije nikom dostupan, osim Vama, radi sprečavanja mogućnosti zlouporabe podataka, a ako ste zaposlenik kod pravne osobe (u tvrtki) i zatreba Vam matični broj pravne osobe(MB ili MBS), vlasnici tvrtki, direktori, računovodstvo tvrtke ili djelatnici koji duže rade, vjerojatno znaju taj podatak.
Pravni okvir i nadležne institucije
Prema podacima Porezne uprave - OIB za pravne osobe, nadležnost za OIB podijeljena je između nekoliko institucija:
- Ministarstvo financija - određuje i dodjeljuje OIB
- Ministarstvo unutarnjih poslova - vodi evidencije građana
- Sudski registar - registracija pravnih osoba
- Hrvatska obrtno-trgovinska komora - registracija obrta
Prednosti OIB-a u odnosu na JMBG
OIB donosi nekoliko ključnih prednosti u odnosu na JMBG:
- Bolja zaštita privatnosti - ne otkriva osobne podatke
- Jedinstvena identifikacija - jedan broj za sve postupke
- Informatizacija - omogućuje digitalizaciju javne uprave
- Međunarodna kompatibilnost - usklađen s EU standardima
- Kontrola ispravnosti - kontrolni broj sprječava greške
Izvori
Često postavljana pitanja
Mogu li još uvijek koristiti JMBG umjesto OIB-a?+
Ne, od 1. siječnja 2011. godine JMBG se više ne koristi u službenim postupcima. Sva tijela javne vlasti koriste isključivo OIB za identifikaciju osoba. Stari dokumenti s JMBG-om još uvijek mogu biti valjani, ali novi postupci zahtijevaju OIB.
Kako mogu saznati svoj OIB ako ga ne znam?+
OIB možete pronaći na osobnoj iskaznici, putovnici, vozačkoj dozvoli ili bilo kojem službenom dokumentu izdanom nakon 2009. godine. Također ga možete zatražiti u najbližoj policijskoj postaji ili uredu državne uprave uz predočenje osobne iskaznice.
Što se događa ako netko zlorabi moj OIB?+
Zlouporaba OIB-a je kazneno djelo. Ako sumnjate na zlouporabu, odmah kontaktirajte policiju i nadležne institucije. OIB se ne može promijeniti kao što se mijenja lozinka, zato je važno pažljivo čuvati ovaj podatak i ne dijeliti ga nepotrebno.
Trebaju li strani državljani imati OIB u Hrvatskoj?+
Strani državljani dobivaju OIB kada se prvi put upišu u hrvatske službene evidencije ili postanu porezni obveznici. To uključuje situacije poput zapošljavanja, registracije boravka, otvaranja bankovnog računa ili pokretanja poslovanja u Hrvatskoj.
Može li jedna osoba imati više OIB-ova?+
Ne, svaka osoba može imati samo jedan OIB koji joj se dodjeljuje doživotno. Čak i ako osoba promijeni ime, prezime ili druge osobne podatke, OIB ostaje isti. Ovo je temeljna karakteristika koja omogućuje jedinstvenu identifikaciju kroz cijeli život.
