Kako anonimno prijaviti bespravnu gradnju?

Bespravnu gradnju možete prijaviti anonimno putem Mreže Zelenih telefona pozivom na broj 072 123 456 ili slanjem anonimne prijave putem online obrasca Građevinske inspekcije.

Mogu li se legalizirati objekti izgrađeni nakon 2011. godine?

Ne. Prema izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2026. godine, zahtjevi se mogu predavati trajno, ali isključivo za objekte izgrađene do 21. lipnja 2011. godine.

Kolike su kazne za bespravnu gradnju?

Novčane kazne za ilegalnu gradnju kreću se od 4.000 eura za manje složene zgrade do 15.000 eura za višestambene objekte, dok se za ostale objekte naplaćuje 1% procijenjene vrijednosti radova.

Što se događa ako se bespravno gradi u zaštićenom području?

Gradnja u zaštićenim područjima prirode (poput nacionalnih parkova) i na pomorskom dobru predstavlja kazneno djelo. Predviđene su novčane kazne od 600 do preko 3.000 eura, uz hitno rušenje objekta.

Kako prijaviti bespravnu gradnju: Procedura, institucije i kazne

Bespravnu gradnju možete prijaviti Građevinskoj inspekciji Državnog inspektorata (DIRH) putem službenog online obrasca, elektroničkom poštom ili osobno. Prijava treba sadržavati točnu lokaciju, broj katastarske čestice i fotografije stanja na terenu. Za manje, jednostavne građevine prijavu je moguće uputiti i lokalnom komunalnom redarstvu.

Što je bespravna gradnja i tko je nadležan?

Bespravna gradnja obuhvaća izvođenje građevinskih radova bez pravomoćne građevinske dozvole ili nepoštivanje njezinih uvjeta. Za nadzor i sankcioniranje nadležni su Državni inspektorat i lokalno komunalno redarstvo.

Borba protiv ilegalne gradnje u Hrvatskoj podijeljena je između državne i lokalne razine. Prema Zakonu o građevinskoj inspekciji, nadležnosti su precizno definirane kako bi se ubrzao proces zatvaranja ilegalnih gradilišta. Građevinska inspekcija Državnog inspektorata (DIRH) rješava složene slučajeve, višekatne objekte te gradnju u zaštićenim područjima i na pomorskom dobru.

Uloga komunalnih redara

Lokalni komunalni redari dobili su ovlasti za zaustavljanje radova i zatvaranje gradilišta postavljanjem službenog znaka za jednostavne građevine. Unatoč tim ovlastima, sustav na lokalnoj razini bilježi ograničene rezultate. Prema podacima Državnog inspektorata [Izvor: DIRH, 2025], komunalni redari su tijekom 2025. godine na razini cijele države zatvorili samo 67 gradilišta, od čega se gotovo polovica odnosi na Grad Zagreb. Ovo ukazuje na to da glavni teret nadzora i dalje leži na državnim inspektorima, kojih u cijeloj Hrvatskoj ima tek oko 70.

Kako prijaviti bespravnu gradnju (Korak po korak)

Proces prijave započinje prikupljanjem dokaza o lokaciji i izvođenju radova, nakon čega se dokumentacija predaje nadležnoj inspekciji putem online obrasca, e-maila ili pošte.

Prijava mora biti konkretna, jasna i potkrijepljena dokazima kako bi inspekcija mogla brzo reagirati. Institucije svakodnevno primaju velik broj prijava, stoga nepotpune prijave često usporavaju postupanje.

Potrebna dokumentacija za prijavu

Kada prijavljujete ilegalnu gradnju, prijava treba sadržavati sljedeće elemente:

Točnu lokaciju: Adresa ili broj katastarske čestice i naziv katastarske općine.
Opis radova: Što se točno gradi (npr. betonski zid, stambeni objekt, nasipavanje mora).
Fotografije: Slike trenutnog stanja na terenu, po mogućnosti s vidljivom mehanizacijom ili radnicima.
Podaci o investitoru: Ako su poznati, ime i prezime ili naziv tvrtke koja izvodi radove.

Prijava putem Zelenog telefona

Građani koji žele prijaviti devastaciju okoliša i bespravnu gradnju anonimno, mogu to učiniti putem Mreže Zelenih telefona na broj 072 123 456. Ova mreža pokazala se iznimno učinkovitom za prijave na obali. Tijekom 2025. godine, Zeleni telefon zaprimio je 1.559 prijava građana, pri čemu su bespravna gradnja i devastacija obale dominirale u primorskim županijama.

Kazne za bespravnu gradnju i rušenje objekata

Novčane kazne za ilegalnu gradnju kreću se od 4.000 do 15.000 eura, ovisno o vrsti i složenosti objekta, dok gradnja u zaštićenim područjima predstavlja kazneno djelo.

Sankcije za bespravnu gradnju uključuju visoke novčane kazne, nalog za rušenje, a u težim slučajevima i kazneni progon. Kazneni zakon strogo tretira gradnju na zaštićenim područjima, poput nacionalnih parkova, park-šuma i pomorskog dobra, gdje se ilegalna gradnja više ne smatra samo prekršajem, već kaznenim djelom.

Pregled kazni i sankcija

Vrsta prekršaja / objekta	Predviđena novčana kazna	Napomena
Manje složene zgrade	4.000 EUR	Gradnja bez dozvole za jednostavne objekte.
Višestambene zgrade	15.000 EUR	Za velike i složene građevine.
Ostali objekti	1% procijenjene vrijednosti	Vrijednost izvedenih radova.
Zaštićena područja prirode	600 EUR - 3.000+ EUR	Uz kaznene prijave i hitno uklanjanje.

Statistika rušenja u Hrvatskoj

Ako investitor sam ne ukloni objekt nakon rješenja inspekcije, država angažira mehanizaciju o trošku vlasnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku [Izvor: DZS, 2026], tijekom 2025. godine srušeno je 786 stanova, što predstavlja pad od 307 stanova u odnosu na 1.093 srušena stana u 2024. godini. Prosječna površina srušenog stambenog prostora iznosila je 84,5 četvornih metara.

Zakonski okvir i digitalni nadzor nad gradnjom

Novi zakonski propisi omogućuju trajnu predaju zahtjeva za legalizaciju isključivo za objekte izgrađene do lipnja 2011., dok se nove bespravne gradnje nadziru satelitima.

Hrvatski sabor je 30. travnja 2026. godine usvojio izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN), a stupile su na snagu 16. svibnja 2026. Najvažnija promjena je otvaranje trajnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju. Međutim, ključni uvjet ostaje nepromijenjen: legalizirati se mogu isključivo objekti koji su vidljivi na digitalnoj ortofoto karti izrađenoj do 21. lipnja 2011. godine. Objekti izgrađeni nakon tog datuma ne mogu se legalizirati ni pod kojim uvjetima.

ISPU sustav i satelitsko praćenje

Sustav nadzora doživljava digitalnu transformaciju. Država je implementirala modul "digitalne inspekcije" unutar Informacijskog sustava prostornog uređenja (ISPU). Ovaj sustav koristi satelitske snimke kako bi automatski detektirao promjene u prostoru, uspoređujući stanje na terenu s izdanim građevinskim dozvolama. Svi novi zahtjevi za legalizaciju (za objekte prije 2011. godine) sada se moraju predavati isključivo digitalnim putem preko ISPU sustava, uz potpunu dokumentaciju koja uključuje geodetski snimak, arhitektonsku snimku i izjavu o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti.

Najčešće zablude o legalizaciji i rušenju

Najveća zabluda je da plaćanje kazne zaustavlja proces rušenja ili automatski legalizira objekt. Zakon propisuje hitno uklanjanje objekata izvan građevinskih zona.

Mnogi građani vode se pogrešnim informacijama kada ulaze u rizik bespravne gradnje. Jedna od najčešćih dezinformacija je da je na snazi "novi val legalizacije" koji obuhvaća nedavno izgrađene objekte. Kao što je navedeno, zakon striktno brani legalizaciju svega izgrađenog nakon lipnja 2011. Od preko 900.000 zahtjeva iz prijašnjih valova, početkom 2026. godine neriješeno je ostalo oko 80.000 predmeta.

Plaćanje kazne ne zaustavlja bagere

Druga česta zabluda odnosi se na plaćanje kazni. U prošlosti su investitori izvan građevinskih zona znali višestruko plaćati kazne kako bi odgodili rušenje. Izmjenama zakona ta je praksa ukinuta. Danas, kada inspektor utvrdi bespravnu gradnju izvan građevinske zone, izdaje se rješenje o uklanjanje u roku od 15 dana. Plaćanje izrečene novčane kazne ne oslobađa investitora od obveze rušenja objekta, niti mijenja legalni status građevine.