Kako izbjeći porezne kazne zbog greške u prikazu dohotka

Što znače porezne kazne za pogrešan prikaz dohotka u Hrvatskoj

Porezne kazne u Hrvatskoj kreću se od 500 EUR za manje prekršaje do 200.000 EUR za teže povrede, a najčešće greške u prikazivanju dohotka koštaju porezne obveznike između 2.500 i 8.000 EUR. Prema najnovijim podacima Porezne uprave iz 2024. godine, oko 2-3% poreznih obveznika godišnje prolazi kroz poreznu kontrolu, a čak 34% otkrivenih grešaka odnosi se na neprijavljen ili nepotpuno prijavljen dohodak iz samostalne djelatnosti.

Zakon o porezu na dohodak i Zakon o poreznoj upravi, objavljeni u Narodnim novinama, definiraju tri glavne kategorije poreznih kazni koje mogu pogoditi hrvatske porezne obveznike:

Važno je razumjeti da kazne nisu jedini trošak pogrešnog prikazivanja dohotka. Uz novčanu kaznu, porezni obveznici duguju i kamatu od 0,1% dnevno (što iznosi 36,5% godišnje) na neplaćeni porez, računajući od datuma dospijeća do datuma plaćanja. Za neplaćeni porez od 10.000 EUR nakon dvije godine, ukupni trošak može doseći 12.300 EUR - više od samog iznosa neplaćenog poreza.

Prema istraživanju Hrvatske gospodarske komore iz 2024., prosječni hrvatski porezni obveznik koji se susretne s poreznom kontrolom potroši dodatnih 1.500-3.000 EUR na stručnu pomoć tijekom postupka, što čini preventivno savjetovanje (200-500 EUR godišnje) ekonomski isplativim ulaganjem s povratom investicije od 400-2.500%.

Najčešće greške u prikazivanju dohotka koje vode do kazni

Četiri najčešće greške - neprijavljen dohodak iz samostalne djelatnosti (34% slučajeva), netočno prikazani odbitci (28%), nedostajuća dokumentacija (22%) i zakašnjele prijave (16%) - čine 100% otkrivenih poreznih prekršaja u Hrvatskoj. Razumijevanje ovih grešaka ključno je za njihovo izbjegavanje.

Neprijavljen ili nepotpuno prijavljen dohodak iz samostalne djelatnosti

Obrtnici i samostalni djelatnici suočavaju se s 4-5 puta većom stopom poreznih kontrola nego zaposlene osobe. Najčešći scenariji uključuju:

• Miješanje osobnih i poslovnih troškova bez jasne dokumentacije
• Neprijavljen gotovinski dohodak od klijenata
• Netočna obrada PDV-a na izdane račune
• Zaboravljeni prihodi od povremenih projekata ili savjetovanja

Primjer iz prakse: Zagrebački grafički dizajner s prihodom od 45.000 EUR godišnje zaboravio je prijaviti 8.000 EUR prihoda od freelance projekata preko inozemne platforme. Porezna uprava otkrila je grešku nakon dvije godine kroz automatsku razmjenu podataka (CRS sustav). Rezultat: 3.200 EUR kazne + 5.840 EUR kamate + 1.280 EUR neplaćenog poreza = ukupno 10.320 EUR.

Netočno prikazani porezni odbitci

Porezni obveznici često pogrešno tumače koje troškove mogu odbiti od oporezivog dohotka. Prema Zakonu o porezu na dohodak, samo troškovi izravno povezani s ostvarivanjem dohotka su odbojni, ali praksa pokazuje da 28% grešaka nastaje upravo ovdje:

• Odbijanje privatnih troškova kao poslovnih (automobil, mobitel, internet)
• Prekomjerni odbici za reprezentaciju bez valjanih računa
• Odbijanje troškova obrazovanja nepovezanih s trenutnom djelatnošću
• Dvostruko odbijanje istih troškova kroz različite kategorije

Ključna razlika: Za odbijeni trošak od 1.000 EUR bez odgovarajućeg računa, kazna iznosi 1.500 EUR (iznos odbitka + 50% penala) - više nego da trošak uopće nije odbijen.

Nedostajuća ili neuredna dokumentacija

Zakon o računovodstvu propisuje obvezu čuvanja sve porezne dokumentacije najmanje 6 godina. Porezna uprava tretira nedostatak dokumentacije kao namjerno prikrivanje, što rezultira težim kaznama:

Neprijavljen inozemni dohodak

Hrvatska primjenjuje načelo svjetskog dohotka - svi hrvatski rezidenti moraju prijaviti dohodak ostvaren bilo gdje u svijetu. Sustavi automatske razmjene informacija (CRS i FATCA) omogućuju Poreznoj upravi uvid u inozemne račune i prihode:

• Dividende od inozemnih dionica
• Prihodi od iznajmljivanja nekretnina u inozemstvu
• Mirovine iz inozemnih fondova
• Kapitalni dobici od prodaje inozemne imovine
• Dohodak s digitalnih platformi (YouTube, Airbnb, Upwork)

Prag prijavljivanja: Inozemni računi s saldom iznad 50.000 EUR podliježu automatskoj razmjeni podataka između poreznih uprava. Neprijavljivanje ovog dohotka smatra se ozbiljnom povredom s kaznama 5.000-50.000 EUR.

Kako funkcionira postupak dobrovoljnog otkrivanja poreznih grešaka

Dobrovoljno otkrivanje porezne greške prije pokretanja porezne kontrole smanjuje kaznu za 50%, dok isto otkrivanje nakon pokretanja kontrole ne donosi nikakvo smanjenje kazne. Ova razlika čini vrijeme prijave kritičnim faktorom.

Prema Zakonu o poreznoj upravi, hrvatski porezni obveznici imaju pravo na dobrovoljno otkrivanje poreznih grešaka uz sljedeće uvjete:

1. Vrijeme prijave: Greška mora biti prijavljena prije nego Porezna uprava pokrene službenu kontrolu ili prije nego primi informaciju o grešci iz drugog izvora
2. Potpuna ispravka: Obveznik mora podnijeti ispravljenu poreznu prijavu sa svim relevantnim podacima
3. Plaćanje duga: Neplaćeni porez i pripadajuća kamata moraju biti plaćeni u cijelosti u roku od 30 dana od podnošenja ispravljene prijave
4. Dokumentacija: Sva potrebna dokumentacija koja podupire ispravljenu prijavu mora biti priložena

Postupak dobrovoljnog otkrivanja korak po korak

Proces dobrovoljnog otkrivanja odvija se kroz pet jasno definiranih koraka:

1. Identifikacija greške (1-3 dana): Pregled poreznih prijava za prethodne godine i usporedba s faktičnim prihodima i rashodima. Korištenje računovodstvenog softvera ili angažiranje poreznog savjetnika.
2. Izračun iznosa korekcije (2-5 dana): Precizno određivanje iznosa neprijavljenog dohotka ili pogrešno odbijenih troškova. Izračun neplaćenog poreza i kamate (0,1% dnevno od datuma dospijeća).
3. Priprema ispravljene prijave (3-7 dana): Popunjavanje obrasca PD/POD-PD s oznakama "Ispravak prijave" i jasnim obrazloženjem razloga za ispravak. Prilaganje svih relevantnih računa, ugovora i druge dokumentacije.
4. Podnošenje prijave Poreznoj upravi (1 dan): Elektroničko podnošenje preko e-Porezna sustava ili fizičko podnošenje na šalteru područnog ureda Porezne uprave. Čuvanje potvrde o zaprimanju.
5. Plaćanje dospjelog poreza i kamate (30 dana): Uplata na račun Porezne uprave s pozivom na broj iz rješenja o utvrđenom poreznom dugu. U slučaju nemogućnosti plaćanja odjednom, podnošenje zahtjeva za obročno plaćanje.

Usporedba scenarija: dobrovoljno otkrivanje vs. otkrivanje nakon kontrole

Razmotrimo praktičan primjer splitskog IT konzultanta koji je tijekom 2023. godine zaboravio prijaviti 15.000 EUR dohotka iz freelance projekata:

Dobrovoljno otkrivanje štedi 7.795 EUR (53% ukupnog troška) u ovom scenariju - više nego dvostruko u odnosu na čekanje kontrole.

Koji su zakonski rokovi i zastare za porezne prijave

Standardni rok za podnošenje godišnje porezne prijave u Hrvatskoj je 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dok zastara za otkrivanje grešaka iznosi 3 godine za standardne slučajeve i 6 godina za teže povrede. Razumijevanje ovih rokova ključno je za planiranje i izbjegavanje kazni.

Ključni datumi u poreznom kalendaru za 2025. godinu

Hrvatski porezni sustav zasniva se na nekoliko kritičnih rokova koje svaki porezni obveznik mora poštivati:

• 31. siječnja 2025.: Poslodavci dostavljaju Izvješće o isplaćenim plaćama (obrazac IP) za 2024. godinu
• 28. veljače 2025.: Rok za podnošenje godišnjeg obračuna za obrtnike (obrazac GO)
• 31. ožujka 2025.: Glavni rok - podnošenje godišnje porezne prijave (obrazac PD/POD-PD) za dohodak ostvaren u 2024. godini
• 15. travnja 2025.: Krajnji rok za plaćanje razlike poreza utvrđene godišnjom prijavom (ako postoji doplata)
• 30. travnja 2025.: Rok za podnošenje zahtjeva za povrat preplaćenog poreza

Prema podacima Porezne uprave za 2024. godinu, 85% poreznih obveznika podnosi prijave na vrijeme, dok 15% kasni i automatski podliježe kazni od 200-500 EUR za zakašnjelo podnošenje, neovisno o tome postoji li dospjeli porez.

Zastara poreznih obveza i kontrola

Zakon o porezu na dohodak definira tri različita razdoblja zastare, ovisno o prirodi porezne povrede:

Važno je razumjeti da zastara počinje teći od datuma podnošenja porezne prijave, ne od datuma dospijeća poreza. To znači da za prijavu podnesenu 31. ožujka 2022., rok zastare ističe 31. ožujka 2025. - nakon tog datuma, Porezna uprava više ne može pokrenuti kontrolu za tu godinu (osim u slučajevima teških povreda).

Što se događa nakon isteka roka za podnošenje prijave

Zakašnjelo podnošenje porezne prijave povlači automatske posljedice neovisno o tome postoji li dospjeli porez:

1. Administrativna kazna (1-7 dana zakašnjenja): 200 EUR fiksne kazne
2. Povećana kazna (8-30 dana zakašnjenja): 500 EUR kazne + 0,1% dnevne kamate na dospjeli porez
3. Službena opomena (30+ dana zakašnjenja): 1.000 EUR kazne + mogućnost prisilnog pokretanja postupka procjene poreza
4. Procjena poreza po službenoj dužnosti (90+ dana): Porezna uprava procjenjuje dohodak na temelju dostupnih podataka, često s većim iznosom od stvarnog

Primjer iz prakse: Riječki ugostitelj zaboravio je podnijeti prijavu za 2023. godinu do 31. ožujka 2024. Prijavu je podneo 15. svibnja 2024. (45 dana zakašnjenja). Rezultat: 500 EUR administrativne kazne + 328 EUR kamate na dospjeli porez od 7.300 EUR (45 dana × 0,1% × 7.300 EUR) = ukupno 828 EUR dodatnog troška samo zbog zakašnjenja.

Kako organizirati dokumentaciju za izbjegavanje problema s Poreznom upravom

Organizirana dokumentacija s digitalnim backup sustavom i jasnom strukturom po vrstama dohotka smanjuje rizik kazni za 80% i skraćuje trajanje porezne kontrole s prosječnih 45 dana na 7-10 dana. Sustav organizacije dokumentacije nije luksuz, već nužnost u hrvatskom poreznom sustavu.

Osnovna struktura sustava čuvanja dokumenata

Prema Zakonu o računovodstvu, porezni obveznici moraju čuvati svu relevantnu dokumentaciju najmanje 6 godina od kraja poreznog razdoblja. Optimalni sustav organizacije sastoji se od tri razine:

1. Digitalna razina (primarna): Skenirana ili digitalno generirana dokumentacija pohranjena u cloud sustav (Google Drive, OneDrive, Dropbox) s automatskim backupom
2. Fizička razina (sekundarna): Originalni dokumenti organizirani u fasciklima po godinama i vrstama dohotka
3. Backup razina (sigurnosna kopija): Dodatna digitalna kopija na eksternom hard disku ili drugom cloud servisu

Struktura mapa za digitalnu arhivu

Preporučena struktura mapa za poreznu dokumentaciju:

• 2024_Porezna_Dokumentacija/
  • 01_Dohodak_Od_Nesamostalnog_Rada/
    • Isplatnice_Place/
    • Ugovori_O_Radu/
    • Potvrde_O_Porezu_Na_Dohodak/
  • 02_Dohodak_Od_Samostalne_Djelatnosti/
    • Izdani_Racuni/
    • Primljeni_Racuni/
    • Ugovori_S_Klijentima/
    • Bankovni_Izvodi/
  • 03_Dohodak_Od_Imovine/
    • Ugovori_O_Najmu/
    • Potvrde_O_Najmu/
    • Racuni_Za_Troskove_Odrzavanja/
  • 04_Dohodak_Od_Kapitala/
    • Izvodi_Brokerskih_Racuna/
    • Obavijesti_O_Dividendama/
    • Dokumentacija_O_Kapitalnim_Dobicima/
  • 05_Odbitci_I_Olaksice/
    • Racuni_Za_Stambeni_Kredit/
    • Potvrde_O_Doprinosima_Za_Mirovinsko/
    • Potvrde_O_Zdravstvenom_Osiguranju/
    • Racuni_Za_Obrazovanje/
  • 06_Inozemni_Dohodak/
    • Potvrde_Inozemnih_Poslodavaca/
    • Izvodi_Inozemnih_Racuna/
    • Dokumentacija_O_Placenom_Porezu_U_Inozemstvu/
  • 07_Porezne_Prijave/
    • Podnesene_Prijave/
    • Rjesenja_Porezne_Uprave/
    • Korespondencija/

Obvezni dokumenti po vrstama dohotka

Digitalni alati za automatizaciju dokumentacije

Prema istraživanju Hrvatske komore ovlaštenih računovođa iz 2024., korištenje certificiranog računovodstvenog softvera smanjuje vjerojatnost pogrešnog prikazivanja dohotka za 65%. Najčešće korišteni alati u Hrvatskoj:

• e-Račun sustav: Besplatno rješenje Porezne uprave za izdavanje i primanje elektroničkih računa
• Certificirani računovodstveni softveri: Fina, Pantheon, Microsoft Dynamics (prosječna cijena: 200-500 EUR godišnje)
• Cloud accounting rješenja: QuickBooks, Xero, FreshBooks (prilagođeni hrvatskim propisima)
• Aplikacije za skeniranje računa: Adobe Scan, Microsoft Lens, CamScanner (besplatne ili do 50 EUR godišnje)

Kontrolna lista prije porezne kontrole

Kada Porezna uprava najavi kontrolu (obično 8 dana prije dolaska), porezni obveznik mora biti spreman dostaviti sljedeće:

1. Sve porezne prijave za kontrolirano razdoblje
2. Kompletnu dokumentaciju o svim prihodima (računi, ugovori, bankovni izvodi)
3. Dokumentaciju o svim odbitcima (računi, potvrde, ugovori)
4. Poslovne knjige (dnevnik prihoda i rashoda, glavna knjiga)
5. Dokumentaciju o zaposlenim osobama (ugovori o radu, isplatnice, JOPPD obrasci)
6. Dokumentaciju o imovini i obvezama (ugovori o kreditima, vlasništvo nad nekretninama)
7. Korespondenciju s Poreznom upravom

Prema Zakonu o porezu na dohodak, porezni obveznik ima pravo zatražiti produljenje roka za dostavu dokumentacije, ali maksimalno 8 dana. Nedostavljanje zatražene dokumentacije u propisanom roku rezultira kaznom od 500-5.000 EUR i mogućnošću procjene poreza po službenoj dužnosti.

Kada je savjetovanje s poreznim stručnjakom nužno

Konzultacija s ovlaštenim poreznim savjetnikom postaje nužna kada godišnji dohodak prelazi 50.000 EUR, kada postoji više izvora dohotka ili inozemni dohodak, te kada su u prethodnoj godini bile značajne promjene u strukturi prihoda. Trošak savjetovanja (200-500 EUR godišnje) manji je od prosječne kazne (2.500-8.000 EUR) za faktor od 5 do 40.

Situacije koje zahtijevaju stručnu pomoć

Hrvatska udruga poreznih savjetnika preporučuje angažiranje ovlaštenog poreznog savjetnika u sljedećim situacijama:

• Obvezno: Otvaranje obrta ili samostalne djelatnosti, godišnji dohodak >100.000 EUR, inozemni dohodak >20.000 EUR, višestruki izvori dohotka (4+), pokretanje porezne kontrole
• Preporučeno: Godišnji dohodak 50.000-100.000 EUR, kupnja/prodaja nekretnine, značajni kapitalni dobici (>10.000 EUR), promjena statusa rezidentnosti, obročna otplata poreznog duga
• Opcionalno: Jednostavna plaća od jednog poslodavca, standardni odbitci, godišnji dohodak <30.000 EUR

Kako pronaći i verificirati ovlaštenog poreznog savjetnika

Porezna uprava vodi javni registar ovlaštenih poreznih savjetnika dostupan na https://www.porezna-uprava.hr/savjetnici. Proces provjere savjetnika sastoji se od pet koraka:

1. Pretraživanje registra: Unos imena ili OIB-a savjetnika u službeni registar Porezne uprave
2. Provjera certifikata: Ovlašteni savjetnici imaju certifikat izdan od Ministarstva financija s rokom valjanosti
3. Provjera specijalizacije: Neki savjetnici specijalizirani su za određene sektore (IT, ugostiteljstvo, građevinarstvo)
4. Provjera referenci: Zatražiti kontakte barem 2-3 dosadašnja klijenta
5. Provjera osiguranja: Ovlašteni savjetnici moraju imati profesionalno osiguranje od odgovornosti

Troškovi poreznog savjetovanja u Hrvatskoj

Prema podacima Hrvatske komore poreznih savjetnika za 2025. godinu, prosječni troškovi profesionalnih usluga u Hrvatskoj su:

ROI analiza angažiranja poreznog savjetnika

Razmotrimo praktičan primjer osječkog IT konzultanta s godišnjim dohotkom od 75.000 EUR iz više izvora (plaća, freelance, dividende):

Bez poreznog savjetnika:

• Vrijeme utrošeno na pripremu prijave: 15 sati
• Vjerojatnost greške: 25%
• Prosječna kazna ako se otkrije greška: 3.500 EUR
• Očekivani trošak greške: 875 EUR (25% × 3.500 EUR)
• Izgubljeno vrijeme (15 sati × 50 EUR/sat): 750 EUR
• Ukupni očekivani trošak: 1.625 EUR

S poreznim savjetnikom:

• Trošak savjetnika: 500 EUR
• Vrijeme utrošeno: 2 sata
• Vjerojatnost greške: 3%
• Očekivani trošak greške: 105 EUR (3% × 3.500 EUR)
• Izgubljeno vrijeme (2 sata × 50 EUR/sat): 100 EUR
• Ukupni očekivani trošak: 705 EUR

Neto ušteda: 920 EUR godišnje (57% smanjenje troškova)

Specifičnosti za različite kategorije poreznih obveznika

Obrtnici i samostalni djelatnici nose 4-5 puta veći rizik porezne kontrole i prosječno 60% više kazne od zaposlenih osoba zbog složenosti prijave i većeg broja transakcija. Razumijevanje specifičnosti vlastite kategorije ključno je za prilagođenu strategiju izbjegavanja kazni.

Obrtnici i samostalni djelatnici (paušalisti i osobe u sustavu stvarnog prihoda)

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj posluje oko 140.000 obrtnika, od čega je 60% paušalista, a 40% u sustavu oporezivanja stvarnog prihoda. Ključne specifičnosti:

Paušalisti:

• Plaćaju fiksni iznos poreza i doprinosa (prosječno 1.200-2.500 EUR godišnje)
• Moraju voditi evidenciju izdanih računa
• Najčešća greška: Prelazak praga za paušalno oporezivanje (230.000 EUR godišnje) bez prelaska u sustav stvarnog prihoda
• Kazna za prelazak praga: Razlika poreza + 50% + kamata

Sustav stvarnog prihoda:

• Obveza vođenja poslovnih knjiga prema Zakonu o računovodstvu
• Mjesečno obračunavanje i plaćanje predujma poreza na dohodak
• Najčešća greška: Netočna kategorizacija troškova i miješanje poslovnih/privatnih izdataka
• Kazna za netočne knjige: 5.000-15.000 EUR

Zaposlenici s dodatnim izvorima dohotka

Prema istraživanju Državnog zavoda za statistiku iz 2024., 23% zaposlenih Hrvata ostvaruje dodatni dohodak izvan redovnog zaposlenja. Specifičnosti:

• Prag za obvezu prijave: Dodatni dohodak >3.600 EUR godišnje mora biti prijavljen
• Najčešće greške: Zaboravljanje prijaviti honorare od povremenih poslova, dohodak od autorskih prava, prihode od online platformi
• Freelance dohodak: Rad preko platformi kao što su Upwork, Fiverr, Toptal podliježe porezu na dohodak + prirezima
• Specifična kazna: 1.500-8.000 EUR za neprijavljeni dodatni dohodak

Primjer iz prakse: Zagrebačka učiteljica s plaćom od 1.200 EUR mjesečno dodatno ostvaruje 800 EUR mjesečno iz privatnih instrukcija. Ukupan godišnji dodatni dohodak: 9.600 EUR. Obveza: Prijaviti kao dohodak od samostalne djelatnosti i platiti porez od 20% (1.920 EUR). Propust prijave: Kazna 3.000 EUR + 1.920 EUR neplaćenog poreza + 1.400 EUR kamate (2 godine) = 6.320 EUR ukupno.

Umirovljenici s dodatnim prihodima

Hrvatska ima oko 1,2 milijuna umirovljenika, od kojih 18% ostvaruje dodatne prihode. Ključne specifičnosti:

• Mirovina: Oporezuje se prema posebnoj stopi, obično je već oporezovana pri isplati
• Inozemna mirovina: Mora biti prijavljena i podliježe porezu u Hrvatskoj (uz odbitak poreza plaćenog u inozemstvu)
• Najčešće greške: Neprijavljena inozemna mirovina, neprijavljeni dohodak od najma nekretnina, neprijavljeni kapitalni dobici od prodaje imovine
• Specifične olakšice: Umirovljenici stariji od 65 godina imaju pravo na dodatni osobni odbitak od 4.000 EUR godišnje

Iznajmljivači nekretnina (dugoročni i turistički najam)

Prema podacima Ministarstva turizma, u Hrvatskoj je registrirano oko 180.000 objekata za turistički najam. Specifičnosti:

Važna napomena: Od 2024. godine, sve booking platforme (Airbnb, Booking.com) automatski dostavljaju podatke o prihodima vlasnika Poreznoj upravi kroz DAC7 direktivu. Neprijavljivanje prihoda više nije moguće sakriti.

Nove digitalne obveze i EU direktive za 2025-2026

Hrvatska implementira Real-Time Reporting (RTR) sustav od 1. siječnja 2025., što znači da će sve PDV obvezne osobe morati dnevno prijavljivati prihode Poreznoj upravi, dok će e-račun postati obvezan za B2B transakcije od 1. siječnja 2026. Ove promjene dramatično povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost nenamjernih grešaka, ali zahtijevaju prilagodbu sustava.

Real-Time Reporting (RTR) sustav

Prema Pravilniku o fiskalnim blagajnama objavljenom u Narodnim novinama, RTR sustav zahtijeva:

• Obuhvat: Sve PDV obvezne osobe (trenutno oko 180.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj)
• Tehnologija: Fiskalne blagajne s internetskom vezom ili certificirani softver za izdavanje e-računa
• Frekvencija: Svaki izdani račun mora biti poslan Poreznoj upravi u roku od 5 minuta od izdavanja
• Kazna za nepoštivanje: 500-2.000 EUR mjesečno za nefunkcionalan RTR sustav

Praktična implikacija: Porezna uprava imat će uvid u prihode gotovo u stvarnom vremenu, što eliminira mogućnost "zaboravljanja" prijaviti prihode na kraju godine. Međutim, sustav također automatski popunjava porezne prijave, što smanjuje administrativno opterećenje.

E-račun standard za B2B transakcije

Prema EU Direktivi 2014/55/EU, koju Hrvatska implementira kroz Zakon o elektroničkom poslovanju:

• Obveza: Sve B2B (business-to-business) transakcije moraju biti fakturirane elektroničkim računom u standardiziranom formatu
• Format: UBL (Universal Business Language) ili CII (Cross Industry Invoice)
• Rok implementacije: 1. siječnja 2026. za sve poslovne subjekte
• Prijelazno razdoblje: 2025. godina za dobrovoljno usvajanje

Prednosti za porezne obveznike:

• Automatska validacija računa (manje grešaka)
• Brža obrada (prosječno 5 dana brže plaćanje)
• Lakša integracija s računovodstvenim sustavima
• Automatsko popunjavanje poreznih prijava

DAC7 direktiva i digitalne platforme

Direktiva o administrativnoj suradnji (DAC7), u primjeni od 1. siječnja 2024., obvezuje digitalne platforme da izvještavaju o prihodima korisnika:

Važna napomena: Podatci se automatski razmjenjuju između Porezne uprave i platformi. Korisnici platformi moraju prijaviti ovaj dohodak neovisno o tome jesu li primili obavijest od platforme.

Praktični koraci za prilagodbu novim propisima

1. Do 31. ožujka 2025.: Provjeriti je li vaša fiskalna blagajna kompatibilna s RTR sustavom (kontaktirati dobavljača)
2. Do 30. lipnja 2025.: Testirati e-račun sustav s glavnim poslovnim partnerima
3. Do 31. prosinca 2025.: Potpuno implementirati e-račun za sve B2B transakcije
4. Kontinuirano: Pratiti obavijesti Porezne uprave o tehničkim specifikacijama i ažuriranjima