Kako napraviti kompost kod kuće - iako radiš sve kako piše, možda ne radi zbog ovoga

Što se zapravo događa u toj hrpi

Unutar komposta žive milijarde mikroorganizama koji razgrađuju organski materijal. Njima trebaju četiri stvari: ugljik, dušik, vlaga i zrak. To je sve. Cijela "znanost" kompostiranja svodi se na održavanje te ravnoteže.

• Kad kompost smrdi - nedostaje mu zrak ili ima previše dušika.
• Kad se ne razgrađuje - presuh je ili ima previše ugljika.
• Kad je mokra, sluzava masa - previše dušika, premalo zraka.

Svaki simptom ima jedan uzrok. I svaki uzrok je ista ravnoteža.

Smeđe i zeleno - jedini model koji trebaš

Zaboravi sve liste materijala. Postoje samo dvije kategorije.

Smeđe materijale prepoznaješ po tome što su suhi, kruti ili papirasti:

• suho lišće (jesensko lišće je zlato za kompost)
• kartonske kutije i valoviti karton, natrgani na komade
• novine i nativni papir (ne sjajni)
• piljevina i drveni čips
• slama
• toaletni papiri i papirnate vrećice
• ljuske jajeta
• suhe grančice, natrgane sitno

Zelene materijale prepoznaješ po tome što su svježi, mokri ili nedavno živi:

• ostaci povrća i voća iz kuhinje (kore, olupine, trula salata)
• talog kave i čajne vrećice
• pokošena trava
• svježe biljke i korov (bez sjemena)
• ostaci biljaka iz vrta
• ljuske od banana, naranči, krastavaca

Omjer koji trebaš: otprilike 3 dijela smeđeg na 1 dio zelenog. Ne mora biti precizno. Priroda je tolerantna - samo ne idi u ekstreme.

Kad god nešto baciš u kompost, pitaj se samo jedno: je li ovo smeđe ili zeleno?

Što nikad ne ide u kompost

• meso, riba, kosti
• mliječni proizvodi
• ulje i masna hrana
• izmet kućnih ljubimaca
• bolesne biljke
• sjemenski korov

Ako nisi siguran je li nešto prikladno, pitaj se dvije stvari: razgradi li se ovo u prirodi samo od sebe? I miriši li neutralno kad je svježe? Ako da na oba - ide u kompost.

Kako napraviti kompost kod kuće od nule

1. Odaberi lokaciju - u polsjeni, direktno na zemlji. Zemlja donosi mikroorganizme koji pokreću cijeli proces.
2. Počni slojevima: smeđe na dno, zeleno na vrh, malo zemlje između. Ponovi.
3. Vlaga treba biti kao iscijeđena spužva - mokro, ali ne kaplje. Provjeri rukom jednom tjedno.
4. Miješaj jednom do dva puta tjedno - to donosi zrak i ubrzava razgradnju. Ako ne miješaš, kompost će i dalje nastati, samo sporije.
5. Za 2 do 4 mjeseca imat ćeš tamnu, mrvičastu masu koja miriši na šumsko tlo. To je gotov kompost.

Kako znati da je kompost spreman?

Gotov kompost ne izgleda kao ostatci hrane. Izgleda kao tamna, mrvičasta zemlja i miriši ugodno, kao šuma nakon kiše. Ne prepoznaješ više što si bacio unutra.

Ako vidiš komade koji se još nisu razgradili, odvoji ih i vrati u novu hrpu. Ostatak je spreman za vrt.

Najčešće greške i kako ih prepoznati

• Hrpa smrdi loše - dodaj smeđe materijale i promiješaj da uneseš zrak.
• Hrpa se ne zagrijava i ne razgrađuje - previše je suha ili ima previše smeđeg. Dodaj zelene ostatke i malo vode.
• Pojavljuju se mušice - zakopaj svježe kuhinjske ostatke dublje u hrpu i prekrij smeđim materijalom.
• Hrpa je mokra i sluzava - nedostaje joj zrak i ima previše zelenog. Dodaj suho lišće ili karton i dobro promiješaj.

Kompostiranje izgleda komplicirano sve dok ne shvatiš da priroda već zna što radi. Tvoj jedini posao je da ne smetaš previše - i povremeno promiješaš.