Što je informacijski rat i kako se provodi?

Informacijski rat je strateško širenje manipulativnih informacija radi destabilizacije društva. Provodi se putem farmi trolova, botova i lokalnih pojačivača koji iskrivljuju stvarne probleme kako bi stvorili podjele.

Kako djeluju ruski trolovi u Sloveniji?

Ruske mreže u Sloveniji koriste političke stranke, marginalne medije i apolitične Facebook grupe (npr. grupe za pekarstvo) kako bi suptilno širile dezinformacije i gradile povjerenje prije plasiranja propagande.

Koliko je Hrvatska uložila u borbu protiv dezinformacija?

Ministarstvo kulture i medija RH osiguralo je 6 milijuna eura iz NPOO-a za financiranje 21 projekta provjere činjenica, platformu Točnotako.hr i sustav za transparentnost vlasništva medija.

Gdje mogu provjeriti točnost sumnjivih vijesti u Hrvatskoj?

Točnost vijesti možete provjeriti na nacionalnoj platformi Točnotako.hr koja okuplja neovisne provjeravatelje činjenica, znanstvenike i medijske stručnjake.

Kako Rusija vodi informacijski rat u Sloveniji: Mreže, trolovi i pojačivači

Informacijski rat je strateško širenje manipulativnih narativa s ciljem destabilizacije društva i utjecaja na političke procese. Rusija u Sloveniji ovaj rat vodi korištenjem koordiniranih mreža trolova, automatiziranih botova i domaćih "pojačivača" koji propagandu integriraju u svakodnevni medijski prostor.

Analize otvorenih podataka pokazuju dubinu ruskog hibridnog i informacijskog djelovanja u susjednoj Sloveniji. Strategija Kremlja ne oslanja se isključivo na očite lažne vijesti, već na suptilno kognitivno ratovanje. Zapadni Balkan pozicioniran je kao strateško područje za ruske geopolitičke interese, a taktike testirane i primijenjene u Sloveniji izravno se prelijevaju na hrvatski medijski prostor, što zahtijeva snažne nacionalne i europske protumjere.

Što je informacijski rat i kako Rusija djeluje u Sloveniji?

Informacijski rat u Sloveniji provodi se infiltracijom u digitalne zajednice, gdje ruski akteri koriste lokalne političke stranke, marginalne medije i stvarne osobe kao pojačivače za širenje polarizirajućih narativa. Cilj je stvoriti privid autentičnog domaćeg nezadovoljstva.

Istraživanja su pokazala kako ruske dezinformacijske kampanje sustavno koriste slovenske političke stranke, poput Resnice i Levice, te specifične medijske portale poput Insajder.com. Ovi akteri, svjesno ili nesvjesno, djeluju kao pojačivači (amplifiers) koji preuzimaju ruske geopolitičke narative i prilagođavaju ih lokalnom kontekstu. Suvremeni informacijski rat rijetko se oslanja na izravne laži; umjesto toga, koristi se kognitivnim ratovanjem. To znači da se stvarne domaće pritužbe i društveni problemi iskrivljuju kako bi se manipulacija učinila gotovo neprepoznatljivom od organske političke rasprave.

Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosi se na metode infiltracije. Ruske mreže trolova ne operiraju isključivo na političkim forumima. Analize su otkrile da aktivno prodiru u visoko apolitične, svakodnevne Facebook grupe. Primjerice, propaganda i razdorni narativi suptilno su ubacivani u slovenske grupe posvećene pekarstvu, poput grupa Recepti te Kruh, potica in drugi pekovski izdelki. Trolovi u ovim benignim zajednicama prvo grade povjerenje dijeljenjem uobičajenog sadržaja, a zatim ih pretvaraju u oružje za širenje dezinformacija.

Kako se dezinformacije iz Slovenije prelijevaju na Hrvatsku?

Zbog jezične sličnosti, kulturne povezanosti i algoritamskog preporučivanja sadržaja na društvenim mrežama, dezinformacije kreirane u Sloveniji brzo pronalaze put do hrvatske publike, zahtijevajući regionalni sigurnosni pristup.

Hibridne prijetnje ne poznaju državne granice. Prema upozorenjima stručnjaka za sigurnost, ruski dezinformacijski narativi specifično su dizajnirani da uđu u društvo, potaknu sukobe i prodube postojeće društvene podjele. Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, ističe kako je krajnji cilj takvih operacija stvoriti populaciju kojom je lako manipulirati. Kada slovenski portali ili političari pojačaju određeni proruski narativ, algoritmi platformi poput Facebooka ili X-a taj sadržaj često preporučuju korisnicima u Hrvatskoj zbog regionalne blizine i sličnih obrazaca konzumacije medija.

Dodatni rizik predstavlja i razvoj generativne umjetne inteligencije. Studija objavljena u The Lancet Digital Health, o kojoj je izvještavala Hrvatska radiotelevizija (HRT), otkrila je opasan trend: AI modeli lako su zavarani dezinformacijama ako jezik zvuči samouvjereno i legitimno. To znači da se tehnološki filtri ne mogu sami izboriti sa sofisticiranom ruskom propagandom koja koristi deepfake tehnologiju i sintetičke vijesti, već je potrebna aktivna ljudska provjera i institucionalna podrška.

Koliko Hrvatska ulaže u borbu protiv dezinformacija?

Ministarstvo kulture i medija RH osiguralo je 6 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za razvoj mreže provjeravatelja činjenica i uspostavu transparentnosti vlasništva nad medijima.

Kako bi se obranila od prelijevanja regionalnih hibridnih prijetnji, Hrvatska je pokrenula opsežne projekte. Prema podacima Ministarstva kulture i medija, financiranje je usmjereno na pokretanje 21 neovisnog projekta za provjeru činjenica (fact-checking). Središnja točka ovog sustava je nacionalna platforma Točnotako.hr, koja okuplja znanstvenu zajednicu, civilni sektor i medije u zajedničkom naporu suzbijanja dezinformacija.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek višekratno je naglasila da je pouzdan informacijski prostor preduvjet za demokraciju, pri čemu je medijska pismenost postala jedna od najvažnijih kompetencija 21. stoljeća. Dio budžeta od 6 milijuna eura iskorišten je i za lansiranje digitalnog sustava za javnu objavu vlasničkih struktura i financiranja medija, čime se građanima omogućuje uvid u to tko stoji iza portala koje čitaju.

Inicijativa / Mjera	Institucija u RH	Svrha i učinak
Platforma Točnotako.hr	Znanstvena zajednica / Mediji	Centralno mjesto za provjeru točnosti informacija i razotkrivanje lažnih vijesti.
Registar vlasništva medija	Agencija za elektroničke medije (AEM)	Javna objava vlasničkih struktura radi sprječavanja prikrivenog stranog financiranja.
Dani medijske pismenosti	AEM i UNICEF (uz podršku MKM)	Edukacija građana, posebice mladih, o prepoznavanju digitalnih tragova i deepfake sadržaja.

Kako Hrvatska i EU pravno reguliraju informacijski prostor?

Hrvatska koristi Zakon o elektroničkim medijima i Zakon o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA) za strogu regulaciju online platformi, dok EU propisi prisiljavaju tehnološke divove na suzbijanje algoritamskog širenja propagande.

Zakon o elektroničkim medijima temeljni je hrvatski propis koji regulira prava, obveze i odgovornosti pružatelja elektroničkih publikacija. Njegova je svrha osigurati medijski pluralizam i sankcionirati sustavno širenje nezakonitog sadržaja. Dodatno, Hrvatska je u nacionalno zakonodavstvo integrirala europski Akt o digitalnim uslugama (Zakon o provedbi DSA), imenovavši Agenciju za elektroničke medije (AEM) i HAKOM kao nadležna tijela. Njihova je zadaća nadzirati velike online platforme i držati ih odgovornima za algoritamsko pojačavanje dezinformacija.

Na razini Europske unije, dva ključna dokumenta izravno utječu na zaštitu hrvatskog informacijskog prostora:

Akt o digitalnim uslugama (DSA): Prisiljava vrlo velike online platforme (VLOPs) poput Facebooka, X-a i TikToka da ublaže sistemske rizike, uključujući izbornu manipulaciju i koordinirane aktivnosti farmi trolova koje potječu iz Rusije. Algoritmi koji nagrađuju polarizaciju podliježu strogim revizijama.
Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act): Budući da farme trolova sve više prelaze na generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje sintetičkih vijesti i kloniranje glasova, ovaj zakon propisuje da AI generirani sadržaj mora biti jasno označen.

Kako prepoznati ruske trolove i zaštititi se?

Građani mogu prepoznati manipulacije kritičkim promišljanjem, provjerom impresuma medija, korištenjem platformi za provjeru činjenica i sudjelovanjem u edukativnim programima o medijskoj pismenosti.

Informacijski rat oslanja se na emocionalne reakcije čitatelja. Kada naiđete na sadržaj koji izaziva snažan bijes, strah ili podjele, ključno je primijeniti metode provjere. Građani Hrvatske imaju na raspolaganju nekoliko konkretnih alata za obranu od kognitivnih manipulacija:

Provjerite izvor na Točnotako.hr: Ako naiđete na sumnjive vijesti, posebno one vezane uz regionalnu geopolitiku, izbore ili osjetljiva društvena pitanja, potvrdite tvrdnje na središnjem hrvatskom portalu za provjeru činjenica.
Istražite vlasništvo medija: Putem novog javnog registra Agencije za elektroničke medije provjerite tko je vlasnik i tko financira portal koji čitate. Nedostatak impresuma jasan je znak upozorenja.
Edukacija kroz Dane medijske pismenosti: Sudjelujte u programima koje organiziraju AEM i UNICEF. Fokus ovih edukacija je na razvoju empatije u digitalnom okruženju i prepoznavanju sintetičkih medija.
Oprez u nepolitičkim grupama: Budite svjesni da dezinformatori često koriste apolitične prostore (poput grupa za hobije, kuhanje ili lokalne vijesti) kako bi suptilno ubacili političku propagandu.

U konačnici, obrana od hibridnog ratovanja zahtijeva zajednički napor institucija, medija i samih građana. Dok zakonodavni okviri i milijunska ulaganja stvaraju infrastrukturu za obranu, kritičko razmišljanje svakog pojedinca ostaje najsnažniji štit protiv informacijskih manipulacija.