Koliko radnog staža je potrebno za invalidsku mirovinu?

Potrebno je da ostvareni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu vašeg radnog vijeka, koji se računa od 20. godine života. Iznimka su ozljede na radu, gdje se pravo ostvaruje bez obzira na dužinu staža.

Mogu li raditi ako primam invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti?

Da, prema novim zakonskim pravilima iz 2026. godine, osobe s potpunim gubitkom radne sposobnosti mogu legalno raditi do 3,5 sata dnevno, a da pritom zadrže puni iznos svoje invalidske mirovine.

Moram li ići na kontrolne preglede nakon što dobijem mirovinu?

Ne. Zakonskim izmjenama koje su stupile na snagu u srpnju 2025. godine, obvezni kontrolni medicinski pregledi za korisnike invalidske mirovine su u potpunosti ukinuti.

Što se događa s invalidskom mirovinom kada napunim 65 godina?

Kada korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti navrši zakonsku dob za starosnu mirovinu (65 godina za muškarce), invalidska mirovina se automatski prevodi u starosnu, pri čemu iznos ne može biti manji od dotadašnjeg.

Kako ostvariti pravo na invalidsku mirovinu

Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se podnošenjem službenog zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), nakon što izabrani liječnik obiteljske medicine pripremi cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Ključni preduvjeti su službeno rješenje o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti te ostvaren mirovinski staž koji pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka osiguranika.

Što je invalidska mirovina i tko ima pravo na nju?

Invalidska mirovina je financijska naknada namijenjena osiguranicima kod kojih je uslijed bolesti ili ozljede utvrđen trajni gubitak radne sposobnosti. Pravo ostvaruju osobe čiji radni staž pokriva potrebnu zakonsku kvotu, ovisno o njihovoj dobi i uzroku invaliditeta.

Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/2025) definira dvije osnovne kategorije: djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti. Djelomični gubitak znači da osiguranik više ne može obavljati poslove na kojima je radio, ali uz preostalu radnu sposobnost može raditi druge poslove. Potpuni gubitak znači trajnu nesposobnost za bilo kakav rad na otvorenom tržištu, iako su novim zakonskim izmjenama uvedene iznimke za rad na manju satnicu.

Uvjeti radnog staža i radni vijek

Za stjecanje prava na ovu mirovinu, temeljni uvjet je da navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek se računa od 20. godine života (ili 23. odnosno 26. godine za osobe s višom ili visokom stručnom spremom) do dana nastanka invalidnosti. Što je osoba mlađa u trenutku nastanka invaliditeta, to je potreban manji broj godina staža.

Iznimka za ozljede na radu

Ako je invalidnost izravna posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, zakonski uvjeti su znatno blaži. U takvim slučajevima, pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se neovisno o dužini prethodno ostvarenog mirovinskog staža. Čak i ako radnik strada prvog dana na poslu, ima pravo na puno ostvarivanje mirovine.

Kako pokrenuti postupak za invalidsku mirovinu

Postupak se pokreće kod liječnika obiteljske medicine koji ispunjava odgovarajući obrazac i prikuplja nalaze. Zahtjev se zatim podnosi HZMO-u, koji predmet prosljeđuje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).

Administrativni proces zahtijeva precizno praćenje propisanih koraka kako bi se izbjegla odugovlačenja i odbijanje zahtjeva zbog nepotpune dokumentacije.

Koraci u postupku prijave

Priprema kod liječnika: Izabrani liječnik obiteljske medicine prikuplja sve relevantne specijalističke nalaze (ne starije od šest mjeseci) i ispunjava obrazac Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika (Obrazac 1-IN).
Podnošenje zahtjeva: Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema mjestu prebivališta. Moguće ga je podnijeti osobno, poštom ili elektroničkim putem kroz sustav e-Građani.
Medicinsko vještačenje: HZMO prosljeđuje medicinsku dokumentaciju u ZOSI. Vijeće vještaka analizira dokumentaciju i po potrebi obavlja fizički pregled podnositelja zahtjeva.
Izdavanje rješenja: Na temelju nalaza ZOSI-ja, HZMO donosi službeno rješenje o priznavanju ili odbijanju prava na invalidsku mirovinu.

Financijski iznosi i izračun invalidske mirovine

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku [Izvor: DZS, 2026.], prosječna neto invalidska mirovina početkom 2026. godine iznosi oko 530 EUR. Iznos ovisi o ostvarenom stažu, uplaćenim doprinosima i dodijeljenom mirovinskom faktoru.

Invalidske mirovine trenutno čine između 34% i 35% prosječne hrvatske neto plaće. Početkom 2026. godine na snagu su stupile značajne zakonske izmjene koje su izravno utjecale na visinu isplata.

Povećanje mirovinskog faktora u 2026. godini

Od 1. siječnja 2026. godine, invalidske mirovine su u prosjeku povećane za 10%. Za korisnike s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti koji su nezaposleni ili rade do polovice punog radnog vremena, mirovinski faktor za izračun povećan je s 0,8 na 0,9. HZMO je ova usklađivanja proveo automatski, bez potrebe za podnošenjem novih zahtjeva od strane korisnika.

Status radne sposobnosti	Radni status korisnika	Mirovinski faktor (od 2026.)
Djelomični gubitak	Nezaposlen ili rad do 20h tjedno	0,90
Djelomični gubitak	Rad iznad 20h tjedno	0,50
Potpuni gubitak	Nezaposlen ili rad do 3,5h dnevno	1,00

Rad uz invalidsku mirovinu: Nova pravila

Zakonske izmjene iz 2026. godine omogućuju korisnicima s potpunim gubitkom radne sposobnosti zakonit rad do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje pune mirovine, čime se potiče socijalna uključenost i borba protiv siromaštva.

Dugogodišnja zabluda u javnosti bila je da osobe s rješenjem o potpunom gubitku radne sposobnosti nikada više ne smiju legalno raditi. Novi pravni okvir mijenja tu paradigmu, usklađujući se s preporukama Europske unije o integraciji osoba s invaliditetom na tržište rada.

Prava za potpuni i djelomični gubitak

Potpuni gubitak: Dozvoljen rad do najviše 3,5 sata dnevno bez obustave isplate invalidske mirovine.
Djelomični gubitak: Dozvoljen rad na pola radnog vremena (do 20 sati tjedno) uz povoljniji mirovinski faktor (0,9). Ako osoba s djelomičnim gubitkom radi puno radno vrijeme, mirovina se i dalje isplaćuje, ali po znatno nižem faktoru (0,5).

Stručnjaci ističu da ove mjere smanjuju rizik od siromaštva, s obzirom na to da prosječna mirovina od oko 530 EUR često nije dostatna za pokrivanje osnovnih životnih troškova, a istovremeno pružaju psihološke benefite kroz aktivno sudjelovanje u društvu.

Ukidanje kontrolnih pregleda i EU regulativa

Od srpnja 2025. godine potpuno su ukinuti obvezni kontrolni medicinski pregledi za korisnike invalidske mirovine. Također, radni staž ostvaren u drugim državama članicama EU zbraja se prilikom utvrđivanja prava u Hrvatskoj.

Ove administrativne promjene imaju za cilj rasterećenje zdravstvenog sustava i olakšavanje procedura za same korisnike, koji više ne moraju prolaziti kroz stresna re-evaluacijska vještačenja za trajna stanja.

Povezivanje staža na razini Europske unije

Zahvaljujući Uredbi (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, hrvatskim građanima koji su dio radnog vijeka proveli u drugim zemljama Europske unije taj se staž uzima u obzir. Prema smjernicama Europske unije [Izvor: EUR-Lex, 2004.], ukoliko hrvatski građanin postane invalid, razdoblja osiguranja ostvarena u inozemstvu zbrajaju se kako bi se ispunio uvjet od jedne trećine radnog vijeka potrebnog za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu u Republici Hrvatskoj.

Pretvaranje u starosnu mirovinu

Korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mirovina se automatski prevodi u starosnu mirovinu kada navrše propisanu dob za starosnu mirovinu (trenutno 65 godina za muškarce, dok je za žene u prijelaznom razdoblju zakonski propisana nešto niža dob, koja se postupno izjednačava). Iznos starosne mirovine ne može biti manji od dotadašnje invalidske mirovine.