Kako naplatiti neisplaćene zarade

Naplata neisplaćene plaće u Hrvatskoj provodi se izravnom ovrhom putem obrasca NP1 na Financijskoj agenciji (FINA) ili podnošenjem zahtjeva Agenciji za osiguranje radničkih tražbina (AORT). Postupak je zakonski strogo definiran i ne zahtijeva prethodno pokretanje privatne sudske tužbe.

Kada poslodavac ne isplati plaću, radnici često pogrešno pretpostavljaju da ih čeka dugotrajan i skup sudski proces. Međutim, zakonodavni okvir u Hrvatskoj pruža mehanizme za brzu reakciju institucija, pri čemu država preuzima ulogu sigurnosne mreže za radnike čiji su poslodavci insolventni ili u stečaju. Prema podacima Vlade Republike Hrvatske [Izvor: Uredba o visini minimalne plaće, 2025.], bruto minimalna plaća za 2026. godinu iznosi 1.050,00 EUR, što izravno utječe na maksimalne iznose koje država isplaćuje oštećenim radnicima.

Što je obrazac NP1 i kako naplatiti neisplaćene zarade preko FINA-e?

Obrazac NP1 (Obračun neisplaćene plaće) je zakonom propisana ovršna isprava s kojom radnik može izravno preko FINA-e blokirati račun poslodavca i prisilno naplatiti svoj dug. Ovaj dokument ima istu pravnu snagu kao i pravomoćna sudska presuda.

Sukladno Zakonu o radu, poslodavac je dužan isplatiti plaću najkasnije do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ako to ne učini, obvezan je do kraja mjeseca radniku uručiti obrazac NP1. Ovršni zakon omogućava radniku da preskoči sudske parnice i odmah pokrene ovrhu. Proces izravne naplate sastoji se od sljedećih koraka:

1. Zahtjev poslodavcu: Ako plaća nije uplaćena do 15. u mjesecu, radnik mora zatražiti izdavanje obrasca NP1 do zadnjeg dana u mjesecu.
2. Odlazak u FINA-u: S dobivenim obrascem NP1, radnik odlazi u bilo koju poslovnicu Financijske agencije i podnosi zahtjev za izravnu naplatu.
3. Blokada računa: FINA automatski pokreće ovrhu i blokira sve poslovne račune poslodavca kako bi se osigurala sredstva za isplatu neto plaće, poreza i doprinosa.

Ovaj mehanizam dizajniran je za brzo rješavanje potraživanja kada poslodavac na računu ima sredstava, ali ih izbjegava isplatiti radnicima.

Kako naplatiti neisplaćene zarade kada je račun poslodavca blokiran?

Ako FINA ne može naplatiti dug jer je račun poslodavca prazan i ostane blokiran duže od 30 dana, radnik ima pravo zatražiti isplatu izravno od Agencije za osiguranje radničkih tražbina (AORT).

Država osigurava radnike u slučaju insolventnosti poslodavca kroz Zakon o osiguranju radničkih tražbina [Izvor: Narodne novine, 2017.]. Prema godišnjem izvješću za 2025. godinu, AORT je isplatio ukupno 3.336.960 EUR za 816 radnika zaposlenih kod 62 poslodavca u stečaju. Visina zaštićenih tražbina strogo je vezana uz iznos minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

Kada radnik podnese zahtjev AORT-u, agencija provjerava dokumentaciju te isplaćuje zagarantirani iznos izravno iz državnog proračuna. Nakon isplate, država preuzima ulogu vjerovnika i u stečajnom postupku pokušava naplatiti taj iznos od imovine poslodavca, čime se radnik u potpunosti rasterećuje daljnjih pravnih postupaka.

Što učiniti kada poslodavac odbija izdati obrazac NP1?

Ako poslodavac odbija izdati obračun neisplaćene plaće, radnik ga treba hitno prijaviti Državnom inspektoratu (DIRH). Neisplata plaće i neizdavanje obrasca predstavljaju teške prekršaje, a u mnogim slučajevima i kazneno djelo.

U praksi se često događa da poslodavci ignoriraju zakonsku obvezu izdavanja NP1 obrasca kako bi spriječili radnike u pokretanju ovrhe. U takvim situacijama, prijava Državnom inspektoratu je ključan korak. Inspektori rada imaju ovlasti prisiliti poslodavca na izdavanje dokumentacije i izreći visoke novčane kazne.

• Inspekcijski nadzor: Inspektor rada izlazi na teren i rješenjem naređuje poslodavcu isporuku platne liste i obrasca NP1.
• Kaznena odgovornost: Neisplata plaće regulirana je i Kaznenim zakonom. Poslodavci koji namjerno uskraćuju plaću mogu se suočiti s kaznom zatvora do tri godine.
• Statistika intervencija: Prema podacima Državnog inspektorata za 2025. godinu, inspektori su utvrdili neisplatu minimalne plaće za 654 radnika te su podnijeli 74 kaznene prijave, od čega 52 isključivo zbog kaznenog djela neisplate plaće.

Popis poslodavaca koji ne isplaćuju plaće i uloga Porezne uprave

Porezna uprava kontinuirano ažurira i objavljuje javni popis poslodavaca koji tri uzastopna mjeseca nisu isplatili plaće, što radnicima i javnosti služi kao važan alat za provjeru boniteta tvrtki.

Ovaj popis, poznat u javnosti kao "lista srama", formira se na temelju JOPPD obrazaca koje poslodavci predaju Poreznoj upravi [Izvor: Porezna uprava]. Međutim, u svom Godišnjem izvješću za 2025. godinu, Pučka pravobraniteljica upozorila je na ozbiljan sustavni problem. Analize su pokazale da određeni broj poslodavaca zloupotrebljava sustav predajom lažnih JOPPD obrazaca u kojima netočno navode da je plaća isplaćena.

Ovom manipulacijom poslodavci izbjegavaju uvrštavanje na javni popis neisplatitelja i odgađaju reakciju državnih institucija. Zbog toga stručnjaci savjetuju radnicima da ne čekaju automatsku reakciju sustava, već da odmah po prvoj neisplati plaće samostalno kontaktiraju inspekciju rada.

Usklađenost s EU direktivama i zaštita prava radnika

Hrvatski zakoni o zaštiti radničkih tražbina izravno su usklađeni s europskim direktivama koje državama članicama nalažu osnivanje jamstvenih institucija za zaštitu radnika u slučaju propasti poduzeća.

Sustav naplate neisplaćenih zarada u Hrvatskoj oslanja se na Direktivu 2008/94/EZ [Izvor: EUR-Lex]. Ova direktiva obvezuje sve zemlje članice Europske unije na uspostavu mehanizama (poput hrvatskog AORT-a) koji jamče isplatu neizmirenih potraživanja radnicima čiji su poslodavci postali insolventni.

Dodatno, Direktiva (EU) 2022/2041 o primjerenim minimalnim plaćama sugerira indikativne referentne vrijednosti poput 50% prosječne bruto plaće, ali ne zahtijeva da države članice dosegnu taj specifični postotak. Upravo je ta direktiva bila ključni pokretač odluke Vlade RH o podizanju minimalne plaće na 1.050,00 EUR u 2026. godini, čime je automatski povećan i maksimalni prag zaštite radničkih tražbina pri stečaju.